Decenija EU podrške zapošljavanju u BiH - Uspjesi lokalnih partnerstava

U Sarajevu je danas započela dvodnevna konferencija pod nazivom „Deset godina lokalnih partnerstava za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini - Inovacijama do sistemskog uticaja“, na kojoj su predstavljeni rezultati desetogodišnje podrške Evropske unije lokalnim partnerstvima za zapošljavanje širom BiH.

Konferencija je okupila predstavnike institucija i organizacija uključenih u lokalna partnerstva za zapošljavanje podržana kroz projekat Lokalna partnerstva za zapošljavanje (LEP II, 2021–2026).

Realizirani projekti, prema riječima predstavnice Međunarodne organizacije rada u BiH Amre Selesković, najbolje pokazuju vrijednost partnerskog pristupa u rješavanju izazova tržišta rada. Naglasila je da je kroz desetogodišnju investiciju od 10 miliona eura uspostavljeno 45 lokalnih partnerstava koja obuhvataju skoro 80 zajednica, čime su stvoreni inovativni okviri tržišta rada, osnažene lokalne inicijative i saradnja ključnih aktera.

"Ovo nije završetak, već početak nečeg novog i mislim da to trebamo tako posmatrati", istakla je Selesković.

Zahvaljujući tom pristupu, od 2016. godine podržano je 45 partnerstava, a samo kroz drugu fazu projekta, od 2021. godine do danas zaposleno je više od 800 osoba, od kojih je više od 300 pokrenulo vlastiti biznis.

Šef Sekcije operacija za pravosuđe, unutrašnje poslove i javnu upravu Delegacije Evropske unije u BiH Karel Lizerot ocijenio je da završetak projekta predstavlja pozitivan primjer održivog razvoja i saradnje među institucijama i partnerima.

Lizerot je istakao da je kroz projektne aktivnosti podržano više od 2.300 korisnika, među kojima su mnogi stekli zaposlenje ili unaprijedili svoje vještine za konkurentnije učešće na tržištu rada. Dodao je da je posebna vrijednost projekta uspostavljeno povjerenje i saradnja između službi za zapošljavanje, lokalnih vlasti, obrazovnih institucija i poslovnog sektora.

"Stvorili smo nešto vrlo lijepo i održivo što će biti korisno Bosni i Hercegovini i njenim građanima", rekao je Lizerot.

Generalni direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Ivan Barbalić je naveo da je projekat doprinio promjeni načina sagledavanja problema tržišta rada, posebno kroz jačanje lokalnog pristupa. Naglasio je da je za razumijevanje trendova neophodno istovremeno posmatrati lokalne i globalne tokove, imajući u vidu migracije, nedostatak radne snage i druge faktore. Barbalić je istakao i potrebu usklađivanja vještina sa zahtjevima tržišta, te stvaranja kvalitetnih radnih mjesta koja mogu zadržati radnu snagu u zemlji.

"Lokalni pristup nam zaista daje tačnu sliku i omogućava da jasno targetiramo mjere koje vode ka pravim rezultatima", rekao je Barbalić.

Predstavnik Federalnog zavoda za zapošljavanje Emir Spahalić rekao je da ova institucija kontinuirano razvija programe sufinansiranja zapošljavanja, samozapošljavanja i obuka prilagođene različitim kategorijama nezaposlenih. Poseban fokus stavljen je na mlade bez radnog iskustva, žene te dugoročno nezaposlene osobe starije od 40 godina, kako bi se povećala njihova konkurentnost na tržištu rada. Dodao je da programi potiču i pokretanje vlastitog biznisa, uz mogućnost zapošljavanja dodatnih radnika kroz startup inicijative.

"Nastojimo obuhvatiti sve kategorije nezaposlenih i omogućiti im pristup mjerama koje vode ka zapošljavanju", istakao je Spahalić.

Pomoćnik direktora Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske Luka Glibo naglasio je da tržište rada karakteriše strukturalna nezaposlenost, gdje vještine nezaposlenih ne odgovaraju potrebama poslodavaca. Ukazao je na pad broja nezaposlenih, ali i na negativne demografske trendove i migracije koje dodatno opterećuju tržište rada.

Glibo je rekao da Zavod ima ključnu ulogu u posredovanju između poslodavaca i nezaposlenih, te u provođenju mjera za povećanje zapošljavanja i socijalne sigurnosti.

Daniela Zampini iz Međunarodne organizacije rada u BiH je rekla da se danas problem tržišta rada više ne može posmatrati bez uvažavanja snažnog demografskog pada koji ranije nije bio u fokusu. Naglasila je da nedostatak radne snage nije samo posljedica odlaska radnika, već i neaktivnosti ljudi koji su formalno nezaposleni, ali van tržišta rada.

"Drago nam je što smo sa Evropskom unijom partneri u ovom procesu, kao i sa lokalnim institucijama, a naše partnerstvo se zasniva na nekoliko principa. Prvi je dostojanstveni uslovi za rad, drugo je socijalna kohezija, treće radnička prava, a četvrto socijalna partnerstva", navela je Zampini.

Naglasila je da su potrebni proaktivni pristupi i uklanjanje prepreka za zapošljavanje, posebno za žene.

Poseban segment događaja bila je izložba fotografija i proizvoda, koja je prikazala „ljudsku stranu statistike“, konkretne priče i rezultate ostvarene u lokalnim zajednicama širom zemlje.

Konferencija, koja se održava u Evropskoj kući kulture i nacionalnih manjina u Sarajevu, naglašava ljudsku dimenziju intervencija u oblasti zapošljavanja, te potrebu za šire razumijevanje pitanja inkluzije na tržištu rada, razvoja vještina i izazova povezanih s dostojanstvenim radom u BiH.