Napredak u 2024.: Od uzoraka s tamne strane mjeseca do pomaka u borbi protiv raka

Godina na izmaku donijela je niz historijskih trenutaka i prekretnica, koje su postavile standarde u raznim oblastima života.

Od naučnih otkrića do kulturnih pomaka, godina će ostati zapamćena po događajima koji su se dogodili prvi put, prenosi "Avaz".

Naučnici otkrili vodu na površini asteroida

Istraživači su prvi put pronašli dokaze o postojanju molekula vode na površini asteroida koristeći podatke iz Stratosferske opservatorije za infracrvenu astronomiju (SOFIA), sada povučene "Boeingove" letjelice opremljene teleskopskim instrumentima, kojom su upravljali NASA i Njemački centar za svemirska istraživanja.

Naučnici se nadaju da bi ovo otkriće moglo rasvijetliti kako je voda prvi put stigla na Zemlju milijardama godina unazad.

Štrajk radnika Samsunga

Radnici "Samsung Electronicsa" organizovali su planirani jednodnevni štrajk u junu, što je prvi put u višedecenijskoj historiji ovog korporativnog giganta, nakon što su pregovori o platama i drugim beneficijama propali.

Svinjski bubreg uspješno presađen čovjeku

Hirurzi u Općoj bolnici u Masačusetsu u martu su prvi put uspješno transplantirali genetski modifikovani svinjski bubreg čovjeku. Ljekari su bili optimistični da će organ funkcionisati barem dvije godine, primalac je u maju preminuo zbog medicinskih problema koji, doduše, nisu bili povezani s transplantacijom.

Kvadriplegičar dobio Neuralink čip

Noland Arbaug, 30-godišnji kvadriplegičar, postao je prvi čovjek koji je primio moždani implantat od Neuralinka, startapa Elona Muska za povezivanje mozga i računara.

Arbaug je u maju izjavio da mu je čip veličine novčića - sastavljen od više od 1.000 sićušnih elektroda koje prepoznaju i kodiraju signale sa digitalnog uređaja - promijenio život, omogućivši mu skoro potpunu kontrolu nad računarom pomoću misli.

Kina donijela uzorke sa tamne strane Mjeseca

Za kineski svemirski program lender "Chang’e-6" prikupio je uzorke stijena sa tamne strane Mjeseca u junu. Ova uspješna misija predstavlja najnoviji korak u prisustvu Kine u svemiru koje raste, dok zemlja nastavlja da razvija svoje sposobnosti.

Kina planira da pošalje astronaute na Mjesec do 2030. godine.

Foto: AP

Globalni IT kolaps

Greška u sistemskom ažuriranju "CrowdStrike-a", koja je zahvatila približno 8,5 miliona korisnika Microsoft Windows-a, prouzrokovala je globalni IT kolaps neviđenih razmjera, parališući sisteme u avio-kompanijama, bankama, hotelima i bolnicama i inicijalno izazivajući strah od sajber-napada.

Incident iz jula, koji je utjecao na jednu od četiri kompanije sa Fortune 500 liste, ukazao je na neprijatnu stvarnost da mnoge ključne organizacije i agencije zavise od samo nekolicine tehnoloških kompanija za upravljanje ključnom infrastrukturom.

Britanija zatvorila posljednju termoelektranu na ugalj

Britanija je krajem septembra zatvorila termoelektranu na ugalj "Ratcliffe-on-Soar", čime je postala prva velika industrijalizovana zemlja koja je zatvorila svoju posljednju elektranu na ugalj.

Dok industrijalizovane zemlje rade na smanjenju zavisnosti od uglja kako bi ublažile emisiju gasova staklene bašte koji doprinose globalnom zagrijevanju, ovaj korak čini Britaniju jednom od prvih i najvećih nacija koje su ugalj zamijenile oblicima obnovljive energije.

Nobelova nagrada književnici iz Koreje

Han Kang postala je prva osoba iz Južne Koreje i prva žena iz Azije koja je u oktobru dobila Nobelovu nagradu za književnost.

Han je međunarodno najpoznatija po svom nadrealnom romanu "Vegetarijanka", koji je prvi put objavljen u Južnoj Koreji 2007. godine, a preveden na engleski 2015. godine.

Roman, koji govori o ženi koja prestaje da jede meso nakon uznemirujućih snova, osvojio je i međunarodnu Bukerovu nagradu 2016. godine.

Počelo suzbijanje pametnih telefona i društvenih mreža

Globalni pokret za zaštitu djetinjstva od pametnih telefona i društvenih mreža dobio je zamah 2024. godine, usred sve većeg broja dokaza koji povezuju ove tehnologije sa lošim mentalnim zdravljem. Australija i Florida, SAD, prednjačile su u zabrani tome da djeca imaju naloge na društvenim mrežama.

Ostaje da se vidi kako će se ovo zakonodavstvo sprovoditi, ali Norveška je obećala da će slijediti isti primjer.

U međuvremenu, sve veći broj noćnih klubova u Velikoj Britaniji zabranjuje kamere na telefonima na plesnom podijumu kako bi podstakao povratak umjetnosti uživanja u trenutku. U Francuskoj, vlasnici bistroa koji su rekli "ne" telefonima tvrde da zabrana “odlično funkcioniše”.

Pomak u borbi protiv raka

U julu je prva personalizirani mRNA vakcina protiv raka u svijetu ušla u klinička ispitivanja – potez koji je nazvan "jednim od najuzbudljivijih dostignuća u modernoj terapiji raka".

U drugim razvojnim događajima, "blaži" tretman za djecu oboljelu od leukemije pokazao je obećavajuće rezultate, novi tretman za djecu s tumorima mozga ocijenjen je kao "revolucionarni korak", dok je nova terapija za mezoteliom, vrstu raka koja pogađa pluća, produžila život pacijentima za nekoliko godina.

Novi testovi obećavaju poboljšanje tretmana za rak mozga i prostate.

"Ovo je također bila dobra godina za napredak u istraživanju raka grlića materice", kazala je doktorica Ana Kinsela iz organizacije Cancer Research u Velikoj Britaniji.

AI u dobre svrhe

Vještačka inteligencija (AI) donijela je neke koristi društvu 2024. godine, uprkos rastućim zabrinutostima zbog njenog potencijalnog utjecaja na čovječanstvo.

AI alat koji analizira medicinske kartone pacijenata u potrazi za skrivenim znacima raka pomogao je britanskim ljekarima da otkriju više slučajeva ove bolesti.

Ispostavilo se da AI unaprijeđen test na bazi uboda prsta za Parkinsonovu bolest može da predvidi bolest sedam godina prije pojave simptoma, a AI model pomogao je u otkrivanju autizma kod djece bez potrebe za opsežnim procjenama.

AI je također počela da revolucionarno mijenja praćenje životne sredine, obećavajući analizu u realnom vremenu za sve, od kvaliteta vazduha i vode do deforestacije.

Međutim, kredibilitet AI u oblasti zaštite životne sredine ostaje upitan zbog velike količine energije potrebne za njen rad.

Zakon o AI Evropske unije, koji je stupio na snagu u augustu, pokušao je da uvede neke zaštitne mjere za ovu brzo napredujuću tehnologiju.

Pionirsko zakonodavstvo pozdravili su neki stručnjaci, dok su drugi tvrdili da ne rješava ključne bojazni u vezi s razvojem vještačke inteligencije.