Zakon o šumama Kantona Sarajevo

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Na osnovu člana 13. tačka i), člana 14. stav (2) i člana 18. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj dana 30.01.2013. godine, donijela je

ZAKON O ŠUMAMA KANTONA SARAJEVO

 

POGLAVLJE I - OPĆE ODREDBE

 

Član 1.

(Predmet)

Zakonom o šumama Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Zakon) propisuje se:

a) planiranje i privređivanje u šumarstvu,

b) šume i šumsko zemljište sa posebnim režimom gospo-darenja,

c) zaštita šuma i njihovih funkcija,

d) upravljanje šumama, katastar šuma i ekonomske funkcije šuma, 

e) korištenje šuma u druge svrhe,

f) Uprava za šumarstvo,

g) finansiranje,

h) nadzor,

i) kaznene odredbe,

j) prelazne i završne odredbe.

 

Član 2.

(Svrha i cilj)

Svrha ovog zakona je da se urede odnosi i propišu mjere upravljanja i gospodarenja svim šumama i šumskim zemljištima na području Kantona Sarajevo u cilju:

- boljeg korištenja prirodnih potencijala šumskih staništa,

- očuvanja i zaštite prirodnih staništa i šumskog biodiver- ziteta, pod čime se podrazumijevaju razne strukture šumskog biotopa, šumske flore i šumske faune,

- unaprijeđenja održivog gospodarenja šumskim resursima uključujući i stručnu i finansijsku pomoć vlasnicima i korisnicima šuma,

- usklađivanja i harmoniziranja različitih interesa nad šumom i šumskim zemljištem, posebno na relacijama: opći interes - interes vlasnika - interes korisnika - interes jedinica lokalne zajednice,

- unaprijeđenja otvorenog sudjelovanja javnosti u procesu upravljanja i gospodarenja šumama uz poticanje odgovornosti i transparentnosti donošenja odlukapo svim relevantnim pitanjima i sa svim zainteresovanim stranama,

- usklađivanja procesa upravljanja i gospodarenja šumama kroz ovaj zakon i njegove podzakonske akte sa važećim standardima i zakonima u okviru Evropske unije.

 

Član 3.

(Definicije pojmova)

Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:

1. Čista sječa znači sječu svih ili praktično svih stabala u sastojini koja nije u skladu sa dokumentima prostornog uređenja predviđena za promjenu namjene šumskog zemljišta, izlažući taj dio zemljišta ekološkim uslovima goleti čime se stvaraju ozbiljne poteškoće za stanište ili susjedne sastojine.

2. Biodiverzitet ili biološka raznovrsnost je raznovrsnost prirode i svega što živi u njoj.

3. Doznaka podrazumijeva odabiranje, obilježavanje i evidentiranje stabala za sječu.

4. Divljač su posebnim zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi.

5. Etat je dozvoljena sječiva drvna masa odnosno drvna masa predviđena za sječu. Izražava se kao godišnji i 10 godišnji.

6. Funkcije šuma su:

a) ekološke: zaštita biodiverziteta šumskih ekosistema, zaštita staništa, zaštita zemljišta, zaštita voda, klimatska, uključujući ulogu šuma u vezivanju ugljika iz zraka;

b) socijalne: nauka, istraživanje, obrazovanje, odbrana, zaštita naselja, objekata i infrastrukture, turizam, rekreacija, pejzažno-estetske funkcije, istorijske funkcije, umjetnost, duhovno-spiritualne funkcije i unaprijeđenje kvaliteta življenja stanovništva.

c) ekonomske: prihod od proizvodnje drveta i

nedrvnih šumskih proizvoda. Ekološke, socijalne i ekonomske funkcije šuma vrši istodobno. Ni jedna od njih se ne može isključiti niti neutralizirati u korist druge, ali se zato pojedine funkcije šume mogu odgovarajućim gospodarskim mjerama potpomagati i optimizirati u skladu sa postavljenim ciljem namjene šume.

7. Gospodarenje šumama obuhvata planiranje, uzgajanje, zaštitu i korištenje šuma i šumskog zemljišta u skladu sa odredbama šumsko privredne osnove.

8. Gospodarska jedinica je najmanja prostorna uređajna jedinica šume i šumskog zemljišta na kome se obezbijeđuje trajnost gospodarenja.

9. Integralna zaštita šuma predstavlja multidisciplinarni koncept koji zagovara odgovornost svih subjekata koji koriste prirodne resurse: političkih (upravljanje šumama), stručnih (gospodarenje šumama) i građana (podizanje svijesti). Integralna zaštita se tako može sagledavati sa dva aspekta: u širem smislu (obaveze svih subjekata društva) i u užem smislu (obaveze samo djelatnosti šumarstva).

10. Izvođač radova u šumarstvu je fizičko ili pravno lice koje je registrovano za izvođenje radova u šumarstvu.

11. Korisnik šuma je Kantonalno javno preduzeće za gospodarenje državnim šumama "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo (u daljem tekstu: KJP "Sarajevo-šume"), Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: KJU za zaštićena područja), i pravna i fizička lica koja su upisana kao vlasnici šuma.

12. Korištenje šume obuhvata sječu i transport drveta, sabiranje nedrvnih šumskih proizvoda uključujući i prodaju šumskih drvnih sortimenata i nedrvnih šumskih proizvoda.

13. Krčenje šume u smislu ovog zakona je promjena namjene šumskog zemljišta. Izgradnja objekata u šumi i na šumskom zemljištu potrebnih za gospodarenje šumama kao i za prehranu i uzgoj divljači ne smatra se krčenjem.

14. Otvorena vatra je svaka zapaljena vatra izvan zatvorenog objekta koji je pod krovom i zatvorenim ognjištem.

15. Pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama je privredno društvo registrovano kod nadležnog suda za poslove šumarstva, koje posjeduje odobrenje Ministarstva privrede Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo).

16. Prirast je povećanje dimenzije stabla u određenom vremenskom periodu.

17. Površinske vode su stalni i povremeni površinski vodeni tokovi, te stajaće vode.

18. Prava trećih lica na šume su prava na korištenje šumskih proizvoda koja postoje u skladu sa obligacionim pravom i upisana su u zemljišnoj knjizi.

19. Pustošenje šuma podrazumijeva narušavanje stabilnosti šuma, podbjeljivanje stabala, veće oštećivanje stabala i njihovih dijelova, veće uništavanje i oštećivanje podmlatka, kao i svaka druga radnja kojom se slabi prinosna snaga šume i šumskog zemljišta, ugrožava opstanak šume i njihove funkcije.

20. Sanitarna sječa znači sječu oboljelih, insektima napadnutih, oštećenih ili izvaljenih stabala.

21. Sastojina je dio šume koji se od ostalih dijelova šume razlikuje po vrsti drveća, dobi i stadiju razvitka, uzgojnom obliku, načinu postanka i načinu gospodarenja.

22. Šumska infrastruktura su šumski putevi, stalne šumske vlake, stalne žičare i druge šumske komunikacije i kapaciteti u šumama koji su namijenjeni za gospodarenje šumama.

23. Šumski proizvodi su svi proizvodi šuma i šumskog zemljišta, uključujući, ali ne ograničavajući se na:

a) šumsko drveće i grmlje,

b) biomasu ukupne šumske vegetacije,

c) cvjetove, sjeme, koštunjičavo voće, bobičaste i dru¬ge plodove, koru drveta, korijen, šišarke i plodove druge vegetacije unutar šume,

d) ljekovito, aromatsko i jestivo bilje i druge biljke i njihove dijelove,

e) gljive,

f) biljni sok i smola,

g) listinac,

h) travnati ili pašnjački prekrivač,

i) treset, zemlju, pijesak, šljunak i kamen sa površine zemlje,

j) životinje koje obitavaju u šumi izuzev divljači,

k) nedrvni proizvodi iz alineje b) do

l) ove tačke predstavljaju dobra biološkog porijekla, osim drveta, kao i usluge koje proizilaze iz šume i šumskog zemljišta.

24. Šumski putevi su putevi sa pratećom infrastrukturom, koji su namijenjeni za prijevoz šumskih proizvoda i sav saobraćaj vezan za gospodarenje šumama. Vlake nisu šumski putevi.

25. Šumski reprodukcioni materijal je:

a) sjeme: šišarke, plodovi i sjeme namijenjeno za proizvodnju biljaka,

b) dijelovi biljaka: grančice i snopovi rezanih grana namijenjeni za proizvodnju biljaka,

c) mlade biljke: biljke uzgojene iz sjemena ili dijelova biljke, uključujući i mlade biljke iz prirodnog podmlatka.

26. Šumsko privredno područje predstavljaju u geografskom, prometnom, ekološkom i ekonomskom pogledu jednu zaokruženu cjelinu u okviru koje se osigurava trajnost gospodarenja šumskim ekosistemima.

27. Šumsko uzgojnim mjerama se smatraju sve mjere i aktivnosti koje doprinose osnivanju novih sastojina u šumi i poboljšanju njihove stabilnosti, raznolikosti ili kvaliteta.

Šumsko uzgojne mjere uključuju:

a) mjere za obnovu šuma, odnosno za stvaranje novih sastojina,

b) njegu šuma u mladim razvojnim fazama, uključujući proredu mlađih sastojina,

c) specijalnu njegu mladih faza u prebornim šumama i drugim raznolikim šumama, izdanačkim šumama, kao i njegu rubova šuma,

d) rekonstrukciju i konverziju izdanačkih šuma, makija, šikara i šibljaka.

28. Šumsko privredna osnova je dugoročni planski akt - elaborat koji sadrži podatke o svim državnim i privatnim šumama i koji propisuje sve radove koji će se odvijati u šumama u slijedećih 10 godina i to: sječu, pošumljavanje, izgradnju cesta i objekata, zaštitu šuma i ostalo.

29. Trajnost gospodarenja šumama podrazumijeva korištenje proizvoda šuma i upotrebu šuma i šumskih zemljišta na način i sa intenzitetom koji će očuvati njihov biodiver- zitet, proizvodnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost te povećati njihov potencijal da sada i u budućnosti obavljaju značajne ekološke, ekonomske i socijalne funkcije na lokalnom i globalnom nivou, a da se pri tom ne ugrozi funkcionisanje drugih ekosistema.

30. Upravljanje šumama i šumskim zemljištima podrazumi-jeva administrativno-upravne poslove Minist rstva i Uprave za šumarstvo u sastavu Ministarstva (u daljem tekstu: Uprava za šumarstvo), koji se sastoje od kreiranja jedinstvene šumarske politike, dugoročnog (strateškog) i srednjoročnog planiranja, kontrole i stručnog nadzora korištenja šuma i šumskog zemljišta u cilju očuvanja i unaprijeđenja trajnosti gospodarenja šumama.

31. Uređajni period je vremenski period za koji se donosi dugoročni plan gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumsko privrednog područja.

32. Vlasnici šume su pravna i fizička lica koja su na zakonit način stekla pravo vlasništva nad šumom i šumskim zemljištem.

33. Zaštita šuma je skup mjera i aktivnosti koje su dužni preduzimati vlasnici i korisnici koji gospodare šumama radi zaštite šuma od požara, drugih elementarnih nepo-goda, štetnih organizama, bolesti i štetnih antropogenih uticaja.

 

Član 4.

(Prirodni resurs)

(1) Šume i šumska zemljišta, kao dobro od općeg interesa, uživaju posebnu brigu i zaštitu Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton) i općina i koriste se pod uslovima i na način koji su propisani ovim zakonom.

(2) Šume i šumska zemljišta su temeljni prirodni resurs čije vrijednosti se manifestiraju kroz ekološke, socijalne i ekonomske funkcije.

 

Član 5.

(Šuma i šumsko zemljište)

(1) Pod šumom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se zemljište obraslo šumskim vrstama drveća i grmlja čija površina prelazi 1000 m2 i čija je širina najmanje 20 metara i ako njihove krošnje pokrivaju više od 30% zemljišta. Šume se smatraju ekosistemima. Njihov upis u zemljišnim knjigama nije od važnosti u smislu ovog zakona.

(2) Šumom se smatraju i šumski rasadnici, plantaže šumskog drveća, čistine za trase dalekovoda i drugu javnu infrastrukturu u šumi koja se koristi po osnovu prava za prelazak preko tuđeg zemljišta, šumski putevi i druga šumska transportna i protivpožarna infrastruktura, dijelovi zemljišta koji su predmet pošumljavanja, površine namijenjene rekreaciji, kao i jezera, tekuće površinske vode i druge površinske vode i močvare unutar šuma. Šumom se smatraju i sastojine šumskog drveća i žbunja koje su izrasle na poljoprivrednom zemljištu ako su starije od 30 godina i ako njihove krošnje pokrivaju više od 30% zemljišta.

(3) Šumsko zemljište, pored zemljišta obraslog šumom, obuhvata i neobrađeno, neiskorišteno ili neplodno zemljište izvan šume u onom omjeru u kojem obezbjeđuje ili potpomaže funkcije susjedne šume. Šumsko zemljište također sačinjavaju područja sa smanjenim šumskim pokrivačem, krš, čistine, livade i pašnjaci unutar šuma.

(4) Sumom se ne smatraju groblja pokrivena drvećem, rasadnici šumskog drveća izvan šuma, izolovane grupe šumskog drveća na površini do 1000 m2 kao i šumsko drveće i grmlje u urbanim parkovima i drugim naseljenim područjima.

(5) U slučaju sumnje ili spora da li se neko zemljište obraslo šumskim drvećem smatra šumom, odnosno da li se neko zemljište smatra šumskim zemljištem, odluku donosi Ministar privrede Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministar) uz pribavljeno mišljenje općine na čijem području se nalazi.

 

POGLAVLJE II - PLANIRANJE I PRIVREĐIVANJE U SUMARSTVU

Odjeljak A. Planiranje u šumarstvu

 

Član 6.

(Kantonalni šumsko-razvojni plan)

(1) Kantonalni šumsko-razvojni plan izrađuje se svakih deset godina za sve šume i šumsko zemljište, bez obzira na vlasništvo s ciljem da se obezbijedi trajnost gospodarenja šumama na području Kantona.

(2) Kantonalni šumsko-razvojni plan uvažava smjernice za gospodarenje prirodnim i kulturnim nasljeđem u šumama i na šumskom zemljištu, uslove za gospodarenje vodama, kao i za potrebe razvoja općine.

