Izazovi tržišta rada u BiH: Svi žele u kancelariju, rijetko se upisuju zanati

Stručna rasprava na temu "Tržište rada u Bosni i Hercegovini -  trenutno stanje, izazovi, perspektive i rješenja iz ugla privrednika" održana je danas u Sarajevu, u organizaciji Vijeća stranih investitora BiH u suradnji sa Agencijom za rad i zapošljavanje BiH.

Cilj stručne rasprave bio je da se inicira javno-privatni dijalog i stvaranje bolje sinergije između relevantnih partnera, naučnih i obrazovnih institucija sa poslovnim okruženjem i realnim sektorom, po pitanju tržišta rada i radne snage kao ključnih elemenata za odluku investitora u kojoj zemlji da uspostave ili prošire svoje poslovanje.

Zbog čestih promjena na tržištu, ali i nedostatka radne snage, javlja se potreba za fleksibilnijim formama zapošljavanja, kako bi se poslodavcima omogućilo da pronađu potrebne radnike i postanu konkurentniji, gdje se posebno ističe potreba za agencijskim zapošljavanjem, cjeloživotnim učenjem, uvođenjem dualnog obrazovanja, te angažmanom studentske populacije kako bi po izlasku iz obrazovnih ustanova imali znanja primjenjiva na tržištu rada.

Održan je i Panel pod nazivom "Zapošljavanje – raspoloživost radne snage i fleksibilne forme zapošljavanja, rad stranaca".

FLEKSIBILNI MODALITETI ZAPOŠLJAVANJA

Tom prilikom prisutnima se obratila Naida Duvnjak-Šehović, Član Uprave – Direktorica ljudskih potencijala u kompaniji  Aptha Corp, kazavši da je velika potražnja od strane njihovih kupaca, ali da se istovremeno bave sa izazovom zadržavanja radne snage.

"Rad sa strateškim partnerima iz inozemstva zahtjeva nameće određene standarde, s toga nam je vrlo često potreban angažman visoko ekspertni profil radnika kojih nema na tržištu BiH pa čak ni na regionalnim tržištima rada. Obzirom da se radi o projektnom angažmanu gdje ovi eksperti kroz rad od par mjeseci prenose na domaće radnike svoje znanje, zbog vrlo birokratiziranog procesa dobijanja radnih dozvola njihovo zapošljavanje predstavlja veliki izazov. Zbog toga je neophodno uticati na vlasti da se fleksibiliziraju određene forme angažovanja radnika", kazala je Naida.

Minela Kurtović, Sekretar društva u istoj kompaniji je istakla da bi bilo idealno kada bi se institucije međusobno bolje uvezale i kada bi se više radilo na njihovoj digitalizaciji.

"Za poslodavce idealno bi bilo kada bi se nadležne institucije digitalizirale i uvezale, što bi im olakšalo međusobnu suradnju, čime bi se direktno doprinjelo olakšanju ishodovanja radnih dozvola. To je samo jedan korak u proceduri angažovanja stranih sručnjaka koji donose sa sobom „know-how“ za obuku domaće radne snage. Nažalost kompanije se u trenutne rokove ne mogu uklopiti", rekla je Minela.

Sanja Praštalo, Marketing Manager iz kompanije Mikroelektronika je istakla da se njihova kompanija bavi interno obukom radnika za čiju obuku je neophodno od 6 do 9 mjeseci s obzirom da se radi o visokotehnološkoj kompaniji. 

"Naš najveći izazov je obuka radnika koji se bavi razvojem proizvoda. Mi obučavamo radnike ne na osnovu njihovog formalnog obrazovanja već na osnovu njihove zelje i volje za radom. Veliki izazov ovako obučenih ranika predstavlja njihovo zadržavanje, koje i pored nabolje želje posodavca da im omogućimo najbolje uslove ipak nismo u mogućnosti im ponuditi uslove kao neki svjetski konkurenti, zbog toga što nemamo još uvijek podržavajuće poslovno okruženje", kazala je.

OBRAZOVNI SISTEM PRILAGODITI POTREBAMA TRŽIŠTA RADA

Indira Semanić, Senior HR biznis partner u kompaniji NELT je naglasila koliko je bitno brinuti se da zadržimo radnu snagu u našoj zemlji.

"Moramo brinuti kako da zadržimo našu radnu snagu u zemlji. A svaki put kad imamo potrebu da nešto uradimo za naše zaposlenike kompanije nailaze na prepreke u administraciji. To dovodi do frustracije i radnika i poslodavaca. Zato institucije moraju pokazati malo više empatije i osiguraju okružene i daju podršku poslodavcima te harmoniziraju i izmjene legislativu koja dovodi do tih izazova", poručila je.

Siniša Veselinović, šef Odsjeka za domaće tržište rada u Agencija za rad i zapošljavanje BiH je naglasio da formalni obrazovni sistem treba prilagoditi potrebama tržišta rada.

"Kako bi najbolje bilo prilagoditi obrazovni sistem potrebama tržištima rada, upisna politika mora se mijenjati. Tu ključnu ulogu moraju imati roditelji i obrazovne institucije.  Porazno je da naš obrazovni sistem ima 200 sati manje stručne prakse nego recimo u Njemačkoj. Stručne prakse se ne bi trebale obavljati u školama već u firmama. Kada je u pitanju zapošljavanje stranaca, potrebno je slušati potrebe poslodavaca pri čemu ćemo se truditi da Zakon o strancima BiH se izmjeni te ukinu kvote, po ugledu na susjedne zemlje ili da se taj sistem liberalizira u smislu ukidanja kvota za deficitarna zanimanja", zaključio je Veselinović.

Na kraju panela je naglašena važnost saradnje svih relevantnih sudionika u pronalaženju rješenja za izazove s kojima se suočava tržište rada u Bosni i Hercegovini.

E.K.