Gazprom Europi svaki dan kroz Ukrajinu isporučuje 109 miliona m3 plina i inkasira 850 miliona dolara

Dok ruska vojska intenzivira napade u Ukrajini i opkoljava njezin glavni grad, a u europskim glavnim gradovima smišljaju plan smanjivanja svoje ovisnosti o ruskom plinu, Gazprom je jučer objavio da je punjenje tranzitnog plinovoda kroz Ukrajinu i dalje na visokoj razini te u skladu sa zahtjevima europskih kupaca.

To znači da ruska državna kompanija poštuje predviđeni raspored isporuka u skladu sa sklopljenim dugoročnim ugovorima s kupcima, a to je ukupno 40 milijardi prostornih metara plina godišnje, odnosno oko 109 miliona dnevno.

Tu je vijest prenijela agencija Interfax, dodajući da je ukrajinski operater GTS potvrdio da je za 14. ožujka bilo nominirano 109,5 miliona prostornih metara plina u plinovodu, kao i dan ranije.

U vijesti se također kaže da su europski kupci na burzama plina povećali potražnju za Gazpromovim plinom iako su cijene znatno narasle, pa ističu da je cijena na nizozemskoj TTF burzi 1468 eura za tisuću prostornih metara plina.

Inače, čak 40 posto plina koji se troši u EU dolazi iz Rusije.

U New York Timesu je prije dva dana objavljen osvrt u kojem autori procjenjuju da bi europsko odvikavanje od ruskog plina moglo potrajati godinama pa se kupovina sada nastavlja unatoč invaziji na Ukrajinu. Izračunali su da će, s obzirom na narasle cijene, Europa u prvoj polovici ove godine svakoga dana na taj način uplatiti Rusiji prosječno 850 miliona dolara.

Njemački tjednik Spiegel je pak prošlog tjedna pisao o tome što treba i može učiniti Njemačka u vezi s uvozom energenata, napominjući da zajedno s drugim europskim zemljama ona trenutno financira rat protiv Ukrajine kupovinom ruskog plina i nafte. Autor je naglasio kako se to posebno odnosi na naftu jer je nafta glavni izvor prihoda za ruski režim. To je, zaključuje, i razlog zašto njemačka vlada više ne bi trebala isključivati mogućnost uvođenja embarga.

Ipak, potez je rizičan i potencijalno bolan jer bi embargo na rusku naftu mogao dovesti do toga da Moskva zavrne plinske ventile. Udjel njenog plina u njemačkoj opskrbi je 55 posto. Tjednik konstatira kako će njemački političari od Gerharda Schrödera do Angele Merkel morati jednom objasniti javnosti kako se dogodilo da je zemlja postala tako ovisna o Rusiji, a ocjenjuje da bi zatvaranje ruskog plina sada odvelo zemlju u veliku recesiju.