Gladne prijeko potrebnih investicija, mnoge evropske zemlje takmiče se u kreiranju atraktivnih uslova kako bi privukle i zadržale bogate pojedince i velike korporacije. S obzirom na globalne ekonomske izazove i sve prisutniju potrebu za stabilnim izvorima prihoda, ove zemlje uvode niz poreskih olakšica i povoljnih režima s ciljem poticanja dolazaka stranih investitora.
Najviše stope poreza na lični dohodak u Evropskoj uniji (EU) prestale su padati od finansijske krize 2008. godine. Ali, vlade su uvele sve veći broj povlašćenih poreskih režima usmjerenih na strane pojedince, nadajući se da će namamiti bogate iseljenike na svoje teritorije, prenosi Forbes Hrvatska.
Evropske poreske oaze nisu univerzalne. Niski porezi za jednu osobu ne moraju značiti da je to poreska oaza i za drugu osobu.
"Puno zavisi od toga odakle to bogatstvo dolazi. Na primjer, ako negdje imate vezano mnogo kapitala, onda ćete biti zainteresovaniji za režim koji ima nultu stopu poreza na kapitalne dobitke od doznaka, nego ako imate aktivni prihod koji dolazi", objasnio je Džejson Pajper, šef poreskog i poslovnog prava pri Udruženju ovlašćenih računovođa.
ITALIJA
Italija je popularno odredište među iseljenicima ne samo zbog kulture i klime, već i zbog poreskih povlastica. Na prvi pogled, zemlja ima relativno visoke poreze na lični i korporativni dohodak, iako postoje poreski podsticaji dostupni strancima.
Jedan od najpoznatijih je paušalni poreski režim, koji bogatim pojedincima omogućava plaćanje fiksnog iznosa na sav prihod iz inostranstva, bez obzira na iznos. Godišnja fiksna naknada nedavno je povećana na 200 hiljada eura, prije je iznosila 100 hiljada eura.
Ta je pogodnost dostupna do 15 godina, a mogu je koristiti samo oni koji nisu bili poreski rezidenti u Italiji najmanje devet od posljednjih deset godina.
S obzirom na cijenu paušalnog poreza, to je interesantno samo osobama s vrlo visokom neto vrijednošću.
"Italija je vrlo popularna. Kad je paušalni porez iznosio 100 hiljada eura, jedan od mojih klijenata mi je rekao da je toliko svake godine plaćao svom računovođi. Morate zapamtiti da, s paušalnim porezom, nema troškova usklađenja za poresko planiranje", rekao je savjetnik za poreze i useljeništvo David Lesperance.
ŠVICARSKA
Švicarska također ima šemu paušalnog poreza (forfait fiscal). Međutim, vlasti tvrde da nju koristi manje od 0,1 posto poreskih obveznika. Ona funkcioniše tako da, umjesto oporezivanja na osnovu prihoda ili bogatstva, neke švicarske regije izračunavaju stopu na temelju troškova pojedinca.
Iako paušalni sistem može biti zanimljiv za super bogate, država je uvela minimalni porez. U obzir se uzima veća od dvije brojke – sedam puta godišnja najamnina ili vrijednost najma primarne nekretnine – ili više od 455 hiljada eura. Ti se pragovi primjenjuju na saveznom nivou, iako određene regije mogu povećati minimalni iznos.
Pravo na korištenje forfait fiscala ostvaruju oni koji nemaju švicarsko državljanstvo i koji prvi put dolaze živjeti u zemlju, a podobni su i oni koji su se vratili nakon odsustva od deset ili više godina.
Korisnicima paušalnog poreza zabranjeno je biti zaposlen ili voditi posao u Švicarskoj. To znači da je šema namijenjena privlačenju malog broja bogatih iseljenika koji imaju pasivni prihod.
PORTUGAL
Poreske olakšice postale su tema polemike u Portugalu zbog skoka cijena kuća koje su podstaknute dolaskom bogatih stranaca. Uprkos tome, nakon što je prošle godine smanjila beneficije, portugalska vlada sada ponovno uvodi poreske olakšice za iseljenike.