(3) Kantonalni šumsko-razvojni plan sadrži najmanje sljedeće:

a) kartu sa ucrtanim granicama šuma i šumskog zemljišta, granicama šumsko privrednih područja i gospodarskih jedinica, uzimajući u obzir granice općina i kategoriju nosioca prava na šumama,

b) procjenu funkcija šuma i njihov uticaj na okoliš,

c) klasifikaciju šuma po površinama, prema njihovim funkcijama i prirodnim karakteristikama, a koje se posebno odnose na stanište,

d) procjenu drvne zalihe i njenog kvaliteta, prirasta, podmlađivanja, biodiverziteta i zdravstvenog stanja,

e) smjernice za gospodarenje šumama različitih gazdinskih klasa i kategorija šuma,

f) otvorenost šuma sa planom izgradnje novih šumskih puteva,

g) smjernice za pošumljavanje šumskog zemljišta,

h) procjenu ugroženosti šuma od požara, određenu po stepenu opasnosti i smjernice za zaštitu šuma od požara,

i) procjenu ugroženosti šuma od bespravnih sječa i zauzimanja šumskog zemljišta,

j) procjenu ugroženosti šuma od biljnih bolesti i štetnih

šumskih insekata, k) smjernice za korištenje nedrvnih šumskih proizvoda, l) smjernice za lovstvo i gospodarenje divljači, m) program bioloških i tehničkih investicija i opravdanost radova.

(4) Za procjenu ugroženosti šuma iz stava (3) tački h), i) i j) ovog člana prethodno će se uraditi Studija ugroženosti šuma od bespravnih sječa i zauzimanja šumskog zemljišta, Studija ugroženosti šuma od požara i Studija ugroženosti šuma od biljnih bolesti i štetnih šumskih insekata.

(5) Kod izrade kantonalnog šumsko-razvojnog plana koriste se podaci iz šumsko privrednih osnova i lovno privrednih osnova.

(6) Vlada Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada) donosi kantonalni šumsko-razvojni plan, a Ministarstvo je odgovorno za njegovu pripremu, izradu i realizaciju.

(7) Ministarstvo je dužno prilikom izrade plana zatražiti od svih zainteresovanih strana, a posebno od zainteresiranih općina da daju svoje prijedloge i mišljenja.

(8) Ministarstvo je dužno trajno čuvati kantonalni šumsko-razvojni plan.

 

Član 7.

(Sumsko privredno područje)

(1) U cilju obezbjeđenja racionalnog i trajnog gospodarenja državnim šumama i šumskim zemljištima formira se šumsko privredno područje.

(2) U administrativnim granicama Kantona može se formirati više šumsko privrednih područja.

(3) Sumsko privredno područje dijeli se na gospodarske jedinice.

(4) Formiranje šumsko privrednog područja zasniva se na stručnom elaboratu koji pored prijedloga sa obrazloženjem i bioloških, tehničkih i ekonomskih pokazatelja sadrži opće kriterije, a naročito.

a) preglednu kartu područja sa ucrtanim izohipsama, vanjskim granicama šumsko privrednog područja, granicama unutrašnje podjele šuma po gospodarskim jedinicama i odjelima, ucrtanom mrežom trajnih šumskih puteva, izvorištima i vodotocima, objektima koji su od značaja za gospodarenje šumama i opis granica šumsko privrednih područja,

b) popis katastarskih parcela po katastarskim općinama i zemljišnoknjižnim ulošcima, sa kulturama, klasama i površinama koje ulaze u šumsko privredno područje,

c) podatke o drvnoj zalihi po gospodarskim jedinicama, kategorijama šuma i vrstama drveća,

d) ukupan godišnji zapreminski prirast po kategorijama šuma i vrstama drveća,

e) Prosječan godišnji etat po kategorijama šuma i vrstama drveća,

f) procjenu prihoda i rashoda gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u okviru šumsko privrednog područja,

g) podatke o mogućnostima korištenja nedrvnih šumskih proizvoda, divljači, turizma, sporta i rekreacije,

h) prikaz podataka iz tačke c), d), e), f) i g) stava (4) ovog člana po općinama Kantona.

(5) Odluku o formiranju šumsko privrednog područja ili reviziji njegovih granica donosi Vlada, a na prijedlog Ministarstva i na osnovu stručnog elaborata iz stava (4), ovog člana. Zahtjev za formiranje šumsko privrednih područja ili reviziju njihovih granica može podnijeti Ministarstvo, općina, Grad Sarajevo, KJP "Sarajevo-šume" i vlasnik šume.

(6) Stručni elaborat iz stava (4), ovog člana izrađuje visokoškolska naučno-istraživačka ustanova iz oblasti šumarstva, a troškove njegove izrade snosi podnosilac zahtjeva za formiranje šumsko privrednog područja ili reviziju njegovih granica.

(7) Opšte kriterije za formiranje šumsko privrednih područja utvrđuje Vlada na prijedlog Ministarstva.

 

Član 8.

(Sumsko privredna osnova)

(1) Sumama na prostoru jednog šumsko privrednog područja se gospodari po odredbama šumsko privredne osnove, godišnjeg plana gospodarenja i projekta za izvođenje. Odredbe šumsko privredne osnove su obavezne. Sumsko privredna osnova mora biti usklađena sa smjernicama kantonalnog šumsko-razvojnog plana.

(2) Sumsko privredna osnova, prostorni plan, planovi upravljanja vodama, lovno privredna osnova, evidencije koje se vode u Zavodu za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo moraju biti usklađeni.

(3) Izuzetno od stava (1) ovog člana, ako ne postoje objektivne mogućnosti pravovremene izrade nove šumsko privredne osnove, državnim i privatnim šumama može se gospodariti najduže godinu dana na osnovu godišnjeg plana gospodarenja za koji je postupak donošenja isti kao i za šumsko privrednu osnovu. Odredbe godišnjeg plana gospodarenja su obavezne. Godina izvršenja godišnjeg plana gospodarenja smatra se godinom izvršenja nove šumsko privredne osnove.

(4) Ukupan obim sječa predviđen šumsko privrednom osnovom za uređajni period, po vrstama drveća i gazdinskim klasama, ne može se prekoračiti. Od ukupno planirane količine sječe za uređajni period za visoke šume sa prirodnom obnovom, u okviru šumsko privrednog područja godišnje se realizuje prosječna godišnja količina.

(5) Kada se u jednoj ili više proteklih godina uređajnog perioda

realizuje manje od predviđenog godišnjeg obima sječe u okviru šumsko privrednog područja, može se u narednim godinama uređajnog perioda realizovati preostali dio količine sječe.

(6) Sumsko privredna osnova za državne šume donosi se za šume u granicama jednog šumsko privrednog područja, a za privatne šume donosi se jedinstvena osnova za sve šume jedne općine.

(7) Svi dokumenati u elektronskoj i drugoj formi izrađeni/pripremljeni tokom izrade šumsko privredne osnove za državne i privatne šume čuvaju se u Ministarstvu i sastoje se od:

a) pisanih dokumenta,

b)  tabelarnih podatka i GIS baze podataka,

c) karte (vektorizirane, georeferencirane, geokodirane) uz potrebne prateće dokumente (vektore i sl.).

(8) Pravo korištenja podataka iz stava (7) ovog člana bez naknade imaju:

a) općina na čijem području se nalazi šuma,

b) vlasnik šume,

c) korisnik šume.

(9) Upotreba podataka/dokumenata iz stava (7) ovog člana dozvoljena je i drugim pravnim i fizičkim licima uz saglasnost Ministarstva kojom će biti utvrđena i naknada za korištenje.

(10)        Sumsko privredna osnova izrađuje se za period od deset godina.

 

Član 9.

(Izrada i donošenje šumsko privredne osnove)

(1) Sumsko privrednu osnovu može izrađivati pravno lice koje je registrovano za te poslove, koje u stalnom radnom odnosu ima najmanje pet diplomiranih inženjera šumarstva/magistara šumarstva i to po jednog za: uzgajanje šuma, zaštitu šuma, uređivanje šuma, iskorištavanje šuma i šumarsku ekonomiku, politiku i organizaciju sa najmanje pet godina radnog staža u struci.

(2) Nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu šumsko privredne osnove i provjera njihove tačnosti su obavezni i može ih vršiti pravno lice registrovano u skladu sa stavom (1) ovog člana ili visokoškolska naučno-istraživačka ustanova iz oblasti šumarstva.

(3) Sumsko privredne osnove za sve šume donosi Uprava za šumarstvo uz pribavljeno mišljenje općinskog vijeća.

Mišljenje sa stručnim obrazloženjem, općina je dužna dostaviti Upravi za šumarstvo najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva. Sumsko privredne osnove ne mogu se primjenjivati prije nego ih odobri Ministarstvo.

(4) Ukoliko općina ne dostavi mišljenje u roku iz stava (3) ovog člana, smatraće se da nema primjedbi na odredbe šumsko privredne osnove koja se odnosi na šume i šumska zemljišta u njenim administrativnim granicama.

(5) Poslove izrade šumsko privredne osnove za sve šume finansira Uprava za šumarstvo i odgovorna je za njihovu pravovremenu izradu.

(6) Nadzor nad izradom šumsko privredne osnove obezbjeđuje Uprava za šumarstvo. Propuste u izradi šumsko privredne osnove utvrđene od strane Uprave za šumarstvo, dužno je otkloniti u ostavljenom roku i o svom trošku pravno lice kojem je povjerena izrada šumsko privredne osnove.

 

Član10.

(Sadržaj šumsko privredne osnove)

(1) Sumsko privredna osnova za državne šume obavezno sadrži:

a) uvodni dio sa razlozima za donošenje i popisom svih katastarskih parcela koje ulaze u šumsko privredno područje,

b) stanje šuma i šumskih zemljišta u doba uređivanja uključujući i zaštićena šumska područja, objekte, rijetke vrste flore i faune, hidrološke, geomorfološke i arheološke znamenitosti,

c)  analizu i ocjenu gospodarenja u proteklom uređajnom periodu,

d plan gospodarenja šumama i šumskim zemljištima za naredni uređajni period sa:

1) planom sječa,

2) planom šumsko uzgojnih radova,

3) planom proizvodnje i tehnologije rada,

4) planom zaštite šuma,

5) planom za očuvanje i unapređenje biodiverziteta šumskih ekosistema, ekoloških i socijalnih funkcija šume,

6) planom investicionih ulaganja sa posebnim naglaskom na održavanje i izgradnju šumske transportne infrastrukture,

7) planom korištenja nedrvnih proizvoda šuma.

e) ekonomsko finansijsku analizu koja sadrži:

1) rekapitulaciju i obračun očekivanih prihoda i rashoda na osnovu planova iz tačke d) ovog stava,

2) utvrđenu proizvodnu vrijednost šuma i šumskih zemljišta kao osnove za određivanje visine naknade za korištenje šuma.

(2) Ako postoje objektivni razlozi za odstupanje od odredaba šumsko privredne osnove, naročito zbog prirodnih nepogoda ili bitno promijenjenih gospodarskih uslova, potrebno je izvršiti njenu reviziju. Reviziju odobrava i potvrđuje Ministarstvo i jedan primjerak se dostavlja Kantonalnoj šumarskoj inspekciji (u daljem tekstu: šumarskoj inspekciji).

(3) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju elementi za izradu, postupak donošenja i reviziju šumsko privrednih osnova za državne i privatne šume.

 

Član 11.

(Godišnji planovi realizacije šumsko privredne osnove)

(1) Šumsko privredna osnova se realizuje godišnjim planom koji sadrži prosječno jednu desetinu svih planiranih radova po osnovi.

(2) Sastavni dio godišnjeg plana realizacije šumsko privredne osnove su projekti za izvođenje svih planiranih radova.

(3) Saglasnost na godišnji plan realizacije šumsko privredne osnove, koji je korisnik šuma dužan dostaviti nakasnije do 30.11. tekuće za narednu godinu, daje Uprava za šumarstvo uz prethodno pribavljeno mišljenje općine na čijem području će se izvoditi radovi predviđeni godišnjim planom u roku od 30 dana od dana prijema plana.

(4) Radovi predviđeni godišnjim planom realizacije šumsko privredne osnove ne mogu se započeti bez saglasnosti Uprave za šumarstvo. U toku godine, ukoliko za to postoje opravdani razlozi može se izvršiti izmjena godišnjeg plana na način kako je to predviđeno stavom (3) ovog člana.

(5) Usvojeni godišnji plan realizacije šumsko privredne osnove korisnik šuma je dužan u roku od 15 dana od dana usvajanja dostaviti šumarskoj inspekciji i općini na čijem području će se izvoditi radovi predviđeni godišnjim planom.

 

Član 12.

(Projekat za izvođenje)

(1) Projekat za izvođenje se izrađuje za uređajnu jedinicu - odjel za državne šume i katastarsku parcelu/parcele za privatne šume u skladu sa godišnjim planom realizacije šumsko privredne osnove. Odredbe projekta za izvođenje su obavezne.

(2) Projekat za izvođenje sadrži planove svih potrebnih biotehničkih mjera u okviru pojedinih sastojina unutar odjela, a u skladu sa predviđenim ciljevima gospodarenja i to: plan sječa, plan šumsko-uzgojnih radova, plan korištenja i transporta posječene drvne mase, procjenu godišnjeg prirasta, finansijsko-ekonomsku analizu realizacije projekta i kartu unutrašnjeg prostornog uređenja odjela. Pored planova, projekat za izvođenje sadrži procjenu uticaja radova na okoliš u skladu sa članom 29. ovog zakona i mjere zaštite na radu i protivpožarne zaštite.

(3) Radovi predviđeni projektom treba da se završe u roku od dvije godine od dana njegovog donošenja.

(4) Projekat za izvođenje mogu izrađivati diplomirani inžinjeri šumarstva/magistri šumarstva sa najmanje dvije godine radnog staža u struci. Korisnik šuma, odnosno privatni vlasnik šume, određuje lice za izradu projekta.

(5) Projekat za izvođenje donosi korisnik šuma za državne šume, a za privatne šume Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama.

(6) Pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama obavezno treba da:

a) posjeduje registraciju nadležnog suda sa upisanom djelatnošću u oblasti šumarstva,

b) ima uposlenog jednog diplomiranog inženjera šumarstva/magistra šumarstva, sa najmanje tri godine radnog staža u struci.

(7) Ministarstvo na osnovu dokumentacije iz stava (6) ovog člana izdaje saglasnost pravnom licu za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama.

(8) Izuzeto od stava (1) ovog člana projekat za izvođenje može se

izrađivati za više odjela u jednom slivu ako sječa i izrada sanitarnih užitaka ne prelazi više od 100 m3 po jednom odjelu.

(9) Za privatne šume obavezno se rade projekti za šumsko- uzgojne radove kao i za sječu ako je godišnji obim sječa veći od 100 m3 po vlasniku.

