Elektromobilnost predstavlja novi koncept mobilnosti u urbanim sredinama. S tim u vezi, a u organizaciji Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH, JP Elektroprivrede BiH d.d. i JP Sarajevo d.o.o. održana je konferencija na temu elektromobilnosti: “Evropski trendovi i domaće prespektive“.
Haris Muratović, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobila kazao je da su temelj elektromobilnosti električna vozila, koja umjesto konvencionalnih goriva koriste električnu energiju. Istakao je da sve dosadašnje analize uticaja saobraćaja na kvalitet zraka u većim gradovima Bosni i Hercegovini pokazuju da ovaj sektor značajno učestvuje u ukupnim štetnim emisijama u zraku, te da je ovaj problem posebno izraženo u zimskim mjesecima kada se zbog konfiguracije terena zagađenje zadržava u gradskim kotlinama i kada prevazilazi dozvoljene norme.
Uvođenje električnih vozila u promet jedan je od bitnih koraka kojim bi se moglo utjecati na poboljšanje kvalitete zraka u gradovima BiH.
"Mi koji dolazimo iz autoindustrije smo svjesni da je e-mobilnost zapravo jedan potpuno novi koncept. Tu nije riječ samo o prodaji automobila već o potpunoj promjeni svijesti potršaća kada se radi o kupovini električnih automobila. E-mobilnost za BiH znači mnogo, pogotovo u ovom vremenu kada se konstantno govori da su baš automobili najveći zagađivaći zraka. Autoindustrija ima rješenja za ove probleme a e-mobilnost je jedna od njih. A da bi se sve to implementiralo neophodna je strategija koju sami ne možemo uraditi, za to je potrebno djelovanje cijelog društva, lokanih vlasti i države. Potrebna je prije svega infrastruktura. Jer da biste imali električene automobile neophodni su elektro punjači kojih imamo jako malo", kazao je Muratović.
Kao dobar primjer u regiji istakao je Hrvatsku, koja ima preko 300 punjača i Sloveniju koja godišnje mjeri preko hiljadu registriranih elektro –vozila.
"Ono što je poznato jeste da automobili u BiH sigurno zagađuju od 30 – 35 posto od ukupnog zagađenja, postoje analize koje to potvrđuju, a ova stopa zagađenja u Evropi iznosi oko 20 posto a negdje i manje. Pored neophodne infrastrukture još jedan bitan segment su i stimulacije koje treba da dođu od lokalnih zajednica i države", govori Muratović.
Kako navode analize tržišta automobila u naredne dvije godine cijene električnih automibila ići će niže i do 30 posto. U BiH trenutno je nešto više od 80 registriranih vozila na električni pogon. Infrastruktura, kako kažu velika je prepreka, nepohodno je više punionica. U Sarajevu je 10 punionica od kojih je samo jedna javna. Banja Luka ima šest javnih punionica, Doboj jednu. Općina Centar ima u planu u narednoj godini izgraditi tri punionice.
Muratović je kazao da bez pomoći lokalnih zajednica, države, fondova za zaštitu okoliša i različitih stimulativnih mjera mi nećemo napraviti korak naprijed.
Suada Penava, vodeći stručni saradnik za reinžinjering JP Elektroprivreda BiH, kazala je da ova konferencija ima za cilj prvenstveno da inicira širu javnu raspravu o vrlo važnoj temi trenutno, a to je korištenje električne energije u saobraćaju tzv. elektromobilnosti.
"Elektromobilnosti je teme koja zahtjeva jedan cjelovit pristup, pa tako niti jedna struka sama ne može dati odgovore na pitanje razvoja ove oblasti koja je u našem okruženju je na samom početku", kazala je Penava.
Glavni efekti elektromobilnosti su prije svega zaštita okoliša, prvenstveno u urbanim sredinama, „Zamjenom stadardnih konvencionalnih vozila alternativnim elekto vozilima, smanjuje se taj negativni uticaj saobraćaja na kvalitet zraka, drugi efekt je svakako smanjenje ovisnosti o uvoznim gorivima jer se tako daje šansa domaćim energentima i energiji.
U BiH elektromobilnost je vrlo simbolična. Svi učesnici konferencije su se složili da razvoj tržišta elektromobilnosti u Bosni i Hercegovini kasni u odnosu na razvijene zemlje i region, što se ogleda kako u zanemarivom broju električnih vozila u prometu tako i u nepostojanju infrastrukture za punjenje vozila.
Stalni razvoj tehnologija električnih vozila i očekivani pad njihove cijene će dovesti do toga da će ona postati dostupnija i privlačnija većem krugu potencijalnih korisnika u našoj zemlji nego što je to sada slučaj.
Međutim, za iniciranje značajnijeg razvoja tržišta elektromobilnosti potrebna je javna podrška i pažljivo dizajnirane poticajne mjere koje s vremenom mogu biti reducirane kada električna vozila dođu u svakodnevnu upotrebu, kazali su to danas učesnici konferencije.
