Muidža: Poslodavcima stvoriti uslove za reinvestiranje i nova zapošljavanja

Predsjednik Vijeća stranih investitora u BiH i generalni direktor Tvornice cementa Kakanj Branimir Muidža izjavio je da privlačenje stranih investitora mora da prati dosljedno sprovođenje započetih reformi u zemlji.

"Također, nužno je postojećim poslodavcima stvoriti uslove za reinvestiranje, rast i nova zapošljavanja",  kazao je Muidža u intervjuu za portal Reforma.ba .

U posljednjih nekoliko godina, kako je kazao Muidža, evidentan je nepovoljan trend kretanja razine stranih direktnih investicija. Iako još  nisu publicirani podaci za prethodnu godinu, po njegovim riječima,  ne očekuje se značajna promjena trenda i razina investicija.

Govoreći o uzrocima ovakvog stanja Muidža je naveo da je u pitanju niz faktora koji utiču na smanjenje stranih investicija u BiH.

"Nestabilna politička situacija definitivno ne pospješuje dolazak novih investicija jer svaki investitor traži stabilnost kako bi mogao dugoročno planirati. A samo uređenje BiH uzrokuje prekomjernu administraciju koja se i dalje nezaustavljivo širi na različitim nivoima bez jasnih razgraničenja ovlasti i odgovornosti što uzrokuje njenu neefikasnost", kazao je Muidža. 

Reformska agenda podrazumijeva i poboljšanje poslovnog ambijenta u BiH. Muidža smatra da bi implementacija mogla i trebala ići brže, hrabrije, uz konkretnije i odlučnije mjere, za što je potrebno postojanje političke volje.

"U narednom periodu očekujemo reformu u oblasti korporativnog prava u skladu sa standardima EU i zahtjevima globalnog tržišta, zatim donošenje adekvatnog zakonodavnog okvira u oblasti koncesija i javno-privatnog partnerstva, korigovanje poreske politike u cilju podsticanja rasta realnog sektora i na kraju aktivnosti u pogledu jačanja vladavine prava što je preduslov za uspješnu implementaciju Reformske agende", dodao je Muidža.

Što se tiče reforme iz oblasti doprinosa i poreza na dohodak Muidža smatra da ona predstavlja jednu od najkomplikovanijih reformi i zahtjeva više vremena u vezi pripreme i realizacije.

"Nužno je, zajedničkim naporima svih socijalnih partnera, usvojiti zakonska rješenja i amandmane kojima će se smanjiti doprinosi iz plaća, kako bi se nivelisalo opterećenje za privrednike i kako bismo, u konačnici, imali sprovedbu reforme kojom je predviđeno da svaka izmjena porezne legislative bude najmanje neutralnog karaktera, odnosno da se za iznos svih osiguranih finansijskih sredstava ekvivalentno umanje doprinosi. Smatram da bi i radnici i poslodavci, ali i država, imali puno više koristi kada bi se taj raspon, odnosno porezni pritisak smanjio kako bi radnici imali viša primanja i bolji standard, čime bi se povećala potrošnja, što pogoduje poticaju poslovanja, dok bi poslodavci imali niže troškove poslovanja, pa bi bili konkurentniji, mogli zapošljavati više ljudi. Samim tim prihodi budžeta bi ostali nepromijenjeni, a sa privrednim rastom, možda čak i uvećani. Mislim da se oko ovakve postavke mogu složiti i radnici i poslodavci", naveo je Muidža.

Tvornica cementa Kakanj rijetki je primjer uspješne privatizacije i društveno odgovorne kompanije. Muidža je među ostalim naveo da je od dana privatizacije do danas, investiranje u TCK  kontinuirano, te da je to recept za dugoročno i stabilno poslovanje.

Na pitanje šta vlasti trebaju učiniti da omoguće mladima da bez straha započnu realizaciju svojih poslovnih ideja, Muidža je kazao da bi broj nezaposlenih  sigurno bio smanjen kada bi vlasti sistemski više radile na promociji poduzetništva i samozapošljavanja, te kada bi ljudi u svim dijelovima BiH bili upoznati sa mogućnostima za razvoj preduzetništva uz adekvatnu podršku od države.

"Poznato je da međunarodna zajednica kroz brojne projekte na različite načine podstiče preduzetništvo. Ministarstva i vlade pojedinih kantona, kao npr. Kantona Sarajevo, također kroz svoje programe pomažu započinjanje biznisa. S druge strane, svjedoci smo da je javni sektor najveći i najprestižniji poslodavac u BiH. Stoga ne čudi podatak da, prema nekim istraživanjima, 75 posto  mladih ljudi želi da radi u javnom sektoru. Mišljenja sam da takva percepcija treba da se mijenja i mi aktivno zagovaramo i promovišemo rad u realnom sektoru u svakoj prilici", kazao je Muidža.

Vlasti bi, kako je dodao,  svakako trebale pojednostaviti administraciju za osnivanje kompanija,  kao i razmotriti mogućnost davanja podsticaja za započinjanje biznisa, tj. oslobađanje od određenih nameta za preduzetnike, odnosno start up-e.

"Ohrabruje činjenica da raste broj novih firmi, te da lokalna ekonomija postaje potentnija, okretnija i tehnološki naprednija", kazao je Muidža za Reforma.ba.