Hoće li BiH ostati bez svoje imovine u Hrvatskoj?

Hrvatski sabor danas je donio Zakon o upravljanju državnom imovinom koji će, kako je navedeno, resornom ministarstvu omogućiti da upravlja nekretninama na kojima su kampovi, zemljištima izdvojenim iz poljoprivrednog zemljišta, ako se na njima planira izgradnja golf igrališta, hotela, kampova i drugim objektima za turističke usluge.

Ovaj zakon direktno se odnosi i na izuzetno vrijednu imovinu Bosne i Herecegovine u Hrvatskoj, jer toj zemlji daje pravo upravljanja, izdavanja pod dugoročni zakup, a moguće je i prodaje nekretnina za koje nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, u prvom redu bivših odmarališta koje su za svoje radnike izgradili predratni veliki bh. privredni sistemi.

Kako se u zakonu navodi, nekretninama će upravljati Ministarstvo državne imovine Republike Hrvatske.

Pregovori počeli 1997. godine – Ugovor o imovinskim odnosima još nije potpisan

Ministarstvo pravde BiH danas je saopštilo da nastavlja rad na rješavanju neriješenih i spornih pitanja sa Hrvatskom o pitanjima sukcesije.

Sklapanje ugovora o uređenju imovinsko-pravnih odnosa između BiH i Hrvatske je pravno pitanje dvije suverene zemlje, i BiH i njeni ovlašteni predstavnici ne mogu jednostrano riješiti ovaj problem, već to treba biti učinjeno diplomatskim putem, stoji u saopštenju.

"Hrvatska ima pravo na svojoj teritoriji da uređuje pravna pitanja zakonima, ali cijenimo da pitanje imovine koja je zaštićena Aneksom G Sporazuma o pitanjima sukcesije svakako treba rješavati na bilateralnom temelju sa predstavnicima BiH”, saopšteno je iz Ministarstva pravde BiH.

Aneksom G Sporazuma o pitanjima sukcesije regulisano je da će prava na pokretnu i nepokretnu imovinu, koja se nalazi u državi nasljednici i na koju su građani ili druga pravna lica imali pravo 31. decembra 1990. godine, biti priznata, zaštićena i vraćena u skladu sa ustanovljenim standardima i normama međunarodnog prava i nezavisno od nacionalnosti, državljanstva, mjesta boravka ili domicila tih lica.

Odredbom člana dva, stav jedan tačka b) Aneksa G Sporazuma određeno je “da će svaki navodni prenos prava na pokretnim i nepokretnim stvarima učinjen nakon 31. decembra 1990. godine i zaključen pod prisilom ili u suprotnosti sa podstavkom a) ovog člana biti bespredmetan i nevažeći.

Pregovori predstavnika BiH i Hrvatske o zaključenju ugovora o imovinsko-pravnim odnosima započeli su još 1997. godine.

Nakon što je stupio na snagu Sporazum o pitanjima sukcesije između država nasljednica bivše SFRJ pregovori su nastavljeni i vođeni tokom 2004. godine, pa sve do 2009. godine.

Nakon niza pregovora, ugovor o uređenju imovinsko pravnih odnosa između ovih dviju zemalja nije zaključen.

Bezuspješni pokušaji da se sa hrvatskim predstavnikom zakaže sastanak

Ministarstvo stoga nastavlja rad na rješavanju neriješenih i spornih pitanja, koja potpadaju pod Aneks G Sporazuma o pitanjima sukcesije, pa je u tom pravcu 9. maja 2016. godine dalo saglasnost na Okvirni program aktivnosti članova zajedničkih tijela i članova pregovaračkih timova za provođenje Sporazuma o pitanjima sukcesije koje je izradilo Ministarstvo finansija i trezora BiH.

Ministarstvo pravde BiH je u više navrata pokušalo zakazati sastanak s visokim predstavnikom Hrvatske za pitanja sukcesije, kako bi se razgovaralo o bezuslovnoj primjeni Aneksa G Sporazuma, kao pravnog okvira za rješavanje mnogih zahtjeva imovinsko-pravne prirode.

Jedna od teza koju je Ministarstvo pravde BiH dostavilo Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH za razmatranje na zajedničkoj sjednici 2017. godine između Vijeće ministara i Vlade Hrvatske je i pitanje zaključenja ugovora o uređenju imovinsko-pravnih odnosa između dvije zemlje, kojim bi se riješilo i pitanje sticanja prava vlasništva državljana ovih zemalja na nekretninama.

Ministar pravde BiH Josip Grubeša sastao se u februaru ove godine u Zagrebu s ministrom državne imovine Hrvatske Goranom Marićem, ali dogovor o sukcesiji imovine dviju zemalja nije postignut.