78 miliona novih poslova, 92 miliona ugašenih — svijet rada ulazi u najdublju transformaciju od industrijske revolucije

World Economic Forum objavio je sveobuhvatnu analizu globalnog tržišta rada do 2030. godine. Vještačka inteligencija, zelena tranzicija i demografske promjene preoblikovat će gotovo svako radno mjesto, a više od 120 miliona radnika riskira gubitak posla ako ne uloži u prekvalifikaciju.

Globalno tržište rada ulazi u period koji nema presedana u modernoj historiji ekonomije. Prema petom izdanju Future of Jobs Report, koji je Svjetski ekonomski forum objavio u januaru 2025, do kraja ove decenije biti će stvoreno 170 miliona novih radnih mjesta, ali će istovremeno nestati 92 miliona postojećih. Rezultat je neto rast od 78 miliona poslova, ali taj podatak skriva dramatičnu preraspodjelu moći između industrija, vještina i kontinenata.

Izvještaj je nastao na temelju ankete više od 1.000 vodećih svjetskih poslodavaca koji zajedno zapošljavaju 14,1 milion radnika u 22 industrijska klastera i 55 ekonomija. Radi se o najvećem istraživanju poslovnih prognoza u domenu rada ikada sprovedenom, a njegovi zaključci bacaju novo svjetlo na to kako će izgledati posao i zaposleni — 2030. godine.

Pet sila koje preoblikuju tržište rada

Izvještaj identificira pet makrotrendova koji zajedno i pojedinačno pokreću transformaciju zapošljavanja: tehnološke promjene, zelena tranzicija, geoekonomska fragmentacija, ekonomska neizvjesnost i demografske promjene. No, ne djeluju svi jednako intenzivno.

Najuočljivija je dominacija digitalnog pristupa: 60% poslodavaca smatra da će širenje internetske infrastrukture transformirati njihova poduzeća — više nego bilo koji drugi trend. No iza tog podatka krije se još dramatičniji broj: čak 86% anketiranih smatra da će vještačka inteligencija i tehnologije za obradu informacija preoblikovati njihove organizacije do 2030. Robotika i autonomni sistemi slijede s 58%.

Generativna AI posebno je izmijenila okruženj. Od lansiranja ChatGPT-a u novembru 2022., investicije u AI porasle su gotovo osam puta. Ova tehnologija smanjuje barijere pristupa, više nije potrebno specijalizirano tehničko znanje da bi se njome koristilo, što ubrzava njeno prihvatanje u svim sektorima, od finansija do zdravstva.

Ko dobiva posao, a ko ga gubi?

Izvještaj pravi jasnu razliku između poslova koji najbrže rastu u postotnom smislu — uglavnom tehnološki profili i onih koji rastu u apsolutnom broju radnih mjesta, gdje dominiraju frontline i njega.

Dok tehnološki profili dominiraju listom najbrže rastućih zanimanja u postotnim terminima, apsolutni brojevi govore drugačiju priču: poljoprivredni radnici predvode listu s procijenjenih 35 miliona novih mjesta do 2030. Slijede vozači dostave, građevinski radnici, prodavači i prerađivači hrane.

S druge strane, administrativni profili trpe najveće gubitke. AI i automatizacija označavaju grafičke dizajnere i pravne sekretare kao sve ugroženije, nešto što prethodni izvještaj iz 2023. nije predviđao, što ilustrira brzinu kojom generativna AI napreduje prema poslovima znanja.

Pomak granice: Ko će raditi šta?

Jedan od najzanimljivijih nalaza tiče se preraspodjele zadataka između ljudi i mašina. Danas 47% radnih zadataka obavljaju pretežno ljudi, 22% pretežno tehnologija, a 30% kombinacijom oboje. Do 2030. te proporcije bit će gotovo izjednačene: oko trećine za svakog od triju načina izvršavanja.

Ono što je ključno, od smanjenja udjela zadataka koje obavljaju samo ljudi, čak 81,5% će biti posljedica automatizacije, a svega 19% povećane suradnje čovjeka i mašine. Industrije poput osiguranja, telekomunikacija i naftnog sektora predvode automatizacijski trend, dok zdravstvo i javni sektor imaju veći udio augmentacije.

Vještine budućnosti: Između koda i empatije

Izvještaj upozorava da 39% ključnih vještina radnika očekuje zastarijevanje ili transformacija do 2030. To je pad u odnosu na 44% iz 2023. — djelimično zahvaljujući tome što 50% radnika već prolazi kroz programe kontinuiranog učenja, nasuprot 41% u prethodnoj anketi.

Analitičko mišljenje ostaje najtraženija osnovna vještina, sedam od deset kompanija smatra ga neophodnim i 2025. Prate je otpornost i prilagodljivost te liderstvo i socijalni utjecaj. Ovaj spoj kognitivnih, tehnoloških i interpersonalnih vještina u prvih deset signalizira da poslodavci ne žele samo tehničare, žele ljude koji se znaju prilagoditi, voditi i komunicirati u svijetu koji se ubrzano mijenja.

Nasuprot tome, manuelna spretnost, preciznost i fizička izdržljivost bilježe neto negativan trend — prvi put u historiji ovog izvještaja.

Jaz u vještinama — broj jedan prepreka transformaciji

Jaz u vještinama identificiran je kao najveća strukturna prepreka poslovnoj transformaciji — 63% anketiranih poslodavaca svrstava ga u najveće izazove za period 2025–2030. U odgovoru na tu prijetnju, 85% planira prioritetno investirati u usavršavanje kadra, 70% želi zaposliti ljude s novim kompetencijama, a 50% planira premjestiti radnike iz poslova koji nestaju u one koji rastu.

Međutim, upozorenje je jasno: 40% kompanija planira smanjiti broj zaposlenih na pozicijama koje se mogu automatizirati. To znači da će strategija "usavršavanja" biti dostupna samo dijelu radne snage, oni koji zaostanu u obrazovanju ili nemaju pristup programima prekvalifikacije rizikuju da ostanu trajno isključeni s tržišta rada.

Demografija: Raskrižje starenja i mladosti

Izvještaj zapaža dva paralelna demografska procesa koji se odvijaju istovremeno: starenje i smanjivanje radne populacije u bogatijim ekonomijama (Japan, Njemačka, Australija) i rast mlade radne snage u siromašnijim regijama (Indija, subsaharska Afrika).

Taj demografski paradoks mijenja globalnu raspodjelu radne snage: dok danas gotovo ravnomjerno stoji na 51% visokoprihodni / 49% niskoprihodna populacija, do 2050. omjer se pomiče na 41% / 59% u korist zemalja s nižim primanjima. Prema Svjetskoj banci, 1,2 milijarde mladih u zemljama u razvoju ući će na tržište rada u sljedećih deset godina, no tržište može apsorbirati svega 420 miliona novih radnih mjesta. To znači da gotovo 800 miliona mladih prijeti ekonomska neizvjesnost.

Geopolitička fragmentacija: Novi oblici preseljenja poslova

Trećina anketiranih poslodavaca (34%) smatra da geopolitičke tenzije i sukobi pokreću transformaciju njihovih organizacija. Povećanje trgovinskih barijera, industrijska politika i subvencije mijenjaju globalne lance nabavke. Zanimljivo je da kompanije koje se suočavaju s geopolitičkim pritiscima češće planiraju reshoring — vraćanje poslova kući — nego offshoring, što je obrat u odnosu na trend proteklih dvadeset godina globalizacije.

Ekonomije koje najviše trguju s SAD-om i/ili Kinom, poput Singapura (64%) i Južne Koreje (71%), posebno su osjetljive na ove promjene. Na industrijskom nivou, sektori s dubokim globalnim lancima nabavke kao što su automobilska industrija i rudarstvo najviše strahuju od ograničenja u trgovini.

Transformacija je neizbježna, ali je pravac još otvoren

Poruka WEF-ovog izvještaja nije pesimistična, ali jeste oštra. Tržište rada imat će više poslova 2030. nego danas. No, ti poslovi će tražiti drugačije ljude, s drugačijim vještinama, u drugačijim sektorima. Ko ne uspije pratiti taj prijelaz, bilo da je riječ o pojedincu, kompaniji ili vladi, platit će visoku cijenu.

Ključni izazov nije tehnologija sama po sebi. Ključni izazov je raspodjela: ko ima pristup usavršavanju, ko može sebi priuštiti prekvalifikaciju, koje ekonomije imaju institucije i infrastrukturu da apsorbuju transformaciju, a koje ostaju na margini. Izvještaj