"Portugal je imao NHR režim koji vam je dopuštao da živite u Portugalu do deset godina i da ne plaćate veliki porez na strani prihod", objasnio je Gregori Gisens, poreski advokat u Taxpatrii.
To je posebno privuklo veliki broj penzionera, koji su se odlučili preseliti u Portugal i ne plaćati porez na dohodak od strane penzije. Za one koji su ostvarivali prihode u Portugalu, određene su aktivnosti bile oporezovane po povoljnoj stopi od 20 posto.
Osim što je uznemirio lokalno stanovništvo, sistem NHR-a izazvao je kritike nordijskih država koje su posmatrale egzodus svojih starijih građana. Finska i Švedska podnijele su službene zahtjeve za izmjenom pravila ugovora o dvostrukom oporezivanju s Portugalom. Time su željele nametnuti poreze na penzije svojih iseljenika.
Kao odgovor na taj pritisak, Portugal je izmijenio poresku politiku kako bi se "fokusirao na ljude s obrazovanjem koji stvarno mogu nešto doprinijeti portugalskoj ekonomiji", objasnio je Gusens.
Ove je godine portugalski ministar finansija Joaquim Miranda Sarmento rekao da će plate i profesionalni prihodi biti kvalifikovani za poreske olakšice prema novim pravilima. Čini se da će penzije, dividende i kapitalni dobici biti isključeni.
HOLDING KOMPANIJE
Još jedan način na koji bogati pojedinci mogu uživati u niskim efektivnim poreskim stopama je korišćenje holding kompanija.
Takve su kompanije dizajnirane za izbjegavanje poreza na dohodak. Pojedinci koji na ovaj način čuvaju imovinu odlučuju staviti bogatstvo na ime kompanije koju kontrolišu, umjesto da ga klasifikuju kao lični prihod.
Povlačenja iz kompanije oporezuju se po uobičajenim stopama, iako poreski obveznik može sakriti višak u holding preduzeću.
Uspostavljanje takve strukture posebno je isplativo u zemljama gdje je stopa poreza na dobit niska. U tom su smislu zanimljive Irska gdje je ta stopa 12,5 posto, Mađarska s devet posto, Bugarska s 10 posto i Kipar s 12,5 posto poreza na dobit.
OECD radi s državama članicama na uvođenju globalne minimalne stope poreza na dobit od 15 posto, ali to se odnosi samo na kompanije koje zarađuju više od 750 miliona eura. Više od 140 zemalja potpisalo je sporazum, ali na sprovođenju se još radi.
PORESKA OAZA NIJE PORESKI RAJ ZA SVE
Poresko planiranje ne može se jednostavno vrtjeti oko jedne ili dvije vrste stopa poreza, već se mora uzeti u obzir cijeli niz činioca, smatraju stručnjaci. Naknade koje treba imati na umu uključuju poreze na lični i korporativni dohodak, kapitalne dobitke, nasljedstvo i bogatstvo – kao i naknade za socijalno osiguranje.
Osim prethodno pomenutih zemalja, fiskalno povoljnima mogu se smatrati i Malta, Ujedinjeno Kraljevstvo i Monako, ali sve zavisi od prirode nečijeg prihoda. U nekim slučajevima to znači da se čak i poznata područja s visokim porezima kao što je Belgija mogu nazvati utočištima.
Dok OECD nastavlja s naporima da poveća porez na dobit, tek treba vidjeti hoće li to podstaknuti razgovore o drugim stopama i smanjiti poreske povlastice.
"Države ne bi davale poreske olakšice ili specijalizovane vize bogatima da one ne rezultiraju većom ukupnom dobrobiti za državu", tvrdi Džejson Porter, direktor poslovnog razvoja.
"Moglo bi se reći da će porez koji god prikupe biti veći nego što bi imali bez podsticaja, jer je malo vjerovatno da bi se dotični pojedinci tamo inače preselili. Također je važno shvatiti da bi ukupna korist mogla uključivati tržište nekretnina, potrošnju u lokalnim kompanijama i potencijal za lokalno preduzetničko ulaganje", naveo je.
Kompromisi privlačenja bogatih stranaca i dalje dominiraju političkim raspravama, baš kao i pritisak na one koji se odvaže na takve korake.
