Akcize su vrsta posebnog poreza na potrošnju. Porezi na potrošnju se plaćaju prilikom kupovine nekog proizvoda, i uključeni su u njegovu prikazanu cijenu, kao i PDV, s tim što na fiskalnom isječku možete provjeriti i koliki je iznos PDV-a, dok to sa akcizama nije slučaj.
Akcize su poseban poreski oblik jer se ne naplaćuju na sva dobra i usluge (kao što je slučaj sa PDV-om) već samo na manji broj odabranih proizvoda. U Bosni i Hercegovini ovi proizvodi su naftni derivati, duhanske prerađevine, alkohola i bezalkoholna pića, kafa i biogoriva i biotečnosti.
Akciza i putarina su posebni oblici indirektnih poreza, koji su u Bosni i Hercegovini regulisani Zakonom o akcizama u BiH i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini, usvojen krajem 2017. godine.
Prema posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, putarina kao vrsta indirektnog poreza plaća se na biogoriva i biotečnosti i na naftne derivate i to u iznosu od:
- 0,15 KM po litru proizvoda, odnosno kilogramu tečnog naftnog gasa za puteve i
- 0,25 KM po litru proizvoda, odnosno kilogramu tečnog naftnog gasa, od čega se na izgradnju autocesta odnosi 0,20 KM, a na izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva 0,05 KM.
Ovaj iznos koji se izdvaja za izgradnju autocesta je posljednjim izmjenama Zakona o akcizama u BiH povećan sa 0,10 KM na 0,20 KM.
Prihodi po osnovu putarina uplaćuju se na Jedinstveni račun Uprave za indirektno oporezivanje, a njihova raspodjela vrši se u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda.
Koliko i šta od akcize na gorivo dobiva JP Autoceste FBiH?
U skladu sa Zakonom o akcizama putarina kao vrsta indirektnog poreza plaća se na biogoriva i biotečnosti i naftne derivate. Iznos putarine od 0,25 KM po litri proizvoda izdvaja se za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta, od čega JP Autoceste FBiH ostvaruje dio prihoda od putarine u visini od 0,20 KM po litri proizvoda, namijenjen za izgradnju autocesta.
Imajući u vidu da nije donesen akt o konačnoj metodologiji raspodjele prihoda od putarine za autoceste i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta, Upravni odbor UIO je sredinom 2018. godine donio Odluku o privremenoj raspodjeli prihoda kojom je utvrđeno da se od ukupnog prihoda od putarine 10% ostaje na podračunu kod Centralne banke, a služit će za poravnanje prihoda po utvrđivanju konačne metodologije raspodjele. Preostalih 90% prihoda dijeli se između entiteta i Brčko Distrikta tako da 59% pripada Federaciji Bosne i Hercegovine, 39% pripada Republici Srpskoj a 2% Brčko Distriktu. Prije ove Odluke na snazi je bila Odluka o privremenoj raspodjeli prihoda od putarine iz 2009. godine, koja je propisivala istu metodologiju. Prema ranijoj praksi isplata zadržanog iznosa je vršena svake dvije godine. Posljednja isplata zadržanog iznosa JP Autoceste FBiH je izvršena u 2017. godini.
Bitno je naglasiti da 10% ukupno prikupljene akcize još uvijek stoji uplaćeno na računu Uprave za indirektno oporezivanje i da JP Autoceste FBiH imaju potraživanje prema UIO u iznosu cca. 70 miliona KM. Na sjedinici Upravnog odbora UIO još uvijek nije donesena odluka o načinu raspodjele zadržanih sredstava, ali je učinjen pomak u vidu formiranja radne grupe koja će se sastojati od zainteresiranih strana.
Prema tome JP Autoceste FBiH od prihoda namjenske akcize od 2011. godine – od kada je osnovano u skladu sa Zakonom o cestama Federacije Bosne i Hercegovine, a registrovano i započelo rad 1. januara 2011. godine, kao pravni sljednik Federalna direkcija za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta, organa u sastavu Ministarstva prometa i komunikacija Federacije BiH, do danas ostvarilo prihode u visini od 1,01 milijardu KM.
