Institut: Njemačka će se suočiti s recesijom i inflacijom
Institut za ekonomska istraživanja (IFO) očekuje da će se Njemačka suočiti s recesijom i inflacijom te je smanjio svoju prognozu ekonomskog rasta te zemlje, tako da za ovu godinu predviđa rast od samo 1,6 posto.
Institut za ekonomska istraživanja (IFO) očekuje da će se Njemačka suočiti s recesijom i inflacijom te je smanjio svoju prognozu ekonomskog rasta te zemlje, tako da za ovu godinu predviđa rast od samo 1,6 posto.
IFO u narednoj godini predviđa smanjenje privrednog rasta za 0,3 posto, prenosi Tanjug.
Ulazimo u zimsku recesiju, kaže šef odjeljenja za prognoze u IFO-u Timo Wollmershauser, saopćio je IFO.
Očekuje se da će inflacija ove godine u prosjeku iznositi 8,1 posto, a sljedeće 9,3 posto.
“Smanjenje isporuke plina iz Rusije tokom ljeta i uslijed toga drastično povećanje cijena prave pustoš kada je riječ o ekonomskom oporavku nakon korona virusa. Ne očekujemo povratak u normalu do 2024. godine, s rastom od 1,8 posto i inflacijom od 2,5 posto”, rekao je Wollmershauser.
Prihodi domaćinstava će naglo pasti
U poređenju s junom, IFO je značajno snizio prognozu rasta za 2023. godinu za 4,0 posto i naglo povećao prognozu inflacije za 6,0 procentnih poena.
“Ovo su neobično velike promjene u tako kratkom vremenskom periodu”, dodao je Wollmershauser.
Kako je navedeno, snabdjevači energentima će značajno prilagođavati cijene električne energije i plinu u svjetlu visokih troškova nabavke, a posebno početkom 2023. godine.
To će povećati stopu inflacije na oko 11 posto u prvom kvartalu.
Kao rezultat toga, realni prihodi domaćinstava će naglo pasti, a primjetno i kupovna moć.
Treći vladin paket pomoći vjerovatno će donekle usporiti ovo opadanje, ali ga neće moći nadoknaditi, navode iz IFO-a.
“Gubitak kupovne moći mjeren padom realnih plata po glavi stanovnika, ove i sljedeće godine za oko tri procenta, veći je nego u bilo kojem trenutku od kako je sadašnji sistem nacionalnih računa uveden 1970. godine”, rekao je Wollmershauzer.
Ove zime će biti dovoljno plina
Također, očekuje se da će porast cijena postepeno slabiti tokom ostatka naredne godine.
IFO pretpostavlja da će zimi biti dovoljno plina i da bi cijene energije zbog toga trebale prestati rasti.
Ponovo bi trebale početi padati najkasnije od proljeća 2023. godine.
U IFO-u ne očekuju značajnije efekte na tržište rada te navode da će se porast zaposlenosti samo privremeno usporiti.
Porast nezaposlenosti za 50.000 u narednoj godini uglavnom je posljedica porasta broja nezaposlenih građana Ukrajine ovog ljeta, koji će se tek postepeno integrirati na tržište rada.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
