Rast cijena i nestašica drva za ogrjev u BiH

Grijna sezona je počela, a s njom su stigli i veći troškovi. Veliki dio građana i ove zime će se grijati na drva, ugalj ili pelet.

Kako bi osigrali dovoljno ogrjeva za jednu zimu potrebno je da izdvoje jednu prosječnu plaću. Cijena metra drva za ogrjev prelaze i 100 KM.

Damir Lihić iz naselja Dobroševići u Sarajevu za zimu se počeo pripremati još u maju. Drugačije, kaže, ne bi mogao. Od penzije od 320 KM i suprugine plaće, treba odvojiti za režije, hranu, školovanje djece, pa i za ogrjev. Za sprat kuće koji grije Damiru je potrebno oko 6 metara drva i 2 tone ćumura.

"Ove godine sam ranije uzeo ogrjev, u maju i prošao sam puno jeftinije. Platio sam 75 KM ćutci, a sada su trenutno 90, 85, kako gdje. Promijenio sam novu peć i manje mi troši sada, a i bolje je. Imao sam drugu peć, koja mi je više trošila, nije mi moglo biti 8 metara drva, a ovako sada može. Ostalo mi je oko metar i po drva", kazao je Damir Lihić, Dobroševići.

Oni koji se za drva nisu pobrinuli tokom ljetnih mjeseci, sada se suočavaju s visokim cijenama koje dosežu i 200 KM u RS-u. Uzrok su skupo gorivo, nedostatak radne snage, potrebe toplana i drvo koje ide u izvoz, navode u banjalučkoj firmi, koja se bavi prodajom drva za ogrjev.

"Sad je nenormalno, zadnja cijena drva u firmi koja ga ima, mi držimo 210 KM, ali je 230 maraka se kreće ta ista paleta i nema je", istakao je Milan Lukić, “Lana eksport-import”, Banja luka.

Stručnjaci tvrde drugačije.

"Tog ogrijevnog drveta, s obzirom na trenutno zdravstveno stanje šuma u FBiH, je da ga ima dovoljno za lokalne potrebe stanovništva, prvenstveno za potrebe domaćinstava za grijanje, a ne za preprodaju i da se distribuira van granica BiH", naglasio je Refik Hodžić, diplomirani inžinjer šumarstva.

S obzirom da je grijanje na drva i dalje najjeftinije postavlja se pitanje može li velika potražnja za ovim energentom ugroziti šumska bogatstva? Prema procjenama stručnjaka za potrebe domaćinstava godišnje je potrebno oko 5 miliona kubnih metara drveta. Međutim, prema zvaničnim podacima ukupan obim registrovane sječe drveta ne prelazi 6 miliona kubnih metara. Odakle se osigurava drvo za ogrjev.

"Mi imamo značajan obim neregistrovanih ilegalnih sječa od kojih u najvećoj mjeri ide upravo za to, za ogrjev", potcrtao je prof. dr. Ahmet Lojo, Upravljanje, planiranje i gospodarenje šumama. 

Haotično stanje je posebno u privatnim šumama u kojima je vrlo mali broj registrovanih sječa, ističe Lojo. Ipak, ističe kako BiH ima potencijala za kvalitetnu eksploataciju drveta.

"Mi danas i ne siječemo ni onoliko koliko bismo mogli u državnim šumama, razlozi su nedovoljna otvorenost šuma, preskupa eksploatacija. Državna preduzeća ne mogu tri kilometra vući traktorom drvo i to ogrjevno, malih komada, koje bi se prodalo jeftino, a da bude ekonomski ispativo. Nama treba još više šumskih cesta da bi šume uopšte postale dostupne za korištenje", naglasio je prof. dr. Ahmet Lojo, Upravljanje, planiranje i gospodarenje šuma.

I dok se ponosimo šumskim bogatstvom stručanjaci upozoravaju na nepostojanje zakona o šumamam u FBiH od 2009. godine što za posljedicu ima neefikasno upravljanje šumama, nedovoljnu kontrola sječe te izostanak zaštite.