Broj stanovnika u Kini i dalje opada, sve veća zabrinutost za ekonomski rast

Broj stanovnika u Kini pao je i u 2023, drugu godinu zaredom, budući da su rekordno niska stopa nataliteta i val smrtnosti od COVID-a 19 nakon prestanka strogih mjera karantina ubrzali pad koji će imati duboke dugoročne posljedice na potencijal rasta ekonomije, prenosi Hina.

Nacionalni zavod za statistiku je objavio da je ukupan broj ljudi u Kini pao za 2,08 miliona, ili 0,15 posto, na 1,409 milijardi u 2023. godini. To je znatno veći pad od 850.000 u 2022. godini, prvog od 1961. tokom Velike gladi u eri Mao Zedonga.

Kina je doživjela dramatičan porast COVID-a diljem zemlje početkom prošle godine nakon tri godine strogog pregleda i karantinskih mjera koje su virus uglavnom držale pod kontrolom sve dok vlasti nisu naglo ukinule ograničenja u decembru 2022.

Ukupni broj smrtnih slučajeva prošle je godine porastao za 6,6 posto na 11,1 miliona, pri čemu je stopa smrtnosti dosegla najviši nivo od 1974. godine.

Pad broja novorođenih

Broj novorođenih je pao za 5,7 posto na 9,02 miliona, a stopa nataliteta bila je rekordno niska i iznosila je 6,39 rođenih na 1.000 stanovnika, u odnosu na stopu od 6,77 rođenih 2022. godine.

Rađanja u zemlji padaju već desetljećima kao rezultat politike jednog djeteta koja se provodila od 1980. do 2015. godine i brze urbanizacije Kine u tom periodu.

Daljnji razlozi za smanjenje broja djeca u Kini 2023. godine su: nezaposlenost mladih, koja je dosegla rekordne nivoe; plate za mnoge službenike su pale; pojačana kriza u sektoru nekretnina, gdje je pohranjeno više od dvije trećine bogatstva domaćinstava.

Posljednji podaci povećavaju zabrinutost da se izgledi za rast druge po snazi svjetske ekonomije smanjuju zbog manje radnika i potrošača, dok sve veći troškovi njege za starije osobe i penzijskih naknada dodatno opterećuju zadužene lokalne vlasti.

Strah za ekonomiju

Indija je prošle godine nadmašila Kinu kao najmnogoljudnija nacija na svijetu, prema procjenama Ujedinjenih naroda, potaknuvši još više rasprava o prednostima premještanja nekih lanaca snabdijevanja sa sjedištem u Kini na druga tržišta, posebno dok rastu geopolitičke napetosti između Pekinga i Washingtona.

Dugoročno, stručnjaci UN-a predviđaju smanjenje kineske populacije za 109 miliona do 2050. godine, što je trostruko više od pada njihove prethodne prognoze za 2019.

Očekuje se da će populacija zemlje u dobi za penzionisanje, starosti od 60 i više godina, porasti s trenutnih 280 na više od 400 miliona do 2035. godine, što je više od cjelokupne populacije Sjedinjenih Američkih Država. Kineska akademija nauka predviđa da će penzioni sistem ostati bez novca do 2035.

Predsjednik Xi Jinping rekao je prošle godine da bi “žene trebale pričati priče o dobroj porodičnoj tradiciji”, dodajući da je “potrebno aktivno njegovati novu kulturu braka i rađanja”, što je povezao s nacionalnim razvojem.

Lokalne vlasti najavile su razne mjere za poticanje rađanja uključujući porezne olakšice, duži porodiljni dopust i stambene subvencije.

Međutim, mnoge politike nisu provedene zbog nedovoljnog finansiranja i nedostatka motivacije lokalnih vlasti, naveo je institut za politiku u Pekingu, pozivajući umjesto toga na jedinstvenu nacionalnu šemu porodičnih subvencija.

Kina bi sljedeće godine mogla osjetiti olakšanje zbog povećanja broja brakova 2023. godine, kada se riješi zaostatak u vezi s COVID-om. Brakovi su vodeći pokazatelj stope nataliteta u Kini, gdje većina neudanih žena nema pristup naknadama za odgoj djece.