(10)Korisnik šuma određuje realizatora projekta, diplomiranog inžinjera šumarstva/Bachelor/Bakalaureat šumarstva sa najmanje tri godine radnog staža u struci, koji je odgovoran za stručno izvođenje radova po projektu za izvođenje.

(11) Projekat za izvođenje ima trajan karakter i čuva se u arhivi korisnika šuma, Uprave za šumarstvo ili pravnog lica za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama.

(12) Korisnik šuma, Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama dužni su da vode registar izrađenih i donesenih projekata za izvođenje i da sve izvršene radove po projektu evidentiraju u evidencije iz člana 46. stav (10) ovog zakona.

Odjeljak B. Privređivanje u šumarstvu

 

Član 13.

(Doznaka stabala za sječu)

(1) Doznaka stabala za sječu vrši se obilježavanjem stabala ili obilježavanjem površina obraslih drvećem. Obilježavanje površina za sječu može se vršiti samo u izdanačkim šumama predviđenim za direktnu konverziju u viši uzgojni oblik.

(2) Doznaka stabala, osim nužne doznake sanitarne sječe, ne može se obavljati ako nije donosena šumsko privredna osnova, odnosno godišnji plan gospodarenja.

(3) Doznaku stabala za sječu u državnim šumama može vršiti diplomirani inžinjer šumarstva/magistar šumarstva, sa najmanje dvije godine radnog staža u struci kojeg odredi korisnik šuma. Izuzetno od ovog stava doznaku stabala za sanitarnu sječu i doznaku stabala u izdanačkim šumama može vršiti Bachelor/Bakalaureat šumarstva, sa najmanje jednom godinom radnog staža u struci ili šumarski tehničar sa najmanje pet godina radnog staža u struci, a kojeg odredi korisnik šuma.

(4) Stabla u šumi mogu se sjeći tek poslije njihova odabiranja i obilježavanja (doznake), u skladu sa šumsko privrednom osnovom i godišnjim planom gospodarenja.

(5) Zabranjena je doznaka i sječa stabala u dijelovima šume za koje imovinsko-pravni odnosi nisu riješeni, granice nisu utvrđene i na terenu vidno i na propisani način obilježene.

(6) Doznaka stabala za sječu i obim šumsko-uzgojnih radova u privatnim šumama vrši se na osnovu rješenja Ministarstva putem Uprave za šumarstvo.

(7) Doznaka i sječa stabala, odnosno površina za sječu, može se odobriti samo vlasniku koji pribavi i podnese dokaze o pravu vlasništva.

(8) Rješenje iz stava (6) ovog člana je konačno u upravnom postupku i protiv njega nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom kod Kantonalnog suda u Sarajevu.

(9) Doznaku stabala ili obilježavanje površina za sječu u privat¬nim šumama može vršiti diplomirani inžinjer šumarstva/ma¬gistar šumarstva sa najmanje dvije godine radnog staža u struci, a kojeg rješenjem odredi Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama. Izuzetno od ovog stava doznaku stabala za sanitarnu sječu i doznaku stabala u izdanačkim šumama, u privatnim šumama može vršiti Bachelor/Bakalaureat šumarstva, sa najmanje jednom godinom radnog staža u struci ili šumarski tehničar sa najmanje pet godina radnog staža u struci, a koga rješenjem odredi Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama.

(10) Ministar donosi Pravilnik kojim se propisuje način doznake i obilježavanja površina za sječu šume.

 

Član 14.

(Sječa šuma)

(1) Sječa stabala vrši se prvenstveno u funkciji obnove šuma dajući pri tome prednost prirodnom podmlađivanju posječenih površina. Vrsta i intenzitet sječe zavisi od aktuelnog stanja dotične šumske sastojine (tip šume, odnosno gazdinska klasa) o čemu odlučuje šumarski stručnjak iz člana 13. stava (3) pri izvođenju doznake stabala za sječu, a u skladu sa odredbama šumsko privredne osnove.

(2) Stabla u šumi mogu se sjeći tek poslije izvršene doznake, izrade projekta za izvođenje i obavještavanja Uprave za šumarstvo i općine na čijem se području vrši sječa.

(3) Godišnji obim sječa (etat) ne smije biti veći od tekućeg godišnjeg prirasta, ako to nije šumsko privrednom osnovom drugačije riješeno.

(4) Ukoliko se dozvoljeni obim sječa (etat) prekorači u jednoj godini, obavezno se u godišnjim planovima gospodarenja za narednu godinu vrši umanjenje planiranog obima sječa za količinu učinjenog prethvata za vrstu drveta.

(5) Steta koja nastane prilikom sječe na šumskom zemljištu mora biti sanirana odmah nakon završetka izvlačenja šumskih drvnih sortimenata.

(6) Ukoliko postoji opravdan razlog za sumnju da je planirana ili započeta sječa, ili druge radnje u suprotnosti sa šumsko privrednom osnovom, godišnjim planom realizacije šumsko privredne osnove, ovim zakonom ili propisima koji su doneseni na osnovu ovog Zakona, šumarski inspektor dužan je zabraniti izvođenje radova dok se ne otklone utvrđene nepravilnosti.

 

Član 15.

(Biološka reprodukcija šuma)

(1) Korisnik državnih šuma i vlasnik/predstavnik vlasnika za privatne šume dužni su izvršavati poslove biološke reprodukcije šuma u minimalnom obimu koji je predviđen šumsko privrednom osnovom.

(2) Biološka reprodukcija šuma u smislu ovog zakona podrazumijeva:

a) pripremu zemljišta za prirodno podmlađivanje,

b) pošumljavanje i sjetva sjemenom šumskog zemljišta,

c) popunjavanje, njegu i čišćenje šumskih kultura,

d) proizvodnju šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala,

e) prorjeđivanje sastojina,

f) sanaciju požarišta,

g) prevođenje degradiranih sastojina u viši uzgojni oblik,

h) doznaku stabala za sječu,

i) rekonstrukciju i konverziju izdanačkih šuma, makija, šikara i šibljaka,

j) zaštitu šuma,

k) certificiranje gospodarenja šumama, l) projektovanje, izgradnju, rekonstrukciju i održavanje

šumske infrastrukture, m) saniranje i obnova šumskih površina koje su stradale od

prirodnih nepogoda ili katastrofa, n) kupovina zemljišta u svrhu podizanja novih šuma uključujući i podizanje plantaža brzorastućih vrsta drveća,

o) naučno istraživački rad i stručno obrazovanje kadrova iz djelokruga rada šumarstva. (3) Planirani obim biološke reprodukcije šuma u šumsko privrednim osnovama mora biti usklađen sa kantonalnim šumsko-razvojnim planom.

 

Član16. (Tehnički prijem radova)

(1) Za izvedene radove po projektu za izvođenje vrši se tehnički prijem radova, a najkasnije u roku od tri mjeseca od okončanja radova.

(2) Tehnički prijem radova pošumljavanja vrši se poslije dvije godine od završetka njihovog izvođenja.

(3) Komisiju za tehnički prijem radova u državnim šumama formira korisnik šuma, a za privatne šume Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama.

(4) Komisija za tehnički prijem radova sastoji se od najmanje tri člana koju obavezno čine:

a) diplomirani inžinjer šumarstva/magistar šumarstvakojije izradio projekat za izvođenje radova,

b) diplomirani inžinjer šumarstva/magistar šumarstva i rejonski čuvar šuma iz Uprave za šumarstvo.

(5) Realizator projekta iz člana 12. stav (10) ovog zakona ne može biti imenovan u komisiju za tehnički prijem radova.

(6) Ako se prilikom tehničkog prijema utvrdi da radovi nisu izvršeni u skladu sa projektom za izvođenje, izvođač radova je dužan utvrđene nedostatke otkloniti i radove izvršiti u roku koji odredi komisija. Nakon isteka roka komisija vrši ponovni pregled.

(7) O izvršenom tehničkom prijemu izvedenih radova, komisija sačinjava zapisnik u kojem se obavezno konstatuje uspjeh, obim i kvalitet izvršenih radova po projektu za izvođenje.

(8) Primjerak zapisnika komisije o tehničkom prijemu dostavlja se u roku od osam dana od dana završetka pregleda šumarskoj inspekciji.

(9) Svi izvršeni radovi i nalaz komisije obavezno se evidentiraju u registar evidencije koji će pravilnikom propisati Ministar.

(10) Obrazac za tehnički prijem radova propisaće Ministar.

 

Član17. (Obavljanje radova u šumarstvu)

(1) Radove u šumarstvu može obavljati registrovano pravno i fizičko lica za obavljanje djelatnosti u šumarstvu i koje posjeduju saglasnost Ministarstva.

(2) Pravno lice koje obavlja poslove u šumama dužno je obezbijediti mjere zaštite na radu u skladu sa propisima iz oblasti zaštite na radu i protivpožarne zaštite i obavezno je sprovesti adekvatnu obuku zaposlenih.

(3) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju uslovi koje moraju ispunjavati izvođači radova u šumarstvu iz stava (1) ovog člana i člana 12. stav (6) ovog zakona.

 

Član 18.

(Zabrana čistih sječa i drugih oblika pustošenja šuma)

 (1) Zabranjene su čiste sječe i drugi oblici pustošenja šuma koje:

a) trajno smanjuje produktivni potencijal šumskog zemljišta,

b) trajno i znatno ugrožavaju hidrološki režim šumskog zemljišta,

c) posredno uzrokuju pojavu erozije šumskog tla sa većim negativnim posljedicama,

d) ugrožavaju vršenje neke od funkcija šuma na duži period,

e) ugrožavaju šumski biodiverzitet.

(2) Izuzetno čiste sječe mogu biti izvršene u slučajevima pripreme šumsko uzgojnih zahvata s ciljem unapređenja šumskih sastojina u mjeri koja je planirana šumsko privrednom osnovom.

(3) U izuzetnim slučajevima čista sječa šuma može se primijeniti ako je neophodna zbog sanitarnih razloga ili provođenja preventivnih zaštitnih mjera uz saglasnost Uprave za šumarstvo.

 

Član 19.

(Pošumljavanje sječina i paljika)

(1) Sve površine nastale čistom sječom i paljike moraju biti pošumljene u roku od dvije godine nakon sječe ili šumskog požara, prirodnom obnovom ili putem pošumljavanja.

(2) Ako se ne očekuje prirodna obnova u roku od dvije godine, koja bi bila u skladu sa šumsko uzgojnim ciljem, pošumljavanje se vrši sadnjom ili sjetvom, koristeći zdrave sadnice ili sjeme vrsta drveća koje odgovaraju staništu. U svrhu pošumljavanjakoristi se samo materijal za reprodukciju potvrđenog porijekla.

(3) Površine predviđene za pošumljavanje i prirodnu obnovu moraju biti obilježene na terenu i ucrtane na karti razmjere 1:10.000.

 

Član 20.

(Šumski materijal za reprodukciju)

(1) Uprava za šumarstvo, na prijedlog korisnika šuma, određuje regije provenijencije, odabire šumske sjemenske objekte i sastojine iz kojih se obezbjeđuje reprodukcioni materijal, vodi registar o šumskim sjemenskim objektima i sastojinama i izdaje potvrde o porijeklu šumskog reprodukcionog materijala.

(2) Dorađivači šumskog sjemena i proizvođači šumskog sadnog materijala prate i obavještavaju kupce o kategoriji šumskog reprodukcionog materijala kao i njegovom porijeklu. Šumarski inspektor nadgleda promet šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala.

(3) Uprava za šumarstvo vodi evidenciju objekata za proizvodnju i doradu šumskog sjemena i sadnog materijala, šumskog i hortikulturnog drveća i grmlja.

Odjeljak C. Zaštita protiv biotičkih i nebiotičkih agensa

 

Član 21.

(Opće preventivne mjere)

(1) Opće dugoročne preventivne mjere protiv biotičkih i nebiotičkih agensa, koji bi mogli ugroziti stabilnost šuma i njihove funkcije, zasnivaju se na gospodarenju šumama, koje uvažava prirodne procese, kao i na održavanju i odgovarajućem unapređenju biodiverziteta šumskih ekosistema.

(2) Principi i mjere kojima se obezbjeđuje trajnost gospodarenja šumama i održavanje i unapređenje biodiverziteta šumskih ekosistema određuju se kantonalnim šumsko-razvojnim planom, a detaljnije se razrađuju u šumsko privrednim osnovama.

(3) Staništa od posebnog značaja posmatrana sa gledišta biodiverziteta šumskih ekosistema koja su određena u šumsko privrednim osnovama moraju biti očuvana.

 

Član 22.

(Sanitarne sječe, šumski red i druge preventivne mjere)

(1) Korisnik šuma i vlasnici privatnih šuma dužni su provoditi ili obezbijediti provođenje sanitarne sječe prije nego što bi se šume mogle ugroziti prekomjernim razmnožavanjem insekata, širenjem uzročnika biljnih bolesti ili drugih štetnih organizama. U privatnim šumama Uprava za šumarstvo dužna je obezbijediti sanitarne sječe ukoliko vlasnici šuma ne mogu sami provesti sanitarnu sječu.

(2) Mrtva i zaražena neposječena stabla, pojedinačna ili u malim grupama, ne moraju biti posječena u kontekstu sanitarne sječe ako se mogu smatrati obogaćenjem šumskog biodiverziteta i ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju sastojinama. Korisnik šuma i vlasnici privatnih šuma koji su odgovorni da obezbijede sanitarnu sječu mogu tražiti mišljenje od Uprave za šumarstvo ukoliko nije jasan stepen opasnosti.

(3) Korisnik šuma i vlasnik privatnih šuma dužan je izvoditi sljedeće mjere zaštite šuma:

a) postavljanje, osmatranje i održavanje feromonskih klopki i postavljanje lovnih stabala za potkornjake,

b) sanaciju šumskih područja nakon elementarnih nepogoda i prenamnoženja štetočina,

c) guljenje kore ili tretiranje panjeva i drugih dijelova drveta četinara i brijesta koje predstavlja poseban rizik za razmnožavanje parazita, širenja uzročnika biljnih bolesti i štetočina upotrebom hemijskih sredstava za tretiranje u skladu sa ovim zakonom,

d) uspostavljanje i održavanje šumskog reda.

(4) Pod šumskim redom iz stava (3) tačka d) ovog člana smatra se preduzimanje mjera za sprječavanje pojave požara, štetnih insekata i biljnih bolesti, štetnog djelovanja vjetra, snijega i drugih nepogoda, oštećivanje stabala i podmlatka i zagađivanja voda prilikom sječe i izvoza drveta.

(5) Rad u šumama mora biti izveden u odgovarajućoj sezoni, na način koji smanjuje pojavu šteta po šumski ekosistem.

(6) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje obim mjera za uspostavljanje i održavanje šumskog reda i način njihovog provođenja.

