Upotreba elektronskog potpisa u BiH

Pitanje važnosti uspostave elektronskog potpisa već duži niz godina se otvara na raznim sjednicama državnih tijela. Benefiti koji ovakav proces digitalizacije donosi su ogromni i već su svima dobro poznati. Međutim, iako je sve veći pritisak da bi se pratili trendovi EU, brzina kretanja ka finalizaciji ove priče govori nešto sasvim drugo. Naime, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je odluku o prolongiraju početka primjene elektronskog potpisa,
iako je Zakon o elektronskom potpisu BiH usvojen još 2006. godine. Ovaj benefit procesa digitalizacije u BiH teško će da zaživi u skorije vrijeme budući da  je godinama nakon usvajanja Zakona ustanovljeno da isti nije usklađen za eIDAS direktivom EU.

Prema informacijama iz medija, da bi se ispoštovali zahtjevi EU potrebno je donijeti još Zakon o elektronskoj identifikaciji i uslugama o pružanju elektronskih transakcija. Tim zakonom bi bili obuhvaćeni elektronski potpis i elektronske transakcije, kao i sve u vezi sa njima. U tom kontekstu, novi Zakon o elektronskoj identifikaciji bi stavio van snage prethodni zakon.

U Federaciji BiH se Zakon o elektronskom potpisu našao na dnevnom redu Doma naroda 26. februara ove godine kada je usvojen nacrt Zakona o elektronskom potpisu FBiH. Za razliku od državnog, federalni zakon je usklađen sa eIDAS direktivnom, te se neće morati naknadno usklađivati sa državnim zakonom.

U entitetu RS prvi Zakon o elektronskom potpisu (Službeni glasnik Republike Srpske 59/08) donesen je 2008. godine, a  2015. godine i Zakon o elektronskom dokumentu (Službeni glasnik Republike Srpske 106/15). No, na primjenu se još čeka. Dodatno usporava i činjenica da će se trebati odlučiti i o certifikacionom tijelu koje će se baviti izdavanjem elektronskog potpisa. Do sada, u našoj zemlji postoji samo jedna kompanija koja ispunjava sve uvjete koje nalaže EU da se bave ovim poslom.

Kao što je navedeno u prvom dijelu teksta, ali i u članku koji smo ranije objavili, u Bosni i Hercegovini u registru ovjerilaca kompanija Halcom je dostavljenom prijavom ispunila sve uvjete i na taj način stekla status povjeritelja za izdavanje kvalificiranih elektronskih certifikata, a posebno uvjete za sigurnost i zaštitu zloupotrebe podataka, čime su stvoreni uvjeti za provedbu zakona o elektronskom potpisu. Također, postoje velike šanse da u budućnosti status certifikacionih autoriteta (CA) dobiju i državne agenciji poput Uprave za indirektno oporezivanje BIH (UIO BIH) i Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjene podataka (IDEEA).

Sigurno će se o elektronskom potpisu više razgovarati onog trenutka kada budemo imali adekvatne zakone, te odgovore na pitanja ko će raditi nadzor nad ovlaštenim certifikantom.  Prema EU nadzor vrši samo jedno tijelo, ono sa državnog nivoa, a entiteti su već predvidjeli i vlastita nadzorna tijela. Dok se ne riješe svi problemi iz ove oblasti, pojednostavljenje usluga građanima, javnim institucijama unapređenje poslovnog ambijenta kroz brže i lakše poslovanje, kraći proces pokretanja posla i sve olakšice koje elektronski potpis donosi ostaju samo misaona imenica.

Više o elektronskom potpisu OVDJE.