Od 1. februara 2018. godine od kada se primjenjuje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini, kojim je povećan iznos akcize, do 31.12.2020. godine, JP Autoceste FBiH ostvarilo prihode po ovom osnovu u visini od cca. 486 miliona KM.
Novac od akciza se koristi za izgradnju autoceste i evo kako
JP Autoceste FBiH je do sada već uložilo u izgrađeni dio Koridora Vc, u dužini od cca 102 km iznosi 1,62 milijarde KM. Navedena kapitalna ulaganja obuhvataju izdatke za građenje, usluge nadzora nad građenjem, izdatke za projektnu dokumentaciju, troškove kamata u vremenskom periodu kada su se isti u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima do stavljanja izgrađenih poddionica/dionica u upotrebu mogli kapitalizirati, te ostali zavisni troškovi.
U zadnjem kvartalu 2020. godine okončana je izgradnja 11 kilometara duge Zeničke zaobilaznice, poddionice: Drivuša – Klopče, Klopče – Donja Gračanica i južna sekcija Donja Gračanica – Tunel Zenica. Ukupna investicijska vrijednost radova je iznosila 225 miliona eura.
Ukupna ulaganja za eksproprijaciju zemljišta za potrebe izgradnje Koridora Vc do danas iznose 239,15 miliona KM.
Za izgradnju Koridora Vc osiguravaju su sredstva putem kreditnih linija kod međunarodnih finansijskih institucija: Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Evropska investicijska banka (EIB), OPEC Fond za međunaordni razvoj (OFID) i Kuvajtski fond za arapski ekonomski razvoj (KFAED).
Do sada na izgradnju Koridora Vc u potpunosti su utrošene kreditne linije u visini od cca 518,04 miliona Eura (1,01 milijardi KM) i to: EBRD 205 miliona Eura, EIB 75 miliona Eura, EIB 166 miliona Eura, KFAED u visini od 10,5 miliona KVD (cca 30 miliona Eura) i OFID 48 miliona USD (cca 42,04 miliona Eura).
JP Autoceste FBiH je sa povećanjem akcize na gorivo za 10 feninga ubrzalo postupke osiguranja kreditnih linija i samim tim direktno omogućilo kontinuitet izgradnje Koridora Vc.
Trenutno su efektivne kreditne linije u visini od cca 595 milion Eura ili 1,16 milijardi KM. Kreditnim linijama se trenutno vrši finansiranje izgradnje i to: OFID 24 miliona Eura (Vraca – Donja Gračanica), EBRD 80 miliona Eura (Vraca – Donja Gračanica i Buna – Počitelj), EBRD 76 miliona (Svilaj – Odžak i Klopče – Donja Gračanica) Eura, OFID visini cca 49 miliona Eura (Vranduk – Ponirak), KFAED cca 36 miliona Eura (Nemila – Vranduk, EIB 50 miliona Eura (Ponirak – Vraca), EIB 100 miliona (Počitelj – Zvirovići) i EBRD 180 miliona Eura (Poprikuše – Nemila, Mostar Jug – tunel Kvanj, Lot 2. tunel Ivan).
Trenutno je aktivno osam gradilišta na Koridoru Vc (ukupne ugovorene vrijednosti radova i nadzora cca 1,5 milijardi KM) i to: Poprikuše – Nemila, Vranduk – Ponirak, Ponirak – Vraca, Vraca – Donja Gračanica (sjeverna sekcija), Tarčin – Ivan Lot 1. Tarčin – ulaz u tunel Ivan i Tarčin – Ivan lot 2. tunel Ivan, Buna – Počitelj i Počitelj – Zvirovići, čija se izgradnja finansira iz međunarodnih kreditnih sredstava.
Pored naprijed navedenih, aktivna su još dva gradilišta (ukupno ugovorene vrijednosti radova i nadzora 79,1 miliona KM) i to: brza cesta Prača – Goražde (I faza) čija se izgradnja finansira iz sredstava Budžeta FBiH i Regionala R2425a Tromeđa – Zvirovići čija se izgradnja finansira iz vlastitih sredstava JP Autoceste FBiH. Također iz vlastitih sredstava se graditi i Sarajevska obilaznica lot 3b (ugovorena vrijednost 21,4 miliona KM).