(7) Korisnik šuma dužan je u roku od šest mjeseci, a najkasnije u roku od godinu dana od dana završetka izvođenja radova radova u šumi i na šumskom zemljištu izvršiti sanaciju šumske infrastrukture, izgrađenih rekreativno turističkih i sportskih sadržaja ukoliko prilikom izvođenja radova u šumi i na šumskom zemljištu pričini štetu na istim.

 

Član 23.

(Obnova šuma nakon nepogode)

(1) U slučaju nepogode u šumi uzrokovane bilo kojim biotičkim ili nebiotičkim uticajima, uključujući i šumske požare, korisnik šuma u saradnji sa Upravom za šumarstvo, priprema plan za obnovu oštećenih i uništenih šuma i šumskog zemljišta. Plan sadrži opis nepogode, stepen oštećenja šume, mjere koje se trebaju provesti i troškove sanacije i obnove.

(2) Ako korisnik/vlasnik šuma dokaže da nije u mogućnosti finasirati troškove obnove iz stava (1) ovog člana, može podnijeti zahtjev Ministarstvu i općini koje će u skladu sa svojim mogućnostima iz namjenskih sredstava učestvovati u sufinasiranju obnove.

Odjeljak D. Promet drveta i nedrvnih šumskih proizvoda

 

Član 24.

(Promet drveta i nedrvnih šumskih proizvoda)

(1) Drvo, dijelove stabala i grane posječene u šumi i izvan šume (na poljoprivrednom zemljištu, međama, pojedinačna stabla i sl.), nije dozvoljeno pomjerati od panja dok se ne obilježi šumskim čekićem (žigoše), obrojči, premjeri i evidentira. Zabranjeno je iste stavljati u promet dok se ne izda otpremni iskaz.

(2) Žigosanje, obrojčavanje, premjeravanje, evidentiranje i izdavanje otpremnog iskaza za drvo koje potiče iz državne šume vrši korisnik šuma, a za drvo iz privatnih šuma i izvan šume (na poljoprivrednom zemljištu, međama, pojedinačna stabla i sl.) Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama.

(3) Nedrvne šumske proizvode iz člana 39. stava (2) tačke c) ovog zakona nije dozvoljeno stavljati u promet bez odobrenja korisnika šuma ili vlasnika privatne šume.

(4) Pod prometom drveta i nedrvnih šumskih proizvoda, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se prevoz saobraćajnicama, kupovina, prodaja, poklon, skladištenje kao i primanje drveta u prerađivačke kapacitete u kojima se vrši prerada drveta.

(5) Zabranjeno je:

a) vršiti sječu bez prethodne doznake i stavljanje u promet šumske drvne proizvode bez žigosanja, obrojčavanja i otpremnog iskaza,

b) stavljati u promet nedrvne šumske proizvode bez otpremnog iskaza,

(6) Privremeno oduzimanje drveta i nedrvnih šumskih proizvoda (zapljena) koji su stavljeni u promet u suprotnosti sa odred-bama ovog člana vrše čuvari šuma, pripadnici policije i šumarski inspektor, dok privremeno oduzimanje sredstava kojima je izvršena nezakonita radnja vrše pripadnici policije u skladu sa važećim propisima koji se odnose na krivičnu, odnosno prekršajnu odgovornost. Privremeno oduzeti šumski proizvodi pohranjuju se na mjestu koje odredi Uprava za šumarstvo. U slučaju da postoji mogućnost da se u toku pohranjivanja šumskim proizvodima ili sredstvima umanji vrijednost, zaplijenjenu robu licitacijom će prodati Uprava za šumarstvo, a finansijska sredstva deponovati na depozitni račun za prikupljanje javnih prihoda Budžeta Kantona Sarajevo i ista se raspoređuju na namjenski račun otvoren u okviru Jedinstvenog računa Trezora Kantona - Ministrastvo privrede - Uprava za šumarstvo (u daljem tekstu: depozitni račun Budžeta Kantona).

(7) Zabranjeno je stavljati u promet i uskladištavati drvo četinara i brijesta sa korom u periodu vegetacije, od 1. aprila do 1. novembra.

(8) Izuzetno od stava (7) ovog člana drvo četinara i brijesta može se sa korom stavljati u promet ako period od sječe do otpreme traje kraće od ciklusa razvoja insekta, a najduže 21 dan.

(9) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje način žigosanja, obrojčavanja, premjeravanja, sadržaj i način izdavanja otpremnog iskaza za drvo, koje potiče iz državnih i privatnih šuma, kao i način vođenja evidencija, obilježavanja i izdavanja dokumentacije za drvne sortimente u unutrašnjem prometu i trgovini između trećih lica.

(10) Pravna i fizička lica koja nanesu štetu šumama i šumskom zemljištu po bilo kojem osnovu dužni su vlasniku šume i šumskog zemljišta nadoknaditi štetu prema odštetnom cjenov- niku.

(11) Ministar donosi Pravilnik o načinu utvrđivanja i nadoknadi štete iz stava (10) ovog člana.

 

POGLAVLJE III - SUME I SUMSKO ZEMLJISTE S POSEBNIM REŽIMOM GOSPODARENJA

 

Član 25.

(Opći principi)

(1) Da bi se obezbijedila njihova zaštita ili poseban režim gospodarenja, određene šume mogu biti proglašene zaštitnim šumama ili šumama s posebnom namjenom. Njima će se gospodariti na način koji će obezbijediti namjenu zbog koje su proglašene.

(2) Procjena funkcija zaštitnih šuma i šuma s posebnom namjenom utvrđuje se stručnim šumarskim elaboratom sa podacima o stanju šuma i principima gospodarenja šumama u cilju očuvanja šuma i ostvarivanja namjene proglašenja područja, a koristi se za proglašenje iz stava (1) ovog člana. Sume koje predstavljaju dio područja zaštićenog propisom donesenim u skladu sa drugim zakonom Federacije, koji također propisuje poseban režim gospodarenja za šume, smatraju se šumama s posebnom namjenom.

(3) Način gospodarenja i obnove šuma unutar zaštićenog područja propisuje se programom za gospodarenje šumama, u skladu sa svrhom radi koje su proglašene i na način određen aktom o njihovom proglašenju. Troškove gospodarenja šumama unutar zaštićenog područja snosi pravno lice na čiji je zahtjev proglašenje izvršeno.

(4) Propis kojim se šume proglašavaju zaštitnim šumama ili šumama s posebnom namjenom određuje režim gospodarenja takvim šumama, izvršioca propisanog režima kao i pravno lice koje je odgovorno za obezbjeđenje sredstava za pokriće troškova vezanih za posebni režim gospodarenja. Vlasnik/korisnik šume ima pravo na naknadu za ograničeno korištenje ili povećane troškove gospodarenja. Naknadu snosi pravno lice na čiji je zahtjev proglašenje izvršeno. Visina naknade se utvrđuje sporazumno, a ako se sporazum ne postigne naknada se utvrđuje kod nadležnog suda.

(5) Zaštitne šume i šume s posebnom namjenom moraju se ucrtati na kartu i na terenu obilježiti vidljivim znakovima koji se odrede u propisu o proglašenju šume. Sume će biti predmet nadzora šumarskog inspektora bez obzira na tijelo koje je izvršilo proglašenje. Obilježavanje šuma vrši pravno lice koje upravlja zaštićenim područjem. Troškove obilježavanja snosi pravno lice na čiji je zahtjev šuma proglašena zaštitnom, odnosno šumom sa posebnom namjenom.

(6) U postupku proglašenja zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom u skladu sa posebnim propisima iz ove oblasti nosioc izrade propisa je dužan pribaviti mišljenje Ministarstva.

(7) Ministarstvo vodi evidenciju zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom.

 

Član 26.

(Zaštitne šume)

(1) Zaštitne šume su:

a) šume koje prvenstveno služe za zaštitu zemljišta na strmim terenima i zemljišta podložnih erozijama, bujicama, klizištima ili oštrim klimatskim uslovima koji ugrožavaju postojanje samih šuma,

b) šume čiji je glavni zadatak zaštita naselja, privrednih i drugih objekata kao što su saobraćajnice, energetski objekti, objekti telekomunikacione infrastrukture, zaštita izvorišta i korita vodotoka, obale vodenih akumulacija kao i šume koje su podignute kao zaštitni pojasevi, odnosno koje služe protiv prirodnih nepogoda, katastrofa ili stihijskih efekata ljudskog djelovanja.

(2) Zaštitne šume iz stava (1) ovog člana proglašava Vlada na prijedlog Ministarstva ili općina uz prethodno pribavljeno mišljenje Uprave za šumarstvo.

(3) Primjerak akta o proglašenju zaštitne šume obavezno se dostavlja Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Zavodu za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo i općini na čijem se području zaštitna šuma nalazi.

 

Član 27. (Šume s posebnom namjenom)

(1) Za šume sa posebnom namjenom proglašavaju se:

a) šume unutar zaštićenih područja ili prirodnih vrijednosti zaštićene na osnovu propisa o zaštiti prirode,

b) šume od posebnog značaja za odbranu i potrebe Oružanih snaga Bosne i Hercegovine,

c) šume ili njeni dijelovi registrovani kao sjemenske sastojine i sjemenski objekti,

d) šume od specijalnog značaja za pročišćavanje zraka i snabdijevanje vodom,

e) šume namijenjene za izletišta, odmor, opće obrazovanje, rekreaciju, turizam, klimatska i druga lječilišta.

(2) Šume iz stava (1) tačke a), b), d) i e) ovog člana proglašavaju se šumama sa posebnom namjenom u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti prirode ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/03) ili drugim propisom koji također propisuje poseban režim gospodarenja za šume, a šume iz stava (1) tačka c) ovog člana u skladu sa odredbama Zakona o sjemenu i sadnom materijalu šumskih i hortikulturnih vrsta drveća i grmlja ("Službene novine Federacije BiH", br. 71/05 i 8/10).

(3) Primjerak akta o proglašenju šuma s posebnom namjenom iz stava (1) tačka c) ovog člana obavezno se dostavlja Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Zavodu za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo i općini na čijem se području zaštitna šuma nalazi.

 

Član 28. (Zahtjev za proglašenje)

Zahtjev sa elaboratom zaproglašenje zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom koji podnosi zainteresovana institucija ili pravno lice obavezno sadrži sljedeće:

a) cilj i razloge zbog kojih se predlaže proglašenje zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom,

b) općinu, naziv katastarske općine, broj zemljišnoknjižnog uloška i broj katastarske parcele, kao i naziv šumsko gospodarske jedinice, broj odjela i oznaku odsjeka,

c) digitaliziranukarturazmjere 1:10.000(zamanjapodručja razmjera 1:5.000), sa ucrtanim parcelama za koju se traži proglašenje zaštitne šume odnosno šume sa posebnom namjenom,

d) stručni šumarski elaborat sa podacima o stanju šuma i principima gospodarenja šumama u cilju očuvanja šuma i ostvarivanja namjene proglašenja područja zaštite,

e) procjenu okolišnog uticaja,

f) predložena ograničenja u gospodarenju,

g) predložene naknade ukoliko one dođu u obzir,

h) saglasnost općine,

i) odgovarajuće administrativne mjere uključujući javne obavijesti i rasprave.

 

Član 29.

(Procjena okolišnog uticaja)

(1) U okviru donošenja odluke vezane za šume i šumska zemljišta, čije bi provođenje i implementiranje moglo prouzrokovati promjenu stanja šuma i šumskog zemljišta bilo u fizičkom ili u funkcionalnom smislu, obavezno se vrši procjena uticaja na okoliš.

(2) Procjena okolišnog uticaja je obavezna za podizanje monokultura na površini većoj od pet hektara i za prevođenje šumskog zemljišta drugoj namjeni iz člana 52. ovog zakona, u skladu sa propisima o zaštiti okoliša.

 

POGLAVLJE IV - ZAŠTITA ŠUMA I NJIHOVIH FUNKCIJA

Odjeljak A. Zaštita šuma i šumskog zemljišta od šteta

 

Član 30.

(Zaštita šuma od požara)

(1) Zabranjeno je u šumama i na šumskom zemljištu kao i na drugom zemljištu na udaljenosti do 150 m od šume loženje otvorene vatre.

(2) Zabranjena je izgradnja i rad fabrika i drugih objekata koji rade sa otvorenim plamenom na udaljenosti manjoj od 300 metara od granice šume.

(3) Izuzev od stava (1) ovog člana, vatra u šumama i na šumskom zemljištu može se ložiti samo na mjestima određenim i obilježenim od strane Uprave za šumarstvo i vlasnika privatnih šuma uz pridržavanje propisanih uslova i mjera bezbjednosti.

(4) U šumama i na šumskim zemljištima namijenjenim za izletišta, u dane praznika i druge neradne dane, Uprava za šumarstvo je dužna obezbijediti dežurnu čuvarsku službu.

(5) Ministarstvo putem Uprave za šumarstvo, klasifikuje šume i šumsko zemljište po stepenu opasnosti od šumskih požara. Područja u kojima opasnost od šumskog požara predstavlja ozbiljnu prijetnju ekološkoj ravnoteži ili bezbjednosti ljudi i stvari, klasifikuju se kao područja velike opasnosti. Područja gdje opasnost od požara nije stalna ili ciklična ali predstavlja značajnu prijetnju šumskim ekosistemima klasifikuju se kao područja srednje opasnosti.

(6) Korisnici šuma u saradnji sa Upravom za šumarstvo i nadležnim organom civilne zaštite, izrađuju planove za zaštitu šuma od požara. Uprava za šumarstvo i korisnici šuma obavezni su provodit ove planove i redovno izvještavati Ministarstvo o izvršavanju mjera za zaštitu od požara.

(7) Korisnici šuma i vlasnici privatnih šuma dužni su da redovno obavještavaju Kantonalni i općinski organ nadležan za poslove civilne zaštite o svim požarima u šumama i na šumskom zemljištu.

(8) Ministar pravilnikom propisuje sadržaj planova za zaštitu od požara i izgled obrasca na kojem se izvještava o šumskim požarima.

(9) Ministar donosi Pravilnik za obračun direktnih i indirektnih šteta uzrokovanih šumskim požarima.

(10) Uprava za šumarstvo izrađuje karte područja prema stepenu opasnosti od šumskih požara.

 

Član 31.

(Hemijska sredstva i odlaganje otpada)

(1) Zabranjena je upotreba hemijskih sredstava u šumi i na šumskom zemljištu.

(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, certificirana hemijska sredstva, pod uslovom da ne ugrožavaju biološku ravnotežu, mogu biti korištena u šumskim rasadnicima i u šumama za zaštitu biljaka od divljači i od korova, za smanjenje prekomjerne populacije insekata čiji broj ne može biti smanjen ni na koji drugi način, te za gašenje šumskih požara.

