Generalni štrajk portugalskih sindikata zaustavio zemlju, najveći u zadnjih deset godina

U četvrtak su Portugal potresli široko rasprostranjeni poremećaji u aviosaobraćaju, željezničkim linijama, te u radu bolnica i škola, nakon što su sindikati pokrenuli generalni štrajk koji opisuju kao najveći u više od deset godina, usmjeren protiv vladinih prijedloga izmjena radnog zakonodavstva.

Glavna željeznička stanica u Lisabonu ostala je gotovo potpuno prazna jer je većina polazaka ukinuta, dok je TAP Air Portugal otkazao oko dvije trećine od svojih uobičajenih 250 letova. Prema sindikalnim udruženjima, zastoje su zabilježili i komunalne službe, posebno odvoz smeća, a u zdravstvenim ustanovama rad je bio ograničen na hitne slučajeve. Nastava u školama i rad sudova takođe su bili značajno poremećeni.

Povod štrajku je zakon koji je predložila desničarska manjinska vlada, a koji, kako tvrde sindikati, predviđa pojednostavljenje procedura otpuštanja, produženje trajanja ugovora na određeno vrijeme i proširenje obavezujućih minimalnih usluga tokom protesta. Premijer Luis Montenegro poručio je da paket od više od stotinu mjera ima za cilj podstaći ekonomski rast i omogućiti povećanje plata.

Na ove planove oštro su reagirali i komunistički orijentirani CGTP i umjereniji UGT, ističući da se radi o najopsežnijem protestu još od juna 2013. godine, kada je zemlja tražila finansijsku pomoć MMF-a i Evropske unije zbog dužničke krize. Generalni sekretar CGTP-a Tiago Oliveira ocijenio je da predložene reforme predstavljaju jedan od najtežih pritisaka na radnička prava, upozorivši da bi dovele do "normalizacije nesigurnih radnih uslova" i olakšanog otpuštanja. Naveo je da se oko 1,3 miliona ljudi od ukupno pet miliona radno sposobnih nalazi u nesigurnom radnom statusu.

U kontekstu izbora predsjednika Portugala zakazanih za početak 2026. godine, Oliveira smatra da je štrajk već ostvario cilj jer je skrenuo pažnju javnosti na predložene izmjene. Prema anketi objavljenoj u portugalskim medijima, 61 posto ispitanika izrazilo je podršku štrajku.

Premijer Montenegro je uoči protesta izrazio očekivanje da država nastavi funkcionirati što je moguće normalnije, naglasivši da "prava jednih ne smiju ugrožavati prava drugih". Iako nema parlamentarnu većinu, njegova vlada računa na podršku liberalnih stranaka i krajnje desnice, koja je trenutno druga najjača politička opcija u zemlji.

Ljevičarska opozicija optužila je vladu da tokom posljednje izborne kampanje nije jasno naznačila mogućnost umanjenja radničkih prava. Uprkos ekonomskom rastu od oko dva posto i rekordno niskoj stopi nezaposlenosti od približno šest posto, premijer tvrdi da je sada povoljan trenutak za sprovođenje reformi.

Iz poslovne zajednice stigle su kritike upućene štrajku. Armindo Monteiro, predsjednik konfederacije poslodavaca CIP, izjavio je da je nacrt zakona tek polazna tačka za dalje razgovore, čiji je cilj ispravljanje, kako je naveo, "neravnoteža" nastalih prethodnim izmjenama radnog sistema koje je uvela ranija lijeva vlada.