U toku su aktivnosti na provođenju tenderskih procedura za dionice: Putnikovo brdo – Medakovo, Nemila – Vranduk, Kvanj – Buna i Mostar Jug – Kvanj procijenjene vrijednosti radova i nadzora cca 536 miliona KM.
Paralelno s ovim aktivnostima provode se i aktivnosti na postizanju efektivnosti kreditnih linija: EBRD 60 miliona Eura (Putnikovo brdo – Medakovo), EIB 100 miliona EUR-a (tunel Kvanj – Buna) i EIB 140 miliona Eura (Tarčin – Ivan i Poprikuše – Nemila).
Pored osiguranja sredstava putem kreditnih linija, bitno je napomenuti da JP Autoceste FBiH provedi i aktivnosti na osiguranju bespovratnih grant sredstava za sve dionice čija se izgradnja finansira iz sredstava EBRD-a i EIB-a.
Sada postoji zatvorena finansijska konstrukcija za sve dionice koje su u izgradnji, odnosno za koje je tenderska procedura u toku.
U toku se pripremne aktivnosti za građenje preostalih dionica na Koridoru Vc i to: Medakovo – Ozimice, Ozimice – Poprikuše, Ovčari – Mostar Sjever i Mostar Sjever – Mostar Jug ukupne procijenjenje vrijednosti radova i nadzora cca 2,3 milijarde KM. JP Autoceste FBiH je pokrenulo aktivnosti za osiguranje kreditnih sredstava za ove dionice. Pokrenuta je inicijativa za zaduženje kod EIB-a u visini od 340 miliona Eura za izgradnju dionice Medakovo – Ozimice i Ozimice – Poprikuše. Također, EBRD i EIB su dostavile pismo namjere o spremnosti za sudjelovanje u finansiranju projekta izgradnje dionice autoceste od Ovčara do Mostara Sjever (34 km) sa potencijelnim iznosom kredita do 600 miliona Eura. EBRD je dostavio mandatno pismo za sufinansiranje izgadnje dionice autoceste Mostar Sjever – Mostar Jug. Aktivnosti oko osiguranja navedenih kreditnih linija su u toku.
Kada je u pitanju način korištenja akcize, bitno je naglasiti da je trenutni investicijski ciklus u kojem se nalaze JP Autoceste FBiH značajno veći od iznosa ukupljeno prikupljene akciza u poslijednje tri godine. Akciza se prikuplja i koristi za vraćanje dugoročnih međunarodnih povoljnih kredita koji se koriste isključivo za građenje autoceste.
U posljednje tri godine iznos investicija u toku, koje se odnose na građenje je dosegao 865 miliona KM, a razlika u odnosu na početak 2018. godine je 615 miliona KM. To znači da je u poslijednje tri godine u izgradnju autoceste uloženo preko 615 miliona KM.
U periodu od 2018. do 2020. JP Autoceste FBiH je izmirilo sve svoje dospjele obaveze koje je imalo i prema dobavljačima, prema vlasnicima zemljišta kao i prema kreditorima. U periodu od 1.1.2018. do 31.12.2020 za servisiranje dugoročnih kredita (otplata i kamata) isplaćeno je 260.387.372 KM.
Kapitalne investicije
Izgradnja autocesta i brzih cesta u svakoj državi predstavlja visoko značajne i važne projekte kako za lokalne zajednice kroz koju putna mreža prolazi, tako i za cjelokupnu državu i društvo.
Postoji veliki broj pozitivnih efekata do kojih dolazi izgradnjom putne infrastrukture, posebno autocesta, kao što su: omogućavanje bržeg razvoja, porast BDP, olakšavanje poslovanja privrednim subjektima i građanima kreiranje zaposlenosti, stvaranje pretpostavki za veći izvoz, smanjenje broja nesreća i smanjenje društvenih troškova uzrokovanih nesrećama i usljed manjeg habanja vozila, itd.
Sigurno je da generacije koje dolaze zaslužuju da putuju po boljim putevima, kao i turisti, da privreda koristi bolje puteve i svi oni koji žele da posjete BiH.
Dugoročno to su investicije koje imaju svoj povrat i nema nikakve dvojbe da li je to korisno.