(3) Nadležno kantonalno ministarstvo nakon ispitivanja potreba za snabdijevanja vodom sa izvorišta u šumi izdaje dozvolu za iznimnu upotrebu hemijskih sredstva iz stava (2) ovog člana, u kojoj se propisuje način upotrebe. Rok za izdavanje dozvole za smanjenje prekomjerne populacije insekata je 5 dana.

(4) Zabranjeno je odlaganje otpada, smeća ili zagađujućih tvari u šumi ili na šumskom zemljištu. Vlasnici šuma i korisnici šuma obavezni su iz šume ukloniti otpad i smeće i imaju pravo na naknadu za nastale troškove od pojedinca ili pravnog lica koji su otpad, smeće ili zagađujuće tvari deponovali u šumu.

 

Član 32.

(Paša u šumama)

(1) Zabranjena je paša, žirenje, brst, kresanje grana i lisnika (u daljem tekstu: pašarenje) u šumama.

(2) Izuzeto od stava (1) ovog člana korisnici šuma i vlasnici privatnih šuma mogu prema dogovorenoj naknadi dozvoliti pašarenje na površinama koje su određene u šumsko privrednoj osnovi. Paša se može dozvoliti samo pod uslovom da je stoka pod nadzorom čuvara stoke.

(3) Paša u šumama neće se dozvoliti ako bi se time ugrozio biodiverzitet, odnosno flora, fauna i gljive zaštićene prema propisima o zaštiti prirode.

 

Član 33.

(Praćenje zdravstvenog stanja šuma)

(1) Upravazašumarstvo ikorisnicišumapratezdravstveno stanje šuma i obim šteta u šumama, te o tome izvještavaju Ministarstvo, općine i javnost.

(2) Ministar donosi pravilnik kojim se određuje način praćenja zdravstvenog stanja šuma.

Odjeljak B. Nedrvni šumski proizvodi

 

Član 34.

(Korištenje nedrvnih šumskih proizvoda)

(1) Korisnik šuma i vlasnik privatnih šuma mogu uzgajati i iskorištavati nedrvne šumske proizvode ili odobriti drugim pravnim i fizičkim licima njihovo iskorištavanje u obimu i na mjestima koja su određena u šumsko privrednoj osnovi.

(2) Zabranjeno je u šumi i na šumskom zemljištu iskorištavanje humusa, gline, treseta, pijeska, šljunka i kamena sa površine zemlje kao i skidanje kore sa drveća i bušenje stabala, uklanjanje iz šume grana i drugih ostataka drveta od sječe kao i ostalih organskih materija koje su neophodne za poboljšanje plodnosti tla.

(3) Izuzetno korisnik šuma i vlasnik privatnih šuma mogu za svoje potrebe, za potrebe građana i drugih pravnih lica iskorištavati šumske proizvode iz stava (2) ovog člana.

(4) KJP "Sarajevo - šume" može za vlastite potrebe koristiti mineralne sirovine na lokalitetima predviđenim šumsko privrednom osnovom i godišnjim planovima realizacije šumsko privredne osnove u svrhu izgradnje i održavanja šumskih puteva.

(5) Ako korisnik šuma planira koristiti mineralne sirovine u komercijalne svrhe dužan je postupiti u skladu sa članom 52. ovog zakona.

(6) Korisnik šuma dužan je do 28. februara tekuće godine za prethodnu godinu Upravi za šumarstvo dostaviti podatke o vrsti i količini nedrvnih šumskih proizvoda koji su prikupljeni na području kojim gospodari.

(7) Korištenje nedrvnih šumskih proizvoda neće se dozvoliti ako bi se time ugrozio biodiverzitet šumskih ekosistema, odnosno flora, fauna i gljive zaštićene prema propisima o zaštiti prirode.

(8) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju uslovi za uzgoj, iskorištavanje, sakupljanje i promet nedrvnih šumskih proizvoda.

 

Član 35.

(Divljač u šumi)

(1) Vrste divljači i njihovo brojno stanje u šumama moraju obez- bijediti biološku ravnotežu i ne smiju ugroziti druge članove ekosistema ili spriječiti ostvarivanje ciljeva gospodarenja šumama. Unošenje pojedinih vrsta divljači u šume i na šumska zemljišta mora obezbijediti njihov opstanak i ne smije ugroziti druge organizme na staništu.

(2) Korisnik lovišta dužan je pričinjene štete i oštećenja koja je prouzrokovala divljač u šumi nadoknaditi korisniku i vlasniku privatnih šuma u skladu sa odredbama Zakona o lovstvu ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" br. 4/06 i 8/10).

Odjeljak C. Zaštita ugroženih vrsta

 

Član 36. (Ugrožene vrste)

(1) Zabranjena je sječa, iskorjenjivanje ili bilo kakvo oštećivanje stabala Pančićeve omorike (Picea omorika (Pančić) Purk.), tise (Taxus baccata L.), mečje lijeske (Corylus colurna L.), planinskog javora (Acer heldreichii Orph.), planinskog bora (Pinus mugo Turra), zelene johe (Alnus viridis (Chaix) Lam. & DC.), munike (Pinus heldreichii Christ.), zanovijeti (teria ramentacea (Sieber) Presl), božikovine (Ilex aquifolium), lovorolisnog likovca (Daphne laureola) i meke veprine (Ruscus hippoglosum), osim ako su potrebne uzgojne i sanitarne sječe.

(2) Zahtjev za odobravanje sječe iz stava (1) ovog člana podnosi se Ministarstvu, a Uprava za šumarstvo uviđajem na licu mjesta sačinjava zapisnik na osnovu kojeg Ministar donosi rješenje i dostavlja ga podnosiocu zahtjeva i šumarskoj inspekciji.

 

Odjeljak D. Saobraćaj u šumama

Član 37.

(Izgradnja i održavanje šumske infrastrukture)

Sumska infrastruktura služi prvenstveno za potrebe gospodarenja šumama i sastavni je dio šume.

Planiranje, izgradnja i održavanje šumske infrastrukture obavlja se uz poštivanje tehničkih, gospodarskih i ekoloških uslova, šumskog tla, vegetacije, divljači i uz njihovu maksimalnu zaštitu.

Pri planiranju i izgradnji šumske infrastrukture potrebno se prilagoditi prirodnom okolišu te uvažavati potrebe općine, kao i protupožarne, turističke i rekreativne potrebe.

Sumska infrastruktura mora biti izgrađena, održavana i korištena na način da isključuje:

a) ugrožavanje izvora vode,

b) pojavu erozivnih procesa,

c) ugrožavanje površinskih i podzemnih voda,

d) povećanje rizika od klizišta,

e) negativan uticaj na područja koja su važna za opstanak divljih životinja i biološku raznolikost,

f) negativan uticaj na prirodno i kulturno naslijeđe,

g) ugrožavanje ostalih funkcija ili višenamjensku upotrebu šume.

(5) Sumski kamionski put se može graditi nakon što se izradi projekat za njegovu izgradnju i pribavi dozvola nadležnog organa.

(6) Korisnik šuma, u skladu sa odredbama ovog zakona, gradi, održava i nadgleda šumsku transportnu infrastrukturu i promet na istoj.

(7) Korisnik šuma dostavlja podatke neophodne za uspostav-ljanje i vođenje katastra šumske

infrastrukture Upravi za šumarstvo koja isti dostavlja općini.

 

Član 38. (Saobraćaj u šumama)

(1) Zabranjeno je kretanje motornih vozila u šumama i na šumskim putevima osim u svrhu gospodarenja šumama i nadzora, spašavanja, policijskih istraga, vojnih manevara,

mjera za zaštitu od prirodnih katastrofa, te pristupa vlasnika, korisnika i pojedinca zemljištu, za koje su odgovorni, kao i lokalnog stanovništva.

(2) Vlasnik i korisnik šuma i šumskog zemljišta mogu dozvoliti kretanje šumskim putem trećem licu po dogovoru koji može uključivati određenu naknadu.

(3) Za organizovanje biciklističkih i moto trka šumskim putem potrebno je pribaviti dozvolu korisnika/vlasnika.

(4) Šteta na šumskim putevima pričinjena od strane drugih korisnika mora biti nadoknađena vlasniku/korisniku šuma.

 

Član 39. (Pristup šumama)

(1) Sva lica imaju pravo kretati se kroz šumu ili šumskim zemljištem u cilju rekreacije, ako nije drugačije određeno ovim ili nekim drugim Kantonalnim zakonom. Sva lica koja ovako koriste šumu ili šumsko zemljište to rade na vlastitu odgovornost. Korisnik odnosno vlasnik šume nije obavezan preduzeti posebne mjere predostrožnosti prema posjetiocima šuma niti će se smatrati odgovornim za bilo kakve štete ili povrede koje pretrpe takva lica.

(2) Bez odobrenja korisnika ili vlasnika šume zabranjeno je:

a) postavljati logor u šumi,

b) smještati pčelinjake,

c) sakupljati nedrvne šumske proizvode u količini koja prelazi 1 kg,

d) ulazii u fizički i znakovima označena šumska područja i zatvorene šumske ceste,

e) ulaziti u područja, šumske ceste ili izletišta gdje se vrši sječa,

f) ulaziti u područja prirodne obnove, pošumljena područja i šumske rasadnike i ulaziti u predjele i infrastrukturu koja je namijenjena za lov.

g) oštećivanje i premještanje svih vrsta službenih znakova;

(3) Postavljanje ograda unutar šume je dozvoljeno samo u mjeri koja je neophodna za odgovarajuće radove gospodarenja šumama, zaštite i uzgoja divljači, sprečavanja štete od divljači i ni u kom slučaju neće ozbiljno remetiti pristup šumama i šumskom zemljištu.

 

POGLAVLJE V - UPRAVLJANJE ŠUMAMA, KATASTAR ŠUMA I EKONOMSKE FUNKCIJE ŠUMA

Odjeljak A. Upravljanje šumama

 

Član 40. (Državne i privatne šume)

Šume i šumsko zemljište su u državnom vlasništvu (u daljem tekstu: državne šume) i u vlasništvu fizičkih i pravnih lica (u daljem tekstu: privatne šume).

 

Član 41. (Upravljanje državnim šumama)

(1) Državnim šumama i šumskim zemljištima na području Kantona upravlja Ministarstvo pod uslovima utvrđenim ovim zakonom.

(2) Ministarstvo jednom godišnje dostavlja izvještaj Vladi o stanju šuma i šumskog zemljišta na području Kantona.

 

Član 42. (Sticanje vlasništva)

(1) Pravo vlasništva nad državnim šumama i šumskim zemljištima ne može se steći njihovim korištenjem ili zauzimanjem bez obzira na period trajanja istog, odnosno dosjelošću.

(2) Strana fizička i pravna lica ne mogu sticati pravo vlasništva na šumama i šumskim zemljištima.

 

Član 43.

(Zabrana zauzimanja)

(1) zabranjeno je svako neovlašteno zauzimanje državnih šuma i šumskog zemljišta.

(2) Neovlašteno zauzetu državnu šumu i šumsko zemljište bespravni korisnik dužan je napustiti odmah po prijemu naloga šumarskog inspektora ili čuvara šuma.

 

Član 44.

(Promet šuma)

(1) Zabranjen je promet državnih šuma i šumskih zemljišta. Svaki promet državnih šuma izvršen suprotno odredbama ovog zakona je nezakonit i takav ugovor je ništav.

(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana promet državnih šuma može se vršiti samo u svrhu arondacije i komasacije.

(3) Državne šume ne mogu biti predmetom privatizacije.

(4) Kanton ima pravo prvenstva kupovine privatnih šuma koje su proglašene zaštitnim šumama ili šumama s posebnom namjenom.

 

Član 45.

(Utvrđivanje granica državnih šuma)

(1) Granice državnih šuma moraju biti na terenu obilježene vidnim i trajnim znakovima.

(2) Granice državnih šuma, koje nisu utvrđene, moraju se utvrditi u skladu sa zakonom koji uređuje premjer i katastar nekretnina i propisima donesenim na osnovu tog zakona.

(3) Utvrđene granice iz stava (2) ovog člana moraju se ucrtati na katastarskim planovima i provesti kroz katastarski operat općinskog organa nadležnog za geodetske poslove.

(4) Poslove obilježavanja granica državnih šuma, čuvanja i održavanja graničnih znakova vrši korisnik šuma.

(5) Ministar donosi Pravilnik o načinu obilježavanja granica državnih šuma, kao i vrsti i postavljanju graničnih znakova.

 

Član 46.

(Upravljanje privatnim šumama)

(1) Privatne šume, u smislu ovog zakona, su sve šume i šumsko zemljište za koje je fizičko ili pravno lice upisano u zemljišne knjige kao vlasnik.

(2) Privatnim šumama upravljaju i gospodare njihovi vlasnici u skladu sa ovim zakonom, podzakonskim propisima i odredbama šumsko privredne osnove

(3) Privatnu šumu dužan je čuvati vlasnik šume.

(4) Vlasnik privatne šume ugovorom, uz naknadu, prenosi obavljanje stručnih poslova kako je definisano ovim zakonom, Upravi za šumarstvu ili pravnom licu za obavljanje stučnih poslova u privatnim šumama.

(5) Naknada iz stava (4) ovog člana iznosi najviše 10 % od cijene na panju posječenih šumskih drvnih sortimenata po cjenovniku šumskih proizvoda koji donosi KJP "Sarajevo-šume" uz prethodnu saglasnost Ministarstva.

(6) Pod stručnim poslovima iz stava (4) ovog člana podrazumijevaju se doznaka, primanje, premjeravanje, evidentiranje, izdavanje otpremnog iskaza, planiranje šumsko-uzgojnih radova, stručni nadzor, stručni savjetodavni poslovi i zaštita šuma.

(7) Kada vlasnik privatne šume ugovorom prenese obavljanje stručnih poslova Upravi za šumarstvo, naknada se uplaćuje na depozitni račun Budžeta Kantona.

(8) Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stučnih poslova u privatnim šumama dužni su voditi evidencije o izvršenim radovima i provedenim mjerama predviđenim kantonalnim šumsko-razvojnim planom, šumsko privrednom osnovom i projektom za izvođenje. Podaci predviđeni evidencijama moraju se evidentirati za proteklu godinu najkasnije do 28. februara tekuće godine.

(9) Za privatne šume projekat za izvođenje izrađuje se u skladu sa članom 12. ovog zakona i donosi ga Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama.

(10) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje način i oblik vođenja registra evidencija iz stava (8) ovog člana.

