Za Balkan i istok Evrope proizvodi lošijeg kvaliteta?

Da li smo mi deponija Evrope? Zašto dobijamo lošije proizvode od Nijemaca ili Austrijanaca? Takve i slične optužbe mogu se ovih dana čuti u Češkoj i Slovačkoj.

Potrošači ne vjeruju da na policama supermarketa zaista dobijaju ono što im je obećano na reklamama. Slovački premijer Robert Fico oštro kritikuje multinacionalne kompanije. Kaže da je "neprihvatljivo“ da u postkomunističke zemlje dolaze proizvodi iste marke, ali lošijeg sadržaja nego u zapadnoj Evropi. Takva praksa je "ponižavajuća“.

Zajedno sa kolegama iz Češke, Poljske i Mađarske, Fico želi da poveća pritisak na Evropsku komisiju u Briselu kako bi se uveli zakonski kontrolni mehanizmi. Životne namirnice slabijeg kvaliteta – to je bila važna tema sastanka Višegradske grupe, u četvrtak, u Varšavi.

"U EU smije da bude samo jedan nivo kvaliteta za sve – i to najviši“, poručio je češki premijer Buhuslav Sobotka, prenosi "Deutsche Welle".

Potrošači sada imaju i crno na bijelo: testiranje koje je sprovelo Ministarstvo privrede u Bratislavi pokazuje da je blizu polovine ispitanih proizvoda iz Slovačke slabijeg kvaliteta od nominalno istih proizvoda koji se prodaju u Austriji. Ocijenjeno je da u proizvodima postoje velike razlike u udjelu mesa, sira, aditiva, konzervansa, pa i u količini.

Nijemcima više kakaa

Miloš Lauko iz slovačkog Udruženja potrošača odbacuje argument da je sastav jednog proizvoda već naveden na pakovanju.

"Kupac sam ne može da uporedi šta je sitnim slovima napisano na proizvodu na istoku, a šta na zapadu. Uz to proizvodi nisu i automatski jeftiniji. Upravo proizvodi poznatih marki često imaju iste cijene, a lošijeg su kvaliteta“, kaže Lauko.

Kritičari inicijative Višegradske grupe smatraju da je riječ o pokušaju pronalaženja nove populističke teme koja bi ih ujedinila. U vrijeme izbjegličke krize, neformalni savez se složno usprotivio Briselskim planovima koji se tiču izbjegličkih kvota – iako u te četiri zemlje izbjeglica gotovo da nije bilo, dodaje "Deutsche Welle" u tekstu pod naslovom "Škart proizvodi za Istok Evrope?".

Takođe postoje optužbe o diskriminisanju stranih trgovinskih lanaca.

O toj temi već se duže vremena naveliko diskutuje. Magazin za potrošače "DTest“ iz Praga prošle jeseni je objavio rezultate uporedne analize nugat kreme od lješnika iz Njemačke, Italije, Poljske i Slovenije.

Pobjednik testa bio je proizvod iz Njemačke, koji je imao najveći udio kakaa. Međutim rezultat ispitivanja nije bio sasvim jasan.

"Pojedini ocjenjivači su naveli da je ukus lješnika manje izražen", rekla je glavna urednica Hana Hofmanova, prenosi "DW".

Luboš Palata iz praškog lista "MF Dnes“ u čitavoj kampanji vidi "paradoks“. Iste te Višegradske države koje sada traže veće kontrole u drugim slučajevima govore o "diktatu Brisela“ – na primjer kada se radi o vladavini prava.

"Imamo pravo na jednako kvalitetne proizvode kao i čitava EU – ali i na jednako dobru demokratiju“, ističe češki novinar.

Isto i na Balkanu?

Isti strahovi postoje i u Srbiji, koja ja kandidat za članstvo u EU: beogradski list Blic pisao je da je u zemlji previše škart robe, dodaje se u tekstu "Deutsche Wellea".

Mnogi proizvodi su slabijeg kvaliteta, citira list zaštitnika potrošača. Od loših deterdženata, pa sve do meda u kojem ima kukuruznog sirupa.

Istovremeno, političari u Rumuniji su zabrinuti što domaće proizvode u supermarketima sve više potiskuju jeftini zapadni proizvodi. Zato je sredinom prošle godine usvojen zakon koji propisuje da u supermarketima mora da bude 51 odsto domaćih proizvoda. Protiv toga je EU sada pokrenula postupak.