Kada domaća privreda neku državnu regulativu nazove "jednostavnom, efikasnom i potrebnom“, onda je to u vremenima stalnih rasprava o smanjenju birokratije najveća pohvala.
Upravo tako entuzijastično Baden-Württemberški industrijsko-trgovački savez (BWIHK) ocjenjuje pravilo za Zapadni Balkan. Ono od juna 2024. predviđa da do 50.000 ljudi iz šest zemalja Zapadnog Balkana – Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije – mogu po pojednostavljenim pravilima doći na rad u Njemačku, piše štutgartski list "Staatsanzeiger".
Posebno građevinarstvo i njega koriste ovaj model
Crno-crvena koalicija sada želi ponovo smanjiti kvotu na 25.000 useljenika, što izaziva kritike privrede. "Planirano prepolovljavanje kvote u okviru pravila za Zapadni Balkan za radnu snagu i stručnjake ozbiljno bi pogodilo mnoga preduzeća", kaže Susanne Herre, glavna direktorica IHK Regije Stuttgart.
Upravo je ova regulativa posljednjih godina omogućila firmama da jednostavno i efikasno dobiju radnike, "bez beskrajnih dokaza i papirologije". Trenutno se model uglavnom koristi u građevinskom sektoru i sektoru njege.
Da bi radnici iz jedne od šest zemalja mogli ući, potreban im je potpisan ugovor o radu ili obavezujuća ponuda poslodavca. Ne moraju dokazivati stručnu kvalifikaciju, pa se mogu angažovati i nekvalifikovani radnici. Potrebno je samo da prihodi pokrivaju troškove života. Ako su svi kriteriji ispunjeni, Savezna agencija za zapošljavanje mora prethodno odobriti zaposlenje, a zatim podnosilac može tražiti vizu.
BWIHK traži proširenje na druge zemlje
Ali upravo tu dolazi do zastoja – u viznom postupku. Zbog velikog broja zahtjeva za vize u zemljama obuhvaćenim regulativom nastale su duge liste čekanja, utvrdio je informativni portal Mediendienst Integration. To je možda mnoge navelo da, i pored dobijene vize i ponude za posao, ipak ne dođu u Njemačku. Tako je 2023. godine dodijeljeno 25.700 viza širom zemlje, ali je samo nešto više od 16.000 ljudi sa Zapadnog Balkana zaista stupilo na posao.
Iako je do sada u Njemačku dolazilo znatno manje od 25.000 ljudi putem ove regulative, BWIHK traži da se zadrži granica od 50.000. Takođe se zahtijeva skraćivanje trajanja postupaka i uključivanje dodatnih zemalja porijekla – na primjer Ukrajine, odnosno izbjeglica iz Ukrajine – kako bi im se lakše omogućio pristup tržištu rada u Njemačkoj.