 

Odjeljak B. Ekonomske funkcije šume

 

Član 47. (Zaključivanje ugovora)

(1) Na području Kantona posluje KJP "Sarajevo-šume".

(2) Ministarstvo ugovorom prenosi poslove gospodarenja državnim šumama iz člana 41. stav (1) na KJP "Sarajevo-šume" izuzev šuma koje su posebnim propisom povjerene na upravljanje KJU za zaštićena područja.

(3) Prava, zadaci i odgovornosti iz stava (2) ovog člana koje Ministarstvo ugovorom prenosi na KJP "Sarajevo-šume" pored ostalog sastoje se iz:

a) realizacije šumsko privredne osnove i izrade i realizacije projekata za izvođenje,

b) projektovanja, izgradnje, rekonstrukcije i održavanja šumske infrastrukture,

c) prometa šumskih drvnih sortimenata i nedrvnih šumskih proizvoda,

d) izvršavanja programa i planova biološke reprodukcije šuma propisanih šumsko privrednom osnovom,

e) provođenja mjera integralne zaštite šuma u skladu sa ovim zakonom,

f)  proizvodnje i prometa šumskog sjemena, šumskog i hortikulturnog sadnog materijala,

g) izvršavanja planova korištenja nedrvnih šumskih proizvoda,

h) realizacije planova razvoja šumarstva i mjera racionalizacije u šumarstvu,

i) realizacije aktivnosti predviđenih izvedbenim dijelom kantonalnog šumsko-razvojnog plana,

j) svih ekonomskih odgovornosti, koristi i odluka,

k) ostalih poslova, zadataka i odgovornosti u skladu sa ugovorom o prenosu poslova gospodarenja.

(4) Ministarstvo prati realizaciju ugovorenih obaveza iz stava (2) ovog člana.

 

Član 48.

(Evidencije o izvršenim radovima u šumarstvu)

(1) Korisnici šuma dužni su voditi evidenciju o izvršenim radovima i provedenim mjerama predviđenim kantonalnim šumsko-razvojnim planom, šumsko privrednom osnovom, godišnjim planom realizacije šumsko privredne osnove i projektom za izvođenje ili programom upravljanja zaštitnim šumama i šumama sa posebnom namjenom. Podaci predviđeni evidencijama moraju se evidentirati za proteklu godinu i dostaviti Upravi za šumarstvo najkasnije do 28. februara tekuće godine za prethodnu godinu.

(2) Ministar donosi Pravilnik o načinu i obliku vođenja registra evidencija iz stava (1) ovog člana.

 

Član 49. (Naknada za korištenje šuma)

Korisnik državnih šuma dužan je plaćati naknadu za korištenje šuma u visini 6% od ostvarenog prihoda od drveta računajući cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog od nedrvnih šumskih proizvoda po cjenovniku iz člana 46. stav (5) i u skladu sa članom 60. ovog zakona.

Odjeljak C. Katastar šuma

 

Član 50. (Katastar šuma)

(1) Korisnici šuma i pravno lice za obavljanje stučnih poslova u privatnim šumama, dužni su Upravi za šumarstvo dostaviti katastar državnih i privatnih šuma najdalje do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu sa evidentiranim svim promjenama u toku godine.

(2) Uprava za šumarstvo dužna je jedan primjerak izrađenog katastra šuma dostaviti općini na čijem se području šuma nalazi.

(3) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje način vođenja katastra šuma za državne i privatne šume.

 

Odjeljak D. Odnosi kod korištenja šuma

Član 51. (Prava trećih lica)

(1) Prava trećih lica na državnu šumu poštuju se ako su upisana u zemljišne knjige.

(2) Zabranjeno je utvrđivati nova ili širiti postojeća prava trećih lica na državnu šumu, osim ako je to u skladu sa odredbama ovog zakona.

 

POGLAVLJE VI - KORIŠTENJE SUMA U DRUGE SVRHE

Odjeljak A. Promjena namjene šumskog zemljišta i gradnja u šumi

 

Član 52. (Krčenje šume)

(1) Zabranjeno je krčenje šuma.

(2) Krčenje šume, odnosno promjena namjene šumskog zemljišta, može se dozvoliti samo ako se radi o izgradnji objekata planiranih važećim planom prostornog uređenja.

(3) Saglasnost iz stava (2) ovog člana daje Ministarstvo, uz prethodno pribavljeno mišljenje općine na čijem području se nalazi šuma i/ili šumsko zemljište.

(4) Zahtjev za krčenje šuma odnosno promjenu namjene šumskog zemljišta može podnijeti vlasnik ili koncesionar.

(5) Zahtjev za krčenje, odnosno promjenu namjene šumskog zemljišta, podnosi se Ministarstvu i sadrži sljedeću dokumentaciju:

a) izvadak iz važećeg plana prostornog uređenja,

b) izvadak iz zemljišnih knjiga, kopiju katastarskog plana i prepis posjedovnog lista,

c) koncesioni ugovor ako se radi o koncesiji,

d) okolišnu saglasnost u skladu sa propisima o zaštiti okoliša,

e) saglasnost organa nadležnog za zaštitu istorijskog i prirodnog naslijeđa,

f) saglasnost organa nadležnog za vodoprivredu,

g) procjenu visine troškova podizanja i održavanja novih šuma na površini koja je predmet krčenja sa tržišnom vrijednosti drveta koje se dobije sječom, urađenu od strane Uprave za šumarstvo.

(6) Ako se u roku od dvije godine od dana dostavljanja saglasnosti iz stava (3) ovog člana iskrčeno zemljište ne privede namjeni radi koje je krčenje izvršeno, korisnik iskrčenog zemljišta dužan je o svom trošku izvršiti njegovo pošumljavanje.

(7) Saglasnost za promjenu namjene šumskog zemljišta važi godinu dana od dana njenog donošenja.

(8) Ministarstvo donosi prethodnu saglasnost, koja obavezno sadrži utvrđeni iznos naknade za krčenj  šume i promjenu namjene šumskog zemljišta.

(9) Nakon izvršene uplate naknade iz stava (8) ovog člana Ministarstvo će donijeti konačnu saglasnost za promjenu namjene šumskog zemljišta.

(10) Naknada se uplaćuje kao namjenski prihod na depozitni račun Budžeta Kantona i ista se može koristiti na području općine gdje je ostvarena, a samo u svrhu podizanja novih šuma i kupovinu šuma u skladu sa odredbama ovog zakona.

(11) Troškove postupka za izdavanje saglasnosti iz stava (8) i (9) ovog člana snosi podnosilac zahtjeva.

 

Član 53.

(Gradnja u šumi)

U šumi i na šumskom zemljištu može se graditi samo šumska infrastruktura, objekti potrebni za gospodarenje šumama u skladu sa važećom šumsko privrednom osnovom i lovno uzgojni i lovno tehnički objekti u skladu sa važećom lovno privrednom osnovom.

Odjeljak B. Zakup

 

Član 54.

(Zakup šumskog zemljišta)

(1) Zabranjeno je davanje državnih šuma i šumskog zemljišta u zakup.

(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, Ministarstvo može pojedina šumska zemljišta ugovorom dati u zakup uz prethodno pribavljeno mišljenje općine na čijem se području nalazi šumsko zemljište. Ugovor o zakupu se može zaključiti radi postavljanja privremenih objekata čija je gradnja predviđena ugovorom o koncesiji i GSM baznih stanica, uzgoja divljači, podizanja višegodišnjih nasada na neobraslom šumskom zemljištu ukoliko se time ne narušavaju funkcije šume.

(3) Šumsko zemljište koje se daje u zakup može se koristiti samo u skladu sa ugovorom o zakupu i ne može se davati u podzakup.

(4) Prije sklapanja ugovora o zakupu šumskog zemljišta potrebno je pribaviti mišljenje Pravobranilaštva Kantona Sarajevo.

(5) Naknada koja se ostvaruje po osnovu ugovora o zakupu iz stava (2) ovog člana uplaćuje se na depozitni račun Budžeta Kantona.

 

Odjeljak C. Služnost

 

Član 55.

(Pravo služnosti na državnoj šumi i šumskom zemljištu)

(1) Na šumi i šumskom zemljištu u državnom vlasništvu može se uspostaviti pravo služnosti u svrhu izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, električnih vodova, kao i za druge namjene ako je proglašen javni interes u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji ("Službene novine Fedracije BiH" br. 70/07, 36/10 i 25/12).

(2) Ugovor kojim se uspostavlja služnost na šumi i šumskom zemljištu u državnom vlasništvu zaključuje se između korisnika i Ministarstva.

(3) Naknada koja se ostvaruje po osnovu služnosti iz stava (1) ovog člana uplaćuje se na depozitni račun Budžeta Kantona.

(4) Lice u čiju korist se zasniva služnost obavezno je uplatiti naknadu iz člana 52. ovog zakona, bez provođenja procedure za krčenje šume.

(5) Sredstva naplačena po osnovu zakupa i prava služnosti mogu se koristi isključivo u svrhu podizanja novih šuma i kupovinu šuma u skladu sa odredbama ovog zakona na području općine gdje je ostvaren prihod.

(6) Vlada će utvrditi cijenu davanja šumskog zemljišta u državnom vlasništvu u zakup iz člana 54. ovog zakona i zasnivanje služnosti iz stava (3) ovog člana.

 

POGLAVLJE VII - UPRAVA ZA ŠUMARSTVO

 

Član 56.

(Uprava za šumarstvo)

U cilju uspostavljanja i ostvarivanja funkcije upravljanja u smislu ovog zakona, provođenja administrativno-upravnih poslova, kreiranja i provođenja jedinstvene šumarske politike u sastavu Ministarstva je Uprava za šumarstvo.

 

Član 57.

(Poslovi Uprave za šumarstvo)

(1) Uprava za šumarstvo obavlja sljedeće poslove:

a) obezbjeđuje neposrednu zaštitu državnih šuma iz člana

47. stav (2) ovog zakona putem čuvarske službe,

- prikuplja i vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih šuma, ustanovljava i vodi katastar šuma i šumskog zemljišta i katastar šumske infrastrukture u državnom i privatnom vlasništvu za područje Kantona,

- priprema nacrt kantonalnog šumsko-razvojnog plana,

- priprema i prati provođenje programa za realizaciju aktivnosti predviđenih kantonalnim šumsko-razvojnim planom,

- provodi proceduru izrade, finansira, prati provedbu i vodi evidenciju važenja šumsko privrednih osnova za sve šume na području Kantona (državne i privatne šume),

- pruža stručnu pomoć za izradu šumsko privrednih osnova,

- obezbjeđuje nadzor na izradi šumsko privrednih osnova,

- izrađuje plan i program za biološku obnovu šuma, programe i planove koji se finansiraju iz Budžeta Kantona,

- utvrđuje i vodi registar i evidenciju objekata za proizvodnju i doradu šumskog sjemena i proizvođača šumskog i ukrasnog drveća i grmljau Kantonu,

- prati zdravstveno stanje šuma, obavlja dijagnozno- prognozne poslove i prati stanje i stepen oštećenosti šuma,

- u saradnji sa korisnikom šuma i nadležnim organom civilne zaštite izrađuje i u okviru svoje nadlež osti provodi programe integralne zaštite šuma i planove protivpožarne zaštite te vodi odgovarajuće baze podataka,

- izrađuje podloge za programe razvoja šumarstva i obezbjeđuje podatke za potrebe prostornih planova uz primjenu tehničkih normativa iz oblasti šumarstva;

- prati ekonomsko stanje šumarstva,

- informiše i upoznaje javnost o stanju šuma i razvoju šumarstva te izdaje prigodne stručne publikacije o stanju šuma i njihovom značaju,

- priprema i izrađuje programe iz oblasti šumarstva koji se finansiraju ili sufinansiraju iz namjenskih sredstava Budžeta Kantona,

- podržava i promoviše naučno istraživačku djelatnost i transfer znanja iz oblasti šumarstva,

b) organizuje savjetovanja i pruža stručnu i savjetodavnu pomoć korisniku državnih šuma i vlasnicima privatnih šuma.

(2) Uprava za šumarstvo priprema godišnji plan rada, finansijske planove i izvještaje o izvršenim radovima za Vladu.

 

Član 58. (Čuvanje šuma)

(1) Uprava za šumarstvo je dužna obezbijediti neposrednu zaštitu državnih šuma i šumskog zemljišta iz člana 47. stav (2) ovog zakona, a odnosi se na čuvanje šuma od: šumskih požara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i štetočina, bespravnog prisvajanja i korištenja i drugih protivzakonitih radnji, kao i kontrolu korištenja i prometa šumskih proizvoda iz privatnih šuma putem čuvara šuma.

(2) Čuvari šuma iz stava (1) ovog člana su u okviru Uprave za šumarstvo raspoređeni po određenim čuvarskim reonima. Čuvanje šuma obavljaju stručna lica (u daljem tekstu: čuvari šuma) koja za to ovlasti Ministarstvo.

(3) Čuvari šume mogu biti lica koja su završila srednju šumarsku školu III ili IV stepen i koja ispunjavaju uslove za nošenje oružja.

(4) Čuvari šuma su ovlaštene službene osobe i imaju javna ovlaštenja.

(5) Čuvari šuma službu obavljaju u uniformi, moraju biti naoružani i moraju posjedovati dokument - legitimaciju čuvara šuma kojom potvrđuju status čuvara šuma. Legitimaciju imaju i druga stručna lica koja imaju ovlaštenje za poslove zaštite šuma.

(6) Dužnosti čuvara šuma su da:

a) čuva šumu od šumskih požara na način kako je utvrđeno ovim zakonom i planovima zaštite šuma od požara,

b) čuva šumu i šumska zemljišta od bespravnog zauzimanja i korištenja, od bespravnih sječa, sprječava bespravnu izgradnju u šumi i na šumskim zemljištima,

c) evidentira bespravno posječena stabla u propisane obrasce i obilježava ih,

d) prati pojave i kretanje biljnih bolesti i štetočina i štete nanesene šumi od divljači,

e) prati održavanje šumskog reda,

f) sprječava nezakonito pokretanje drveta iz šume, ubiranje i sakupljanje nedrvnih proizvoda i stavljanje istih u promet,

g) zaustavlja prijevozna sredstva, pregleda teret koji se prevozi i pregleda prateću dokumentaciju za prijevoz šumskih sortimenata,

h) evidentira, obilježava i privremeno oduzima šumske drvne proizvode koji su stavljeni u promet u suprotnosti sa članom 24. ovog zakona.

i) pregleda porijeklo drveta u pogonima za preradu drveta i na svim drugim mjestima gdje se drvo drži,

j) pregleda sav transport na šumskim putevima, k) sprječava istresanje i deponovanje (odlaganje) smeća i drugog otpada u šumu i uništavanje graničnih znakova,

l) sačinjava zapisnik o protivpravnoj radnji sa neophodnim

podacima o izvršenoj radnji, izvršiocima i visini štete, m) obavezno legitimiše sva lica zatečena u vršenju prekršajnih radnji po ovom zakonu i krivičnih djela koja se odnose na šume ili za koja postoji osnovana sumnja da su izvršila takva djela, n) obavezno obavještava Upravu za šumarstvo, policijsku upravu i šumarsku inspekciju o svim zapaženim nepravilnostima.

(7) Za sve bespravne aktivnosti u skladu sa svojim dužnostima iz stava (6) ovog člana, čuvar šuma obavezan je bez odlaganja sačiniti zapisnik o protivpravnoj radnji sa neophodnim podacima. Uprava za šumarstvo na osnovu zapisnika čuvara šuma podnosi zahtjev za pokretanje postupka nadležnom sudu ili tužilaštvu.

(8) Svako lice je dužno da na zahtjev čuvara šuma pokaže lične isprave kojim se utvrđuju njegov identitet i isprave za drvo i ostale šumske proizvode u prevozu ili uskladištene.

(9) Ministar donosi Pravilnik o načinu izvršavanja zadataka, obliku i sadržaju legitimacije čuvara šuma, izgledu uniforme i općim kriterijima za utvrđivanje čuvarskih reona.

 

POGLAVLJE VIII - FINANSIRANJE

Član 59. (Namjenska sredstva)

(1) Radi ostvarivanja općeg interesa i dugoročnih ciljeva zasnovanih na principima održivog gospodarenja šumama i šumsko privrednim osnovama ustanovljavaju se finansijska sredstva za zaštitu i unapređenje stanja postojećih i podizanja novih šuma i za ruralni razvoj.

(2) Sredstva iz stava (1) ovog člana obezbjeđuju se iz:

a) naknada za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama iz člana 46. stav (5) ovog zakona;

b) naknada za korištenje državnih šuma iz člana 49. i člana 60. ovog zakona;

c) naknada iz člana 52. stav (8) ovog zakona;

d) naknada iz člana 54. stav (5) ovog zakona;

e) naknada iz člana 55. stav (3) ovog zakona;

f) naknada za općekorisne funkcije šuma iz člana 61. ovog zakona;

g) ostalih izvora u skladu sa ovim zakonom i drugih izvora.

(3) Sredstva iz stava (2) ovog člana, osim dijela sredstava iz tačke b) koja pripadaju općini, uplaćuju se na depozitni račun Budžeta Kantona, a sredstva koja pripadaju općini uplaćuju na depozitni račun za prikupljanje javnih prihoda općine.

(4) Sredstvima sa posebnih računa iz stava (3) ovog člana raspolaže Ministar i općinski načelnik.

(5) Uplata prihoda iz stava (2) ovog člana, od tačke a) do g) vrši se u skladu sa propisima Federalnog ministarstva finansija o načinu uplate javnih prihodabudžeta i vanbudžetskih fondova na području Kantona.

 

Član 60.

(Uplata naknade za korištenje šuma)

(1) Naknada za korištenje državnih šuma iz člana 49. ovog zakona obračunava se od ostvarenog prihoda od drveta računajući cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog od nedrvnih šumskih proizvoda po cjenovniku šumskih proizvoda KJP "Sarajevo-šume" i uplaćuje se u sljedećim iznosima:

a) 1,0 % na depozitni račun Budžeta Kantona,

b) 5,0 % na depozitni račun za prikupljanje javnih prihoda Budžeta općine na čijem području se ostvario prihod.

(2) Naknada iz stava (1) ovog člana uplaćuje se tromjesečno i po završnom godišnjem računovodstvenom izvještaju.

(3) Kontrolu obračuna i uplate naknade iz stava (1) ovog člana vrši šumarska inspekcija.

(4) Ako obveznik plaćanja naknade ne obračuna ili ne uplati naknadu iz stava (1) ovog člana, šumarski inspektor koji je izvršio kontrolu uplate sredstava podnosi kod nadležnog suda prijedlog za prinudno izvršenje ove novčane obaveze, po pravosnažnosti i izvršnosti rješenja o uplati sredstava koje je ispostavio obvezniku.

 

Član 61.

(Naknada za općekorisne funkcije šuma)

(1) Naknadu za općekorisne funkcije šuma plaćaju sva pravna lica registrovana za obavljanje djelatnosti na području Kantona kao i dijelovi pravnih lica čije je sjedište van Kantona, a obavljaju djelatnost na području Kantona.

(2) Naknada iz stava (1) ovog člana plaća se u visini od 0,07 % od ukupno ostvarenog prihoda tromjesečno i po završnom godišnjem računovodstvenom izvještaju prema mjestu ostvarenog prihoda.

(3) Naknada iz stava (1) ovog članauplaćuje senadepozitniračun Budžeta Kantona.

(4) Od obaveze plaćanja naknade iz stava (1) ovog člana oslobađaju se: korisnici državnih šuma, javne institucije, humanitarne organizacije, udruženja i fondacije.

(5) Obaveza uplate naknade iz stava (1) ovog člana zastarjeva u roku od 10 godina od proteka godine u kojoj je obaveza nastala.

(6) Kontrolu obračuna i uplate naknade iz stava (1) ovog člana vrše Porezna uprava i šumarska inspekcija.

(7) Ako obveznik plaćanja naknade ne obračuna ili ne uplati naknadu iz stava (1) ovog člana, inspektor koji je izvršio kontrolu uplate sredstava podnosi nadležnom sudu prijedlog za prinudno izvršenje ove novčane obaveze, a po pravosnažnosti i izvršnosti rješenja o uplati sredstava koje je ispostavio obvezniku.

 

Član 62.

(Korištenje namjenskih sredstava kantona)

(1) Iz namjenskih sredstava Budžeta Kantona prikupljenih po osnovu člana 59. stav (2) ovog zakona finansira i/ili sufinansira se:

a) izrada i revizija kantonalnog šumsko-razvojnog plana,

b) rad čuvarske službe,

c) izrada šumsko privrednih osnova za državne i privatne šume,

d) nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu šumsko privrednih osnova za državne i privatne šume,

e) biološke reprodukcije šuma u obimu većem od onog koji je predviđen šumsko privrednom osnovom,

f) obnove šuma od posljedica elementarnih nepogoda, prenamnoženja insekata, požara i slično,

g) unapređenja proizvodnje šumskog reprodukcionog materijala,

h) očuvanja i unapređenja bioraznolikosti šumskih ekosistema,

i) pošumljavanje produktivnih a neobraslih šumskih zemljišta,

j) provođenje procesa deminiranja šuma i šumskog zemljišta,

k) izgradnja, održavanje i unaprjeđenje šumske putne

infrastrukture, l) sufinansiranja tehničkih specijalističkih kurseva, m) naučna istraživanja i stručne analize, n) kupovina šuma i šumskog zemljišta.

(2) Uprava za šumarstvo izrađuje program utroška sredstava u skladu sa stavom (1) ovog člana na osnovu kriterija za dodjelu namjenskih sredstava Kantona i dostavlja ga Vladi na usvajanje. Prilikom izrade programa Uprava za šumarstvo će poštovati odredbe kantonalnog šumsko-razvojnog plana i iznos sredstava utvrđenih Budžetom Kantona u tekućoj godini za te namjene.

(3) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje postupak i kriteriji za dodjelu namjenskih sredstava u oblasti šumarstva iz Budžeta Kantona.

 

Član 63.

(Korištenje namjenskih sredstava jedinica lokalne samouprave)

(1) Sredstva iz člana 60. stav (1) tačka b) ovog zakona koriste se za izgradnju, rekonstrukciju i održavanje infrastrukture na području općine.

(2)          U cilju očuvanja i unaprjeđenja šumskih ekosistema općina može finansirati/sufinansirati aktivnosti utvrđene članom 62. stav (1) ovog zakona.

(3) Općinsko vijeće donosi plan o utrošku namjenskih sredstava koja se ne mogu trošiti prije donošenja ovog plana.

 

POGLAVLJE IX – NADZOR

 

Član 64.

(Upravni nadzor)

Nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona vrši Ministarstvo.

 

Član 65.

(Inspekcijski nadzor)

(1) Inspekcijski nadzor u provođenju ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrši šumarski inspektor.

(2) Inspekcijski nadzor se vrši u skladu sa Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05) i Zakonom o inspekcijama u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 69/05) - (u daljem tekstu: Zakon o inspekcijama).

 

Član 66.

(Uslovi za imenovanje šumarskog inspektora) Za kantonalnog šumarskog inspektora može se imenovati

lice koje:

a) ima visoku stručnu spremu VII stepen šumarske struke (diplomirani inženjer šumarstva/magistar šumarstva),

b) ima položen stručni upravni ispit za rad u organima uprave, odnosno položen ispit općeg znanja predviđen za državne službenike organa uprave u Federaciji ili javni ispit predviđen za državne službenike institucija Bosne i Hercegovine,

c) ima najmanje 5 godina radnog staža u struci.

 

Član 67.

(Ovlaštenja kantonalnog šumarskog inspektora) Pored ovlaštenja i dužnosti određenih Zakonom o

inspekcijama, šumarski inspektor je ovlašten i dužan da:

a) pregleda šumsko privredne osnove, godišnje planove gospodarenja, šumsko razvojne planove i programe, izvedbene projekte, planove biološke obnove šuma i planove zaštite šuma, kontroliše njihovo izvršenje, poslovne knjige i ostalu dokumentaciju,

b) pregleda sve radove, objekte, uređaje, rezne jedinice, kao i sva mjesta gdje se drvo sječe, smješta, prerađuje, izvozi iz šume ili stavlja u promet,

c) kontroliše i prati primjenu standarda iz oblasti šumarstva,

d) pregleda odabiranje i doznaku stabala za sječu,

e) privremeno obustavi sječe i sve druge radnje koje nisu u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih propisa iz oblasti šumarstva, do konačne odluke nadležnog organa,

f) zaustavlja prijevozna sredstva i pregleda prateću dokumentaciju za prevoz šumskih sortimenata i nedrvnih šumskih proizvoda na regionalnim i magistralnim putevima,

g) pregleda izvršenje svih radova koji su predviđeni projektima za izvođenje, šumsko privrednom osnovom i godišnjim planom,

h) kontroliše zaštitu šuma iz člana 57. stav (1) i 58. stav (6) ovog zakona koje provodi Uprava za šumarstvo.

i) u hitnim slučajevima u kojima bi mogla nastupiti šteta po opšti interes, na licu mjesta rješenjem naređuje obustavu rada i provođenje mjera za sprječavanje šteta,

j) pregleda kako se provodi utvrđivanje zdravstvenog stanja šuma i mjera za suzbijanje biljnih bolesti i štetočina i naređuje otklanjanje nedostataka i provođenje mjera, ako se utvrdi da se korisnik/vlasnik šuma ne pridržava propisa i mjera zdravstvene zaštite, k) pregleda planove zaštite šuma od požara i provođenje

planiranih mjera i naredi otklanjanje nedostataka, l) privremeno oduzima bespravno posječeno drvo i drvo nezakonito stavljeno u promet i nedrvne šumske proizvode,

m) pregleda provođenje mjera na zaštiti šuma i šumskih zemljišta od protivpravnog prisvajanja i korištenja i bespravne izgradnje objekata i po potrebi preduzima odgovarajuće mjere, n) vrši nadzor nad provođenjem propisa o proizvodnji i prometu šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala, o) vrši nadzor nad provođenjem i drugih mjera za zaštitu šuma i propisnog uspostavljanja i održavanja šumskog reda,

p) pokreće i vodi inspekcijski nadzor po službenoj dužnosti kao i po zahtjevu svih pravnih i fizičkih lica i o utvrđenom stanju i preduzetim mjerama pismeno obavještava podnosioca zahtjeva, r) upoznaje javnost sa utvrđenim stanjem šuma i o

preduzetim mjerama na otklanjanju nedostataka, s) sarađuje sa inspekcijskim organima iz drugih oblasti,

pravosudnim organima i organima policije, t) vrši kontrolu obračuna i uplate naknade iz čl. 49. i 61. ovog zakona,

u) preduzima i druge mjere i radnje za koje je ovlašten ovim zakonom i drugim propisima.

 

Član 68.

(Provođenje inspekcijskog nadzora)

(1) Sumarski inspektor u obavljanju poslova inspekcijskog nadzora o utvrđenim činjenicama sačinjava zapisnik.

(2) Ako šumarski inspektor prilikom vršenja inspekcijskog nadzora ustanovi da ovaj zakon i podzakonski propis donesen na osnovu njega nisu primijenjeni ili da su nepravilno primijenjeni postupiće u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99), Zakona o inspekcijama ili drugog zakona koji propisuju izricanje odgovarajuće upravne mjere i odrediti rok za njeno izvršenje.

(3) Protiv rješenja šumarskog inspektora može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja.

(4)  Žalba na rješenje šumarskog inspektora ne odlaže izvršenje rješenja osim u hitnim slučajevima ako bi izvršenjem rješenja bili ugroženi životi i zdravlje ljudi odnosno ako bi nastupila znatna materijalna šteta.

(5) Rješenje po žalbi iz stava (3) ovog člana je konačno i protiv njeganije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod Kantonalnog suda u Sarajevu.

(6) Pokretanje upravnog spora na rješenje iz stava (5) ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja.

 

 

Član 69. (Obaveze šumarskog inspektora)

 Sumarski inspektor dužan je uvijek kada utvrdi da je učinjeno djelo koje ima obilježje prekršaja propisanog ovim zakonom podnijeti prekršajni nalog ili zahtjev nadležnom sudu za pokretanje prekršajnog postupka.

 Sumarski inspektor dužan je uvijek kada utvrdi da je učinjeno djelo koje ima obilježje krivičnog djela čija su obilježja propisana Krivičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine podnijeti pisanu prijavu nadležnom tužilaštvu.

 

POGLAVLJE X - KAZNENE ODREDBE

Član 70. (Prekršaji)

Novčanom kaznom od 12.000 do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj korisnik šuma ili drugo pravno lice ako:

1. prekorači ukupan obim sječa u visokim šumama sa prirodnom obnovom predviđen u skladu sa šumsko privrednom osnovom (član 8. stav (4)),

2. gospodari šumama bez godišnjeg plana realizacije šumsko privredne osnove (član 11. stav (1)),

3. izradi projekat u suprotnosti s članom 12. stav (2),

4. dozvoli izradu projekta licu koje ne ispunjava uslove iz člana 12. stav (4),

5. ne izradi i ne donese projekat za izvođenje i ne odredi lice za realizaciju projekta (član 12. st. (5) i (10)),

6. vrši sječu šume suprotno članu 13. stav (4), članu 14. stav (2) i članu 24. stav (5) tačka a),

7. ukoliko ne postupi u skladu sa članom 14. stav (4),

8. ne obavlja poslove biološke reprodukcije šuma (član 15. stav (1)),

9. angažuje pravno lice za obavljanje radova u šumarstvu koje ne ispunjava uslove iz člana 17. stav (1),

10. ne izradi planove obnove šuma i plan zaštite šuma od požara (član 23. stav (1) i član 30. stav (6)),

11. u šumi vrši upotrebu hemijskih sredstava suprotno članu 31.st.(2)i(3),

12. vrši ili dozvoli iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda suprotno članu 34.,

13. izgradi šumsku infrastrukturu suprotno članu 37. stav (4) i (5),

14. ako ne prodaje šumske drvne sortimente po tržišnim uslovima i tržišnim cijenama (član 46. stav (5)),

15. ne izvrši obaveze iz člana 49., 60 i 61.

16. izvrši ili dozvoli krčenje šume prije nego se izda saglasnost za krčenje (član 52. stav (9)),

17. u šumi ili na šumskom zemljištu podigne ili dozvoli podizanje objekata suprotno članu 53..

Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2.500 do 3.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu.

 

Član 71.

(Prekršaji)

Novčanom kaznom od 10.000 do 12.000 KM kaznit će se za prekršaj korisnik šuma ili drugo pravno lice ako:

1. vrši doznaku i sječu stabala u šumama za koje imovinsko-pravni odnosi nisu rješeni i granice utvrđene i na terenu vidno i na propisan način obilježene (član 13. stav (5)),

2. dozvoli ili vrši čistu sječu ili pustošenje šuma (član 18. stav (1)),

3. koristi šumsko sjeme suprotno članu 20. stav (1),

4. ne vodi propisanu evidenciju i stavlja u promet drvne sortimente u suprotnosti sa pravilnikom iz člana 24. stav (9),

5. loži ili dozvoli loženje vatre suprotno članu 30. stav (1) i (3),

6. odlaže ili dozvoli odlaganje smeća i zagađujućih tvari u šumi (član 31. stav (4)),

7. ne prati zdravstveno stanje šuma (član 33.),

8. vrši ili dozvoli uzgoj divljači u šumi suprotno članu 35. stav (1),

9. vrši promet šuma i šumskog zemljišta suprotno članu 44. stav (1) i (3),

10. ne izvršavaposlove u skladu sa članom 45. stav (1)i(4),

11. ne izvrši obavezu iz člana 50.,

12. ne postupipo rješenju šumarskoginspektora (član 68.stav (2)),

13. ako ne uskladi poslovanje sa odredbama ovog zakona (član 76.)

Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 3.000 KM odgovorno lice u pravnom licu.

 

Član 72.

(Prekršaji)

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj korisnik šuma ili drugo pravno lice ako:

1. vrši radove bez saglasnosti Uprave za šumarstvo (član 11. stav (3) i (4)),

2. nedostavigodišnjiplangospodarenja(član 11. st. (3)i(5),

3. ne ispoštuje odredbe projekta iz člana 12. stav (1),

4. dozvoli da projekat realizuje lice koje ne ispunjava uslove iz člana 12. stav (10),

5. u roku od dvije godine ne izvrši radove predviđene projektom za izvođenje i ne vodi registar projekata (član

12. st. (3) i (12)),

6. ne izvrši obilježavanjepovršinazasječu član 13. stav(1),

7. izvrši doznaku stabala suprotno članu 13 stav (2).

8. angažuje lice u doznaci stabala koje ne ispunjava uslove iz člana 13. stav (3),

9. ne izvrši doznaku stabala u skladu sa Pravilnikom iz člana

13. stav (10),

10  ne izvrši tehnički prijem radova i ostale obaveze u skladu sa članom 16,

11. ne obezbijedi mjere zaštite u skladu sa članom 17. stav (2),

12. ne izvrši pošumljavanje sječina u roku od dvije godine i ne ucrta na karti i obilježi na terenu površine za prirodnu obnovu (član 19. st. (1) i (3)),

13. ne poštuje principe i mjere iz člana 21. stav (2),

14. ne očuva staništa iz člana 21. stav (3),

15. ako ne provodi ili obezbjedi provođenje sanitarne sječe i ne uspostavi i održava šumski red (član 22. stav (1) do (6)),

16. ako ne postupi u skladu sa članom 22. stav (7),

17. ne izradi plan u skladu sa članom 23. stav (1),

18. pokreće drvo, dijelove stabala i grane ili stavlja u promet drvo koje nije žigosano i snabdjeveno otpremnim iskazom (član 24. st. (1) i (5) tačka a)),

19. stavlja u promet nedrvne šumske proizvode bez odobrenja i otpremnog iskaza (član 24. st. (3) i (5) tačka b)),

20. u periodu vegetacije od 01. aprila do 01. novembra, drvo četinara i brijesta uskladištava i stavlja u promet suprotno članu 24. stav (7),

21. ne gospodari zaštitnim šumama i šumama sa posebnom namjenom shodno aktu o proglašenju i ne obilježi zaštitne šume i šume sa posebnom namjenom vidljivim znakovima (član 25. st. (3) i (5)),

22. ne postupi u skladu sa članom 29. stav (2),

23. vrši ili dozvoli pašu, žirenje, brst, kresanje lisnika (član 32. st. (1) i (2)),

24. vrši ili dozvoli sječu pančićeve omorike, tise, mečije lijeske, planinskog javora, planinskog bora, zelene johe, munike i zanovijeti suprotno odredbama člana 36.,

25. odobri korištenje šumskog puta suprotno odredbama člana 38. st. (1), (2) i (3),

26. vrši kretanje motornim vozilima u šumama i na šumskim zemljištima suprotno članu 38.,

27. u šumama vrši radnje suprotno članu 39. stav (2),

28. počini ili dopusti neovlašteno zauzimanje šuma ili šumskog zemljišta (član 43.),

29. ne vodi evidencije o izvršenim radovima i provedenim mjerama predviđenim kantonalnim šumsko-razvojnim planom, šumsko privrednom osnovom, godišnjim planom gospodarenja i projektima za izvođenje i ne evidentira ih u predviđenom roku (član 48. st. (1) i (2)),

30.          u roku od dvije godine zemljište ne privede namjeni radi koje je krčenje izvršeno ili ne izvrši njegovo pošumljavanje (član 52. stav (6)),

Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u visini od 2.000 do 3.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu.

 

Član 73.

(Prekršaji)

Novčanom kaznom u iznosu od 200 KM do 1.500 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice ako:

1. ne ispoštuje odredbe projekta iz člana 12. stav (1),

2. ne izvrši radove prediviđene projektom u roku (član 12. stav (3),

3. vrši šumsko - uzgojne radove i sječu šume suprotno članu 12. st. (8) i (9),

4. ne uradi projekat iz člana 12. stav (9),

5. vrši sječu bez prethodno izdatog rješenja i doznake (član 13. st. (4) i (6) i član 24. stav (5) tačka a),

6. angažuje lice u doznaci stabala koje ne ispunjava uslove iz člana 13. stav (9),

7. ne izvrši doznaku stabala u skladu sa Pravilnikom iz člana 13. stav (10),

8. ne izvrši pošumljavanje sječinau roku od dvije godine i ne obilježi na terenu površine za prirodnu obnovu (član 19. stav (1) i (3)),

9. ne izvrši sanitarnu sječu i ne uspostavi i održava šumski red (član 22. stav (1) do (6)),

10. otprema iz šume ili stavlja u promet drvo bez žigosanja i otpremnog iskaza (član 24. st. (1) i (5) tačka a)),

11. stavlja u promet nedrvne šumske proizvode bez odobrenja i otpremnog iskaza (član 24. st. (3) i (5) tačka b)),

12. posiječe (ili dozvoli) ili prisvoji (ili dozvoli) protivpravno drvnu masu suprotno članu 24. stav (5) tačka a),

13. ne gospodari zaštitnim šumama i šumama sa posebnom namjenom shodno aktu o proglašenju (član 25. st. (3) i (5)),

14. loži vatru suprotno članu 30. st. (1) i (3),

15. u šumi vrši upotrebu hemijskih sredstava suprotno članu 31.st.(2)i(3),

16. ušumiodlažesmećeizagađujućetvari(član31.stav(4)),

17. pušta stoku na pašu, žirenje i na pojila bez nadzora čuvara stoke (član 32. stav (2)),

18. vrši ili dozvoli iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda suprotno članu 34.,

19. vrši ili dozvoli sječu pančićeve omorike, tise, lijeske mečije, planinskog javora, planinskog bora, zelene johe, munike i zanovijeti suprotno članu 36.,

20. vrši kretanje motornim vozilima u šumama i na šumskim zemljištima suprotno članu 38.,

21. u šumama vrši radnje suprotno članu 39. stav (2),

22. počini neovlašteno zauzimanje šuma ili šumskoga zemljišta (član 43.),

23. izvrši krčenje šume prije nego se izda saglasnost za krčenje (član 52. stav (9)),

24. vrši izgradnju zgrada i drugih objekata suprotno članu 53.,

25. na zahtjev čuvara šuma ne pokaže lične isprave ili isprave za šumske proizvode (član 58. stav (8),

26. nepostupiporješenjušumarskoginspektora(član68.stav (2)),

 

Član 74.

(Ravnopravnost spolova)

(1) Gramatička terminologija korištenja muškog ili ženskog spola podrazumijeva uključivanje oba spola u ovom zakonu i propisima donesenim na osnovu ovog zakona.

(2) Pravilnici, evidencije, registri, obrasci, izvještaji i drugi akti, koji će se donijeti na osnovu ovog zakona odražavaće principe ravnopravnosti.

 

POGLAVLJE XI - PRELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

 

Član 75.

(Izrada kantonalnog šumsko-razvojnog plana)

(1) Ministarstvo dužno je izraditi kantonalni šumsko-razvojni plan u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona

(2) Za šumsko privredne osnove izrađene prije stupanja na snagu ovog zakona obim biološke obnove šuma se odnosi na radove u okviru jednostavne biološke reprodukcije šuma.

 

Član 76.

(Usklađivanje poslovanja)

Korisnici šuma dužni su u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona uskladiti poslovanje sa odredbama ovog zakona.

 

Član 77.

(Ugovor o prenosu poslova gospodarenja državnim šumama)

Ministarstvo je dužno u roku od dva mjeseca, a najkasnije u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona zaključiti ugovor o prenosu poslova gospodarenja državnim šumama sa KJP "Sarajevo-šume".

 

Član 78.

(Donošenje podzakonskih akata)

(1) Ministar će u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu

ovog zakona donijeti sljedeće podzakonske akte:

1) Pravilnik o elementima za izradu, postupku donošenja i reviziji šumsko privrednih osnova za državne i privatne šume iz člana 10. stav (3) ovog zakona,

2) Pravilnik o načinu doznake i obilježavanja površina za sječu šume iz člana 13. stav (10) ovog zakona,

3) Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati izvođači radova u šumarstvu iz člana 16. stav (6) i člana 17. (3) ovog zakona,

4) Pravilnik o načinu i obliku vođenja registra evidencije iz člana 16. stav (9) ovog zakona,

5) Obrazac za tehnički prijem radova iz člana 16. stav (10) ovog zakona.

6) Pravilnik o obimu mjera za uspostavljanje i održavanje šumskog reda i način njihovog provođenja iz člana 22. stav (6) ovog zakona,

7) Pravilnik o načinu žigosanja, obrojčavanja, premjera- vanja, sadržaj i način izdavanja otpremnog iskaza za drvo, koje potiče iz državnih i privatnih šuma, kao i način vođenja evidencija, obilježavanja i izdavanja dokumentacije za drvne sortimente u unutrašnjem prometu i trgovini između trećih lica iz člana 24. stav (9) ovog zakona,

8) Pravilnik o načinu utvrđivanja i nadoknadi štete iz člana 24. stav (11) ovog zakona,

9) Pravilnik o sadržaju planova za zaštitu od požara i izgled obrasca na kojem se izvještava o šumskim požarima iz člana 30. stav (8) ovog zakona,

10) Pravilnik za obračun direktnih i indirektnih šteta uzrokovanih šumskim požarima iz člana 30 stav (9) ovog zakona.

11) Pravilnik o načinu praćenja zdravstvenog stanja šuma iz člana 33. stav (2) ovog zakona,

12) Pravilniko uslovima za uzgoj, iskorištavanje, sakupljanje i promet nedrvnih šumskih proizvoda iz člana 34. stav (8) ovog zakona,

13) Pravilnik o načinu obilježavanja granica državnih šuma, kao i vrsti i postavljanju graničnih znakova iz člana 45. stav (5) ovog zakona,

14) Pravilnik o načinu i obliku vođenja registra evidencija iz člana 46. stav (10) ovog zakona,

15) Pravilnik o načinu i obliku vođenja registra evidencija iz člana 48. stav (2) ovog zakona,

16) Pravilnik o načinu vođenja katastra šuma za državne i privatne šume iz člana 50. stav (3) ovog zakona,

17) Pravilnik o načinu izvršavanja zadataka, obliku i sadržaju legitimacije čuvara šuma i općim kriterijima za utvrđivanje čuvarskih reona iz člana 58. stav (9) ovog zakona,

18) Pravilnik o postupku i kriterijima za dodjelu namjenskih sredstava u oblasti šumarstva iz Budžeta Kantona iz člana 62. stav (3) ovog zakona. (2) Ministar će u u roku od najmanje šestmjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti pravilnik kojim se propisuje način žigosanja, obrojčavanja, premjeravanja, sadržaj i način izdavanja otpremnog iskaza za drvo, koje potiče iz državnih i privatnih šuma sa područja Kantona, kao i način vođenja evidencija, obilježavanja i izdavanja dokumentacije za drvne sortimente u unutrašnjem prometu, trgovini između trećih lica iz člana 24. stav (9) ovog zakona.

 

Član 79.

(Prestanak važenja Zakona)

(1) Danom stupanja na snagu ovog zakonaprestaje da važi Zakon o šumama ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 4/99).

(2) Po donošenju i stupanju na snagu Zakona o šumama Federacije BiH prestaje da važi obaveza plaćanja naknada iz člana 59. stav (2) ovog zakona.

 

Član 80.

(Stupanje na snagu)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

 

Broj 01-02-2454/13        

30. januara 2013. godine

Predsjedavajuća

Skupštine Kantona Sarajevo Sarajevo  

Prof. dr. Mirjana Malić, s. r.