Rast temperatura, sve učestalije suše i ekstremne padavine uzrokuju ogromne ekonomske gubitke u poljoprivredi. Samo u Evropskoj uniji štete od ekstremnih vremenskih pojava dostižu 28,3 milijarde eura godišnje, što odgovara približno šest posto ukupne poljoprivredne proizvodnje.
Ovi podaci predstavljeni su na konferenciji za medije održanoj 9. novembra u Bologni, uoči otvaranja međunarodnog sajma poljoprivredne mehanizacije EIMA International 2026, koji se održava od 10. do 14. novembra.
Ekipa poslovnog portala Akta.ba boravi u Bologni kao dio delegacije Bosne i Hercegovine, čiju je posjetu sajmu organizovala ICE – Italijanski institut za vanjsku trgovinu u BiH.
Predsjednica italijanskog udruženja proizvođača poljoprivredne mehanizacije FederUnacoma, Mariateresa Maschio, upozorila je da klimatske promjene, zajedno s inflacijom i rastom troškova proizvodnje, sve snažnije ugrožavaju poljoprivredni sektor i njegovu sposobnost ulaganja u nove tehnologije.
Ekstremne vremenske pojave sve više ugrožavaju proizvodnju hrane
Prema podacima evropskog sistema za praćenje klimatskih promjena Copernicus, na koje se Maschio pozvala tokom izlaganja, temperature su tokom posljednjih 50 godina bilježile kontinuirani rast, što je praćeno postepenim smanjenjem dostupnih vodnih resursa.
Godina 2025. bila je treća najtoplija otkako se vode mjerenja, dok bi 2026., prema ocjenama iznesenim na konferenciji, mogla nadmašiti taj rekord.
Promjene klime ne podrazumijevaju samo više temperature nego i drugačiji raspored padavina. Kiše postaju rjeđe, ali intenzivnije, što povećava rizik od poplava, erozije zemljišta i uništavanja usjeva.
U Evropskoj uniji godišnji troškovi ekstremnih vremenskih pojava za poljoprivredu već dostižu 28,3 milijarde eura, odnosno približno šest posto vrijednosti ukupne poljoprivredne proizvodnje.
Klimatske promjene imaju i indirektne ekonomske posljedice. Povećanje temperatura podiže potrebu za energijom za rashlađivanje, a tokom konferencije upozoreno je na mogućnost udvostručenja potrošnje fosilnih goriva za te potrebe do 2030. godine, što bi bilo u suprotnosti s ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova.
Globalne ekonomske štete mogle bi dostići sedam biliona dolara
Posebno zabrinjavaju procjene dugoročnih ekonomskih posljedica klimatskih promjena.
Prema procjenama Peterson instituta, koje je Maschio predstavila na konferenciji, potencijalne štete mogle bi iznositi okojedan bilion američkih dolara tokom 2026. godine, odnosno približno sedam biliona dolara u narednih pet godina.
Dodatni rizik predstavlja klimatski fenomen El Niño, povezan s neuobičajenim zagrijavanjem voda Tihog okeana, koji utječe na vremenske prilike u velikom dijelu svijeta.
Prema iznesenim podacima, ovaj fenomen povećava rizik od suša u Indiji, Indoneziji, Australiji, južnoj Africi i Centralnoj Americi, dok u Južnoj Americi i istočnoj Africi može izazvati prekomjerne padavine.
Takve promjene direktno ugrožavaju prinose, povećavaju neizvjesnost poljoprivredne proizvodnje i dodatno opterećuju prihode proizvođača.
Očekuje se pad svjetske proizvodnje žitarica, pšenice i riže
Posljedice klimatskih promjena, zajedno s inflacijom i smanjenom dostupnošću đubriva, odražavaju se i na očekivane rezultate poljoprivredne proizvodnje.
Prema procjenama FAO-a navedenim tokom konferencije, ukupna svjetska proizvodnja žitarica u 2026. mogla bi biti manja za dva posto, proizvodnja pšenice za 3,3 posto, a riže za 2,4 posto.
Za sezonu 2026/2027. predviđa se pad proizvodnje žitarica u Sjedinjenim Američkim Državama od osam posto, dok bi u Evropskoj uniji smanjenje moglo iznositi 9,6 posto.
U Kanadi se očekuje pad proizvodnje pšenice veći od devet posto, dok bi proizvodnja soje u EU mogla biti manja za 4,2 posto.
Posebno je izražena prognoza za proizvodnju šećera u Evropi, gdje se očekuje pad od 19 posto zbog značajnog smanjenja površina pod šećernom repom.
U Indiji bi neuobičajene monsunske prilike mogle smanjiti proizvodnju riže za 4,6 posto, a kukuruza za više od devet posto.
Poljoprivredi će trebati 50 posto više proizvodnje do 2050. godine
Uprkos trenutnim problemima, dugoročne potrebe za proizvodnjom hrane nastavljaju rasti.
Prema procjenama FAO-a predstavljenim na konferenciji, do 2050. godine bit će potrebno povećati proizvodnju hrane, stočne hrane i vlakana za 50 posto u odnosu na historijske nivoe.
Istovremeno, Svjetski institut za resurse (World Resources Institute) procjenjuje da će tokom narednih 30 godina biti potrebno uključiti dodatnih 590 miliona hektara zemljišta u proizvodnju, uz približno 1,6 milijardi hektara koji se već obrađuju.
Ostvarivanje takvih ciljeva zahtijevat će povećanje prinosa na postojećim poljoprivrednim površinama, ali i razvoj novih proizvodnih područja, uključujući zemljišta s nepovoljnim prirodnim uslovima.
Nove tehnologije kao odgovor na klimatske izazove
Jedna od ključnih poruka konferencije bila je potreba za većim ulaganjima u savremenu poljoprivrednu mehanizaciju i tehnologije koje istovremeno povećavaju produktivnost i smanjuju negativan utjecaj na okoliš.
Posebno su istaknuti sistemi za racionalno korištenje vode, navodnjavanje, upravljanje zemljištem, zaštitu od hidrogeoloških rizika te napredne digitalne i robotske tehnologije.
Savremena mehanizacija sve više pronalazi primjenu i izvan tradicionalne poljoprivrede, uključujući šumarstvo, bioenergetske lance i održavanje urbanih zelenih površina.
Maschio je naglasila da razvoj poljoprivrede zahtijeva odgovarajuću institucionalnu podršku, dostupnije finansiranje i međunarodnu saradnju.
Prema njenim riječima, razvoj poljoprivrede predstavlja temelj ekonomskog prosperiteta i socijalne stabilnosti, ali i važan korak prema mirnijoj budućnosti.
Sajam EIMA International 2026 u Bologni okuplja proizvođače i stručnjake iz cijelog svijeta, a među ključnim temama ovogodišnjeg izdanja upravo su tehnologije koje poljoprivredi omogućavaju prilagođavanje klimatskim promjenama i održiviji razvoj.
Izvor: FederUnacoma, govor predsjednice Mariaterese Maschio, 9. novembar 2026.