Adnan Bosović, stručni saradnik za razvoj distributivnih elektroenergetskih objekata kazao je da u BiH imamo skoro pa zanemariv broj električnih vozila, nešto malo više je onih hibridnih, ali onaj najveći efekat upotrebe kojim se trebamo voditi kada su u pitanju ova vozila je zaštita okoliša jer su oni su dio rješenja prekomjerne zagađenosti.
"U narednom periodu Elektroprivreda će otvoriti pet novih punionica u Bihaću, Mostaru, Travniku, Tuzli i Zenici, ovo su sve mali pomaci ka uspostavljanju kvalitetne mreže punionica. Također neophodno je raditi na povlasticima prilikom kupovine ovih vozila. Postoji široki spektar mjera za poticanje elektromobilnosti, to su uradile mnoge zemlje Zpada, naš cilj je da se to u većoj mjeri pokrene u u našoj zemlji, a ova konferncija je jedan od načina da se potakne diskusija i rzgovor o uvođenju različitih poticaja od onih za kupovinu samih vozila jer su ona dosta skupa, u nekim zemljama ovi poticaji idu i do 10.000 euramože se smanjiti carina, troškovi registracije, mogućnost punjenja i mnogo više pozitivnih faktora", kazao je Bosović.
U našoj zemlji u posljednje tri godine zabilježen je veliki porast vozila ali i smanjenje emisija. Oko 27.000 vozila danas ima euro 6 standard.
Adonis Kozina, tehnički direktor kompanije SLT. d.o.o koja je prva u BiH prodala električni automobili kaže da postoji veliki interes za ovakvim vozilima ali realizacija ključnih stvari koči masovniju prodaju.
"Kod nas su za ovakvu vrstu vozila najviše zainterseirane kompanije koje imaju udio stranog kapitala ili kroz svoj posao surađuju sa stranim kompanijama u kojima je svijest o korištenju ovakvih vozila više razvijena. Najveća kočnica zasigurno je infrastruktura koja u našoj zemlji jedva pa postoji", kazao je Kozina.
Damir Višošević, direktor Toyota Adria d.o.o., predstavništvo u BiH istakao je da njihova kompanija od 1997. godine prodaje električna vozila, od kada su komrecijalizirali svoj prvi hibridni model, a već 2007.godine su prodali svoj četiri milioniti automobil u svijetu.
"Od samog početka dolaska električnih i hibridnih vozila kompanija je prepoznala njihov značaj kada je riječ o uštedama i zaštiti životne sredine i u tom smjeru i nastavlja dalje svoje poslovanje. Na Evropskom tržištu trenutno je dostupno osam Toyota hibridnih modela. Na tržištu BiH imamo preko 5000 prodatih i siguran sam da bi taj broj bio mnogo veći da uz njih imamo i povoljnije uslove kupovine, registracije i tome slično ali i neophone infrastrukture koja sve to prati", rekao je Višošević.
Dodao je to da kod nas ljudu ovakva vozila kupuju najviše iz ekonomskih razloga, zbog smanjenje potrošnje ali i cijene održavanja koje skoro pa i da nema, kao drugi razlog navode onaj ekološki a treći hedonistički, jer ovakva vozila kako kaže, pružaju poseban osjećaj vožnje, bešumna su i imaju veli stepen ubrzanja.
Ismir Omeragić, brand manager za VW, kompanije Porsche BH d.o.o. istakao je da ovu granu auto industrije u narednom periodu očekuju veliki pomaci i masovnost proizvodnje.
"2020. godina je prekretnica za elektromobilnost veće se sada vrše pripreme i obuka osoblja koji će spremno dočekati dolazak svih noviteta iz elektroautoindustrije. Mi ćemo svakako pratiti situaciju razvoja jer smo direktno uključeni u cijeli proces. Mi ćemo pokušati obezbijediti što bolji okvir i tako ići prema državi da se omoguće porezni benefiti ali i smanji cijena registracije tako da i naše tržište bude dio svjetske zelene ekonomije", rekao je Omeragić.
Nedim Dizdarević, iz JP Sarajevo kazao je da svaka lokalna sredina treba da radi na poticanju korištenja električne enegije u saobraćaju, ono što je najavio jeste da će Grad Sarajevo sigurno u narednom periodu i kroz projekt Smart Citya raditi na uvođenju električnih automobila u saobraćaj na principu Carsharinga.
Jedan od zaključaka konferencije je bio da potrebu razvoja elektromobilnosti u Bosni i Hercegovini treba posmatrati i u kontekstu prometne i druge vrste povezanosti unutar zemlje i sa ostatkom Evrope, u smislu obezbjeđenja infrastrukture za punjenje električnih vozila na ključnim prometnim koridorima i frekventnim lokacijama u našoj zemlji.
I.M.
