Zapadnu Europu s jugom će spajati autocesta koja ide preko BiH?

Umjesto preko Dubrovnika, Crnu Goru i Albaniju sa zapadnom Europom autocesta će najvjerojatnije povezivati preko područja Bosne i Hercegovine. Informacija je to koju je za Jutarnji.hr. potvrdio dobro upućeni sugovornik iz Vladinih krugova, koji ističe da je načelna odluka o tome zapravo već donesena.

"Dio Jadransko-jonske autoceste na južnom Jadranu gradit će se kao nastavak A1, ali najvjerojatnije ne preko Neuma i Dubrovnika, nego preko Počitelja i Trebinja, odakle će nastavljati prema Crnoj Gori i Albaniji. Turistička središta, uključujući Dubrovnik, te zračna luka u Čilipima s tom bi autocestom trebali biti povezani brzim cestama", ističe izvor Jutarnjih.

To znači da Dubrovnik i krajnji jug Hrvatske s ostatkom zemlje i EU-om, po svemu sudeći, i neće biti spojeni autocestom, nego postojećom Jadranskom magistralom. Ona će, međutim, na nekim mjestima biti pretvorena u brzu cestu, odnosno dobit će još jedan trak, a na nizu lokacija u planu je i gradnja obilaznica. Hrvatskoj, dodaje naš izvor, ostaje prioritet i gradnja Pelješkoga mosta, čime će se omogućiti brži put prema Dubrovniku zaobilaženjem Neuma i tamošnjh graničnih prijelaza. Uvijek ostaje i mogućnost da Hrvatska sama izgradi autocestu do Dubrovnika, ali ona neće imati karakter međunarodne prometnice.

Iako nastavak Dalmatine, koja je nedavno stigla do Ploča, autocestom preko Popova polja u BiH teško može naići na oduševljenje na krajnjem jugu zemlje, dio stručnjaka tvrdi da je to, s obzirom na uzak kopneni prostor koji na tom dijelu pripada Hrvatskoj i konfiguraciju terena, najbolje rješenje.

"To je zapravo i jedino moguće rješenje. Gradnja preko hrvatskog teritorija bila bi najskuplja varijanta. Dubrovniku samo treba osigurati tri spoja na novu autocestu", kaže Ivan Dadić, profesor na Fakultetu prometnih znanosti.

Cijelu priču oko povezivanja Dubrovnika i juga Hrvatske s ostatkom države treba gledati u širem kontekstu. Kao što je EU svojedobno krojio okvire za povezivanje Baltika i Podunavlja sa zapadom Europe, tako mu je sada u fokusu čvršće povezivanje zemalja zapadnog Balkana s Unijom. Instrument za to je i gradnja 1080 kilometara duge Jadransko-jonske autoceste od Trsta u Italiji do Patrasa u Grčkoj.

"Put zemalja regije u EU vodi i njihovim prometnim povezivanjem s EU-om. Istodobno, to je jasna poruka da im je mjesto u EU", jednoglasni su naši sugovornici. Najveći dio te autoceste preko hrvatskog teritorija ionako je već izgrađen: preostaje još gradnja autoceste od Križišća do Žute Lokve (ako se od toga ne odustane), kao i spoj Rijeke s Trstom, za što treba osigurati suradnju susjedne Slovenije. Gradnja Jadransko-jonske autoceste bila je jedna od glavnih tema jučerašnjeg sastanka premijera Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije u Cavtatu. No, susret Zorana Milanovića, Vjekoslava Bevande, Mila Đukanovića i Edija Rame u cavtatskom restoranu Leut samo je uvertira u puno značajniju konferenciju o zapadnom Balkanu koja se krajem tjedna, pod patronatom njemačke kancelarke Angele Merkel, održava u Berlinu.

Rok 2030. godina Cilj je da premijeri zemalja regije na berlinskoj konferenciji pred njemačku kancelarku izađu s prijedlogom stvaranja posebnog fonda iz kojeg bi se do 2020. godine financirala izrada projektne dokumentacije za dijelove Jadransko-jonske autoceste u BiH, Crnoj Gori i Albaniji. Gradnja Jadransko-jonske autoceste u tim zemljama mogla bi početi tek nakon što se izradi projektna dokumenatcija, što znači da je njen završetak izgledan tek 2030. ili čak kasnije.