Vlada Srbije usvojila Integrisani plan za energetiku i klimu

Vlada Srbije usvojila je Integrisani plan za energetiku i klimu, koji predviđa da se do 2030. godine dobija 45 odsto električne energije iz obnovljivih izvora energije.

Izjavila je to ministrica rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović, prenosi Beta.

Kako je istakla, usvajanjem Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Srbije za period do 2030. godine, sa projekcijama do 2050. godine, otpočinje nova etapa u razvoju energetskog sektora Srbije, koja treba da doprinese većoj sigurnosti snabdijevanja, uz povećanje učešća čistih izvora energije i veću zaštitu životne sredine.

"Usvajanjem Integrisanog plana Srbija dobija strateški dokument koji je usklađen sa vizijom Evrope u pogledu dekarbonizacije energetskog sektora, a koji predstavlja svojevrsnu "mapu puta" Srbije u energetskoj tranziciji. Taj plan je prilagođen karakteristikama našeg energetskog sektora i imperativu da u svakom trenutku naši građani i privreda mogu da računaju na sigurno snabdijevanje", rekla je Đedović Handanović, objavilo je ministarstvo.

Kako je precizirala, Integrisani plan stavlja težište na ulaganja u obnovljive izvore energije, gdje oko 3,5 gigavata novih elektrana na energiju sunca i vjetra treba da bude na mreži do 2030, što znači da će se skoro svaki drugi megavat-sat proizvedene električne energije obezbjeđivati iz čistih izvora.

Mjere predviđene ovim planom, navela je, uključuju između ostalog intenzivna ulaganja u povećanje energetske efikasnosti u svim sektorima, veće korištenje OIE za grijjanje i hlađenje i postepenu elektrifikacija saobraćaja.

Primjena mjera iz Integrisanog plana, prema riječima ministarice, treba da omogući ostvarenje glavnog cilja u borbi protiv klimatskih promjena, a to je smanjenje emisije gasova s efektom staklene bašte za 40,3 odsto u odnosu na 1990. godinu.

"Donošenjem ambicioznog ali ostvarljivog plana za energetsku tranziciju, Srbija je pokazala spremnost da s jedne strane radi na povećanju sopstvene energetske sigurnosti i nezavisnosti, a sa druge na ispunjenju svojih međunarodnih obaveza u pogledu ostvarivanja globalne klimatske agende. Ovo je važan strateški dokument za usaglašavanje sa zahtjevima Evropske unije i uključuje cilj spajanja tržišta električne energije sa jedinstvenim tržištem EU", navela je Đedović Handanović.

Ukazala je da Srbija dijeli viziju Evrope u oblasti energetike, ostvarujući je u skladu sa svojim stepenom razvoja i resursima kojima raspolaže.

Ministarica je navela da ciljevi obuhvaćeni Integrisanim planom obuhvataju realizaciju projekata kako javnog tako i privatnog sektora.

"Energetska tranzicija je pitanje kako za državu, tako i za privrednike, čitav privatni sektor i svakog pojedinca. Računamo na privatne investicije i na povećanje energetske efikasnosti u domaćinstvima, koje država svakako subvencioniše", kazala je ona.

Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan je ključni strateški dokument kojim se definišu strateški ciljevi i dinamika njihovog ostvarivanja u procesu energetske tranzicije.

Politike i mjere za ostvarivanje ciljeva Integrisanog plana grupisane su u pet ključnih dimenzija: dekarbonizacija, koja obuhvata emisije gasova s efektom staklene bašte (GHG) i obnovljive izvore energije, energetska efikasnost, energetska sigurnost, unutrašnje energetsko tržište i istraživanje, inovacije i konkurentnost.