Nakon pauze od godinu dana "Economist intelligence unit" (EIU) je 2022. godine opet Beč proglasio gradom, u kojem je najbolje živjeti. "Stabilnost i dobra infrastruktura glavne su čari grada za njegove stanovnike, uz dobru zdravstvenu zaštitu i mnoštvo mogućnosti za kulturu i zabavu", navodi se u izvještaju. Istovremeno, u istraživanju "Expat City Ranking 2022", Beč je zauzeo posljednje mjesto u kategoriji "ljubaznost".
Od 173 rangirana grada najbolja za život u svijetu drugo mesto zauzeo je Kopenhagen, prijestolnica Danske, potom švicarski Zürich, slijede dva grada u Kanadi – Calgary i Vancouver, a onda još jedan švicarski – Ženeva, zatim njemački Frankfurt, potom opet još jedan kanadski – Toronto, deveti je Amsterdam, dok deseto mjesto dijele Osaka u Japanu i Melbourne u Australiji koji je od 2011. do 2018. nosio titulu najboljeg grada za život na svijetu, kada mu je tu titulu 2018. i 2019. preuzeo Beč.
Glavni grad Francuske, Pariz, zauzeo je 19. mjesto, 23 mjesta više u odnosu na prošlu godinu. Bruxelles, glavni grad Belgije, bio je 24., odmah iza kanadskog Montreala. Na ovogodišnjoj rang listi, glavni grad Velike Britanije London bio je 33. grad na svijetu po kvalitetu života, španjolski Barcelona i Madrid zauzeli su 35., odnosno 43. mjesto. Talijanski Milan je na 49. mjestu, američki New York na 51., a kineski Peking na 71. mestu.
Najnepogodniji grad za život na planetu i ove godine je glavni grad ratom razorene Sirije, Damask.
Kriteriji prema kojima se rangira kvaliteta života su: ekonomsko okruženje, dostupnost robe široke potrošnje, uvjeti stanovanja, zdravstvena njega, kvaliteta vode, zraka, javne usluge i transport, škole i obrazovanje, kulturno okruženje, rekreacija te političko i društveno okruženje.
Istovremeno s titulom najbolji, Beč je ponio i titulu “najneljubazniji”.
U istraživanju “Expat City Ranking 2022”, Beč je zauzeo posljednje mesto u kategoriji “ljubaznost”. Istraživanje je proveo Internations, mreža za ljude koji žive i rade u inozemstvu.
Čak 46 posto sudionika kaže da su Bečani neljubazni, njih 54 posto tvrdi da teško u Beču nalaze prijatelje, a 32 posto kaže da su nesretni zbog svog društvenog života u glavnom gradu Austrije.
Ipak, i po ovom istraživanju prijestonica Austrije dobro je rangirana u kategorijama: putovanje, tranzit, zdravlje i wellbeing. Osim toga, Beč nije previše skup i zauzima deveto mjesto u svijetu po indeksu osobnih financija.
“Udoban”, “čudan”…
Za književnicu Barbi Marković, koja već 13 godina živi u Beču, Beč je “udoban”, ali kako kaže “ne za sve stanovnike”.
“Kad se dovoljno dugo živi u nekom gradu, naiđe se na njegova različita lica. Prema meni je Beč često bio neočekivano ljubazan. Ipak, postoji kliše stanovnika o vlastitoj namrgođenosti i to vjerojatno nije ista ona neljubaznost s kojom se suočavaju pridošlice”, kaže Barbi Marković za portal N1 Srbije.
Za fotografa Dejana Petrovića koji je u austrijskoj prijestolnici živio gotovo 20 godina Beč je “čudan grad”. Kako kaže za portal N1 Srbije, “na oko miran, kulturan i organiziran, ali ispod površine ‘uglađene dame’ vrije more nezadovoljstva, arogancije, netrpeljivosti i bijesa koji uvijek ispliva kada vam je nešto potrebno”.
“Ta neljubaznost uglavnom je povezana s državnim institucijama, tradicionalnim austrijskim restoranima i kavanama i uglavnom se manifestira kod starije populacije. Moderan Beč, koji posljednjih 25 godina polako preuzima grad je drugačiji, otvoreniji, internacionalniji, prihvatljiviji, ljubazniji. Beč iz dana prije 90-ih polako prestaje postojati, ostaje još jedino kao atrakcija turistima koji iz tko zna kojeg razloga i dalje biraju biti izloženi mrzovoljnom osoblju nekog zastarjelog ‘austrougarskog’ restorana”, kaže Petrović.
On dodaje da “nova imigracija, mlađi Austrijanci, kao i globalizacija polako pretvaraju ovaj uspavani grad u modernu metropolu centralne Europe”.
“Bečani su slični Zagrebčanima ili Rimljanima”
Kristofer Baumgartner, urednik u balkanstories.net koji živi i radi u Beču i često posjećuje države na Balkanu, ne slaže se s istraživanjem “Expat City Ranking 2022” da je Beč “najneljubazniji” grad, prije svega za strance.
“Ne mislim da su ljudi u Beču manje ljubazni prema strancima u odnosu na druge velike gradove. Istina je, nisu “ljubazni“ kao Beograđani, ali su slični Zagrepčanima ili recimo građanima Rima”, kaže Baumgartner za portal N1 Srbije.
On dodaje da je nekoliko problematičnih stvari vezano za spomenuto istraživanje, “prije svega jer je rađeno na veoma malom uzorku ljudi, stranaca koji su na visokim položajima i iz svega nekoliko zemalja zapadne Europe, tako da nije reprezentativno”.
“Ako pogledate današnju ekonomsku strukturu Beča vidjet ćete da se ljudi koji su bili predmet istraživanja većinski dijelom svog posla bave balkanskim zemljama ili istočnom Europom. U tim zemljama narod je uglavnom topliji i prijateljskiji raspoložen nego u zapadnim zemljama poput Austrije. Ako dođete iz Beograda ili Novog Sada sigurno ćete reči, pa ovi ljudi u Beču su baš neljubazni”, kaže Baumgartner.
Baumgartner podsjeća da je gotovo polovina populacije Beča danas prva ili druga generacija imigranata, dok je oko 10 posto populacije prva ili druga generacija imigranata iz bivše Jugoslavije.
“Znači oni su Bečani isto kao i oni koji su došli prije deset generacija. Govoriti da je Beč neljubazan znači da govorite i da su svi ti imigranti odjednom postali neljubazni. Ja ne mislim da je to slučaj. Istovremeno, Beč je jedan od gradova s najvećim porastom stanovništva u Europskoj uniji. Većina novih pridošlica dolazi iz inozemstva. Ja ne mislim da bi oni i dalje dolazili da je Beč tako neljubazan”, kaže urednik portala balkanstories.net.
“Naravno, ne kažem da u Beču ne postoji rasizam. Ima ga u dosta velikoj mjeri, također i prema imigrantima iz bivše Jugoslavije. Ali svakako nije veći i opasniji nego u ostalim gradovima i državama Euroske unije”, zaključuje Baumgartner.
Prema spomenutom istraživanju španjolska Valencia je najpopularniji grad među zaposlenima, slijede Dubai i Mexico City. Na samom dnu liste prije Beča nalaze se njemački gradovi Frankfurt i Hamburg.
