Grad Sarajevo dobio je podršku za zajednički nastup sa Barselonom na Olimpijskih igara 2030. godine i rekonstrukciju bob staze na Trebeviću.
Prema planu iz Barcelone, olimpijska takmičenja bila bi organizirana na lokacijama planinskog lanca Pirineji, kao i u Andori, te u Sarajevu. Na zahtjev Barcelone, OK BiH je dao pozitivnu ocjenu incijativi, a njena realizacija, odnosno prihvaćanje ove kandidature od stane MOK-a, značila bi potpunu obnovu staze na Trebeviću i sakakonica na Igmanu.
Sanela Klarić, profesorica na Burch univerzitetu u Sarajevu i stručnjakinja u oblasti održive arhitekture, za Akta.ba kaže da se radi o temi koja nedvojbeno privlači pažnju kako struke tako i šire javnosti.
Govoreći o mogućnostima realizacije ovog kompleksnog projekta, kaže da je još 2018. godine inicirala skupa sa Sankaškim savezom BiH, Zavodom za planiranja i razvoj KS, Asocijacijom arhitekata u BiH, Udruženjem Green Council, Međunarodnim Burch Univerzitetom i Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu, profesorom Borisom Koružnjakom, okrugli sto na ovu temu koji je pobudio velikih interes.
"Nakon toga smo imali niz sastanaka sa predstavnicima Vlade Kantona Sarajevo, Zavodom za planiranje i razvoja KS, Kantonalnim zavodom za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo i predstavnicima ZOI 84. Na ti sastancima smo pripremili dokument koji definiše sve korake da bismo uspjeli u realizaciji ovog važnog projekta u Kantonu Sarajevo", navodi ona.
Nastavak dogovora
Sada kada imaju nove zainteresovane strane kao što je Olimpijski komitet Španije, Olimpijski komitet BiH i Grad Sarajevo spremniji su ući u nastavak dogovora, planiranja i ispunjenja svih potrebnih koraka.
"Barselona kao prijateljski Grada Sarajeva je aplicirao da budemo zajedno domaćini Zimskih olimpijskih igara 2030. godine. Više puta je delegacija iz Španije posjetila naš grad i sa nama obavila razgovore i posjetu bob stazi na Trebeviću. Imaju sve podatke koliko je ovaj projekat inžinjerski jedinstven i održiv. Imali smo sastanke sa svim navedenim zainteresovanim stranama i zajednički smo zaključili da bob staza ima veliki potencijal da se uključi u svjetske takmičarske tokove, ali i da bude atraktivna turističko-rekreativna lokacija koja bi kroz sve navedene aktivnosti bila i profitabilna", kaže profesorica Klarić.
Ukoliko Barselona i Sarajevo budu odabrani kao domaćini Zimskih olimpsijskih igara za 2030. godinu, procjenjuje da je sasvim sigurno da će bob staza biti obnovljena.
Međutim, neovisno od toga, kaže da spremaju sve da je obnove i uključe u sve nevedene tokove bez obzira da li će Sarajevo 2030. godine biti domaćini ili neke druge godine.
Pored Olimpijskog komiteta Španije, veliki interes pokazuje i Međunarodna federacija za bob i sankaške sportove FIBT koja je u više navrata posjećivala Bob i Sankaški savez BiH i nudila svoju podršku.
"Oni su čak 2002. pravili prvu procjenu koštanja potpune obnove, a onda su to ponovili i 2009. godine. Sada kada imamo našeg olimpijca Mirzu Nikolajeva, koji će učestvovati na Olimpijskim igrama 2022. godine, interesovanje je još i veće. Sankaški savez, na čelu sa gdinom Senadom Omanovićem, i takmičarima najbolje su pokazali da ovaj sport još živi u BiH. Bez obzira na loše i skoro nikakve uslove oni ovu bob stazu koriste za ljetne treninge i bez obzira na skoro nikakvu podršku države BiH sami uspjevaju svake godine ugostiti mnoge sankaške reprezentacije iz svijeta, koje bez obzira što im se rezultati treninga ne uvrštavaju u zvanične rezultate, vole doći u Sarajevo i trenirati na našoj bob stazi jer je najbrža i najsigurnija na svijetu i u ovakvom stanju u kakvom je danas", poručuje naša sagovornica.
Napominje da po mišljenju velikog broja stručnjaka ova staza, kao jedna od 17 u svijetu, treba biti prioritet jer predstavlja neprocjenjivu vrijednost za budući društveno ekonomski i održivi razvoj KS. Postoje razna idejna rješenja i ideje kako bi trebalo da se iskoristi ovaj objekat, a da se pritom ne smije zaboraviti da on predstavlja olimpijsku vrijednost.
"Bila bi šteta da mu se ne vrati uloga sportsko-rekreativnog objekta, da se na ovoj stazi koja najbliža jednom gradu ne održavaju svjetska takmičenja u bob, sankaškim, ali i novim extremnim sportovima. Šteta je da ne postane centar za rekreaciju kroz organizaciju vožnji Vučkom ili nekim drugim atraktivnim turističkim ponudama", dodaje.
Ključni prioriteti za početak obnove
Klarić kaže da su kroz niz sastanaka, uz podršku kolega iz Zavoda za planiranje i razvoja KS, definisani potrebni koraci za početak realizacije projekta.
Kao prvo, potrebno je donijeti Odluku o proglašenju javnog značaja za KS, za koju je nacrt spreman, zatim uplanjenje objekta u katastar i upis vlasništva u ZK uredu Općinskog suda u Sarajevu u skladu s upotrebnim dozvolama. Nažalost, firma koja je oformljena da gazduje olimpijskim objektima nakon Olimpijade nikada je nije unijela i upisala u grunt, što je trenutno pokrenuto od strane ZOI 84 kao upravitelja ovog objekta.
"Sljedeći koraci su Geodetsko snimanje obuhvata borilišta, prenos ingerencija za izdavanje urbanističkih /lokacijskih informacija, jer se radi o objektu federalnog značaja pa je potrebno da od resornog ministarstva dobijemo podršku", napominje ona, ističući da je kao zastupnica u Parlamentu FBiH u više navrata predavala inicijativu da se planira budžet kojim bi i Vlada FBiH podržala ovaj projekat.
Također, Vlada KS treba da odredi ekspertni tim koji bi vodio aktivnosti izrade Master plana za projekat "Rekonstrukcije i modernizacije borilišta bob i sankaške staze sa pratećim objektima" na Trebeviću.
Osim toga, potrebno je da Skupština KS usvoji Prostorni plan područja posebnog obilježja "Zaštićeni pejsaž Trebević". U njemu je ovaj objekat prepoznat i date su jasne instrukcije od strane stručnjaka koji su ispred Zavoda za planiranje i razvoja KS radili na ovom planu.
Navodi da sada treba strateški pristupiti rješavanju svih navedenih koraka, a onda pristupiti izradi idejnih rješenja.
"Treba uključiti bh. privredu i industriju kako bismo iskoristili domaće potencijale za projektovanje i izvođenje radova korištenjem lokalne sirovine, materijala i radne snage. Imamo primjer kako je to rađeno 1981-1983. godine, a da bi bila održiva treba da se oslonimo na naša znanja i da je pretvorimo u izvor prihoda. Potrebno da se svi ujedinimo, uključimo i iskoristimo infrastrukturu koja ima ogroman potencijal. Vjerujem da je vrijeme došlo da u BiH imamo i razvojne projekte koji će budućim generacijama dati priliku da ponovo uživaju u sportskim uspjesima i da grad Sarajevo još jednom dožive u olimpijskom sjaju", zaključuje Klarić.
S.B.
