Zasigurno ste primijetili mnogo naziva privrednih subjekata u BiH stranog porijekla koji djelimično ili pak u potpunosti prevedenim značenjem sa tog stranog jezika određuju ili objašnjavaju svoju djelatnost.
Želite osnovati firmu u BiH, želite izabrati zvučan naziv koji će vas u startu učiniti drugačijim, isticati vas u masi? Želite izabrati neki naziv stranog porijekla? Šta to nalaže Zakon, a kako stoje stvari u praksi?
Ono što je evidentno je da su strani nazivi dozvoljeni zakonskim okvirom u BiH, ali da praksa potvrđuje ili odstupa od zakonskih odredbi.
Naime, član. 13. Zakona o privrednim društvima u FBiH je jasan po tom pitanju i ne ostavlja dileme kada je odabir naziva poslovnog/privrednog subjekta pri registraciji u FBiH u pitanju.
Zaključno, registracija privrednih subjekata u FBiH prema relevantnom Zakonu obavezuje da se pri registraciji novih privrednih subjekata mora birati naziv koji odgovara matičnom jeziku u BiH. Obzirom na povećan broj registriranih subjekata sa nazivima drugih / stranih jezika, čini se da je teško u potpunosti kategorirati i staviti u okvir jasne zakonske upute, koja su to odstupanja od Zakona koja to dozvoljavaju i zašto se neke registracije sa stranim nazivima dozvole a neke ne, stoga smo potražili mišljenja struke.
"Članom 14. Zakona o privrednim društvima FBiH propisano je da firma mora biti napisana na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Federaciji, a prijevod na strani jezik može se upotrebljavati samo zajedno sa firmom na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Federaciji. Firma može sadržavati strane riječi koje su uobičajene ili za njih nema odgovarajuće riječi u jeziku koji je u službenoj upotrebi u Federaciji. Isto tako članom 16., stav 4 Zakona o privrednim društvima je propisano da firma može sadržavati ime i prezime lica koje nije osnivač društva samo uz odobrenje tog lica ili njegovih zakonskih nasljednika", pojašnjava Janja Jovanović, predsjednica Općinskog suda u Sarajevu za Akta.ba.
Shodno prethodno navedenim odredbama Zakona, firma društva se u pravilu registruje na jeziku koji je u službenoj upotrebi u FBIH, samostalno ili uz prijevod na strani jezik.
"Često se vrši upis firme društva koja sadrži neke riječi na stranom jaziku koje su uobičajene (zavisno od ocjene postupajućeg sudije) ili su neprevodive ( kao što su skraćenice imena osnivača i sl.) ili sudski tumač ili notar kod obrade konstatuju da je izraz neprevodiv. Firma može sadržavati ime i prezime osnivača, a i drugih lica uz njihovu saglasnost", dodaje Jovanović.
Ipak, iskustva notara koji rade na poslovima registracije firmi u Kantonu Sarajevo svjedoče varijabilna odstupanja primjene Zakona u procesu registracije firmi od akta osnivanja do same registracije, jednako koliko i iskustva fizičkih lica koja su registrirala svoje privredne subjekte u Kantonu Sarajevo.
Na pitanje da li su odstupanja unitarna u FBiH ili su kategorizacije varijabilne po kantonima, Jovanović kaže da "upis u sudski registar vrši se u nadležnim općinskim sudovima za područja deset kantona u FBIH. Elektronska knjiga registra vodi se jedinstveno na području FBIH, a svaki sud postupa samostalno."
"Neki od slučajeva dozvoljene registracije firmi nakon zaključka suda, dopunjeni prijevodom na stranom jeziku su na primjer firma "Konak cat" - "Prenoćište za mačke", firma "Dobar ukus", Društvo sa ograničenom odgovornošću, Sarajevo - " El buen gusto" Sociedad de responsabilidad limitada, i firma "Treg grupacija nekretnine" - "Treg Properties Group" d.o.o. Sarajevo", argumentira Jovanović na kraju navode odstupanja.
Ukoliko ste već registrirali firmu sa stranim nazivom, čini ste da ste imali sreće, ocjena struke je da se ipak držite naziva koji su na lokalnim jeziku sa značenjem primjerenim lokalnoj upotrebi.
Koliko su odstupanja opravdana ili ne, koliko su u skladu sa odredbama Zakona i zvaničnim stavom struke, te koliko je zaista firmi koje su registrirane sa nazivima koji nisu na bosanskom jeziku možete pogledati i na Registru portala Akta.ba.
N.K.
