Švicarska izlazi na referendum o ograničenju broja stanovnika na 10 miliona

Švicarska će 14. juna održati referendum na kojem će se građani izjasniti o prijedlogu da se broj stanovnika do 2050. godine ograniči na 10 miliona, uz restriktivniju imigracijsku politiku. Ova inicijativa dolazi u trenutku kada su stavovi prema strancima u dijelu Europe znatno oštriji nego u periodu migrantske krize prije deset godina.

U slučaju da prijedlog dobije podršku, vlasti bi u narednih 25 godina morale poduzeti konkretne korake kako bi kontrolisale rast broja stanovnika. Švicarska trenutno ima oko devet miliona stanovnika. Zagovornici ograničenja smatraju da bi, nakon što broj stanovnika pređe 9,5 miliona, trebalo pooštriti uvjete za dobijanje stalnog boravka za strance, kao i preispitati sporazum sa Europskom unijom o slobodnom kretanju ljudi, iako Švicarska nije članica EU.

Iako su i vlada i parlament glasali protiv ove inicijative, referendum je raspisan automatski jer je više od 100.000 građana potpisalo peticiju za njegovo održavanje. Inicijativu je pokrenula Švicarska narodna stranka, desno orijentirana politička partija koja zauzima oko trećine mjesta u parlamentu. Njeni predstavnici tvrde da prevelik broj stanovnika opterećuje infrastrukturu, povećava cijene stanarina i utiče na lokalni identitet.

"Našim građanima je dosta", izjavio je tokom rasprave u parlamentu zastupnik te stranke Thomas Matter, prenosi švicarski javni servis SRF.

Protivnici prijedloga upozoravaju da bi ograničenje broja stanovnika moglo negativno uticati na privredu, otežati popunjavanje nedostatka radne snage i narušiti odnose s Europskom unijom.

"To bi vodilo u haos i izolaciju", poručio je centristički političar Jürg Grossen tokom parlamentarne debate, prema navodima SRF-a.

Savezno vijeće, sedmočlano izvršno tijelo u kojem sjede i predstavnici Švicarske narodne stranke, još u martu 2025. preporučilo je odbacivanje inicijative. U obrazloženju je navedeno da vlasti žele nastaviti saradnju s Europskom unijom te da bi eventualno prihvatanje prijedloga moglo imati dalekosežne posljedice, uključujući povlačenje iz više međunarodnih sporazuma.

Imigracija je decenijama oblikovala demografsku sliku zemlje. Većina doseljenika dolazi iz europskih država, ali i s Bliskog istoka te iz sjeverne Afrike. Prema podacima švicarskih institucija, oko 40 posto stanovnika starijih od 15 godina ima migrantsko porijeklo, pri čemu najveći dio čine građani europskih zemalja.

Pitanje odnosa prema imigraciji u Švicarskoj ima i ranije primjere. Na referendumu 2009. godine većina birača podržala je zabranu izgradnje novih minareta, što je tada protumačeno kao odraz zabrinutosti dijela javnosti zbog rasta broja muslimana u zemlji u kojoj većinu stanovništva, prema zvaničnim statistikama, čine kršćani.

Prema anketi koju je u decembru objavila švicarska agencija Leewas, a naručile dvije medijske kuće, 48 posto ispitanika podržava ograničenje broja stanovnika na 10 miliona, dok se 41 posto protivi toj ideji.

Pojačavanje restriktivnih migracijskih politika nije specifično samo za Švicarsku. Brojne europske vlade zauzele su čvršći pristup nakon migrantske krize 2015. i 2016. godine, kada je više od milion ljudi, bježeći od ratova i siromaštva, stiglo u Europu morskim putem.