Kako je pozitivna statistika, a sa druge strane rastući osjećaj nesigurnosti u Sarajevu?

Profesor na Fakultetu za kriminalistiku kriminologiju i sigurnosne studije na Univerzitetu u Sarajevu Armin Kržalić za N1 je komentarisao dešavanja u sigurnosnom aspektu u glavnom gradu. Dok iz ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo ukazuju da su statistički podaci dobri i da su, kako kažu, drugi faktori oni pravosudni zakazali, profesor Kražlić daje svoje viđenje cjelokupne situacije.

Profesor Kržalić upravo objašnjava taj nesklad između statistike i subjektivnog osjećaja građana.

“Moram da naglasim da ono što imamo u Kantonu Sarajevo jeste izrazit kontrast između rastućeg osjećaja nesigurnosti među stanovništvom i statističkih podataka o kriminalitetu koje evidentira policija. Tako ako sagledamo statistiku ona ide u prilog radu policije. U 2023. godini u odnosu na 2021. godinu, na području Kantona Sarajevo broj događaja s obilježjima krivičnog djela je smanjen za 743 KD (16,1%). Usporedbe radi, Zagreb je ima stopu pada kriminaliteta za 3,5 %. Dalje, podatak kojem bi pozavidjeli mnogi polcijski šefovi svjetskih metropola, a koji kaže da da je stopa otkrivensoti dogaja s obilježjima krivičnog djela iznad 62%. Npr. u Gradu Zagrebu koji radi na povećanju oktrivenosti krivičnih djela stopa otkrivenosti je 61% a 2022. je bila 58%. Jednostavno imamo trend pada stobe krivičnih djela za većiu teških krivičnih djela (ubistva, krađe, razbojničke krađe, pljačke, prevare). Prema zvaničnim podacima MUP-a KS stopa ubistva u Sarajevu u 2023. godini je bila niža negou većini europskih gradova (Zagreba, Beograda, Sofije, Skoplja, Beča, Madrida, Brisela), i ispod je prosjeka EU koji je 2,2 na 100.000 stanovnika."

Postavlja se onda pitanje kako imamo ovako pozitivnu statistiku a sa druge strane imamo rastući osjećaj nesigurnosti. Sigurnosti građana, akcenat stavlja na različite dimenzije i nivoe, posebno na njenu nematerijalnu i subjektivnu prirodu. U širem smislu sigurnost, možemo definisati kao brigu za kvalitet života i čovjekovo dostojanstvo u smislu slobode, pristupa tržištu i društvenih prilika. S drugog stanovišta, smatra se da sigurnost građana uglavnom znači ne živjeti u strahu od nasilnog napada, znajući da će se poštovati fizički integritet i, prije svega, da će građanin moći uživati u privatnosti svog doma bez straha od napada, da će se slobodno kretati ulicama bez straha da će biti opljačkani ili napadnuti, rekao je on.

Upravo će se o stanju sigurnosti u Kantonu Sarajevo baviti zastupnici u Skupštini KS, te profesor Kržalić kada je riječ o toj sjednici ne smatra da će ona razultirati bilo čim konkretnim.

“Ove podatke bi trebali imati na umu zastupnici u Skupštini KS kada raspravljau o sigurnosti, te bi trebali da znaju da je broj evidentiranih događaja po nepoznatom počiniocu izrazito visok i on se kreće oko 51%. Šta nam je sa tamnom brojkom kriminala. Povećanje nasilja u porodici od 32%. Ovakav trend rasta treba da nam bude smjernica da postavimo neizbježno pitanje: šta to ne valja s našom porodicom? Krivična djela su u većinom slučajeva vršena na javnom prostoru, posebno konzumacija opojnih droga, 93posto prekršaja je počinjeno na ulicama, trgovima i drugim javnim mjestima. Saobraćajne nesreće su povećane za 18%, a povećanje smrtnosti u saobraćajnim nesrećama za velikih 61 posto, gdje su 1/3 žrtava bili pješaci. Statistički podaci zaslužuju ozbiljnu i posebnu analizu i izučavanje koje nećemo vidjeti u Skupštini Kantona Sarajevo. Bojim se da će to biti ad hoc rasprava u kojoj će političari koristiti kriminalističke statistike kako bi zastrašili ili umirili javnost za vlastitu političku korist, dok sigurnosne institucije neće iskoristiti to kao priliku za pokretanje ili kreiranje inicijativa kako bi se njiho rad poboljšao i kako bi uslijedila intervencija istih kako bi se spriječilo događanje predviđenih zločina. Statistički podaci o kriminalu mogu se iskoristiti i za poboljšanje odnosa sa zajednicom, gdje ili kada će policijski službenici patrolirati na temelju područja ili vremena u kojima je kriminal povećan a sve to može doprinijeti povećanju povjerenja u policiju i povećanju sigurnosti građana, što nam je potrebno u ovom momentu”, rekao je Kržalić za N1.

Podsjećamo u proteklih nekoliko dana građane Sarajeva uznemirile su pucnjave i druga narušavanja javnog reda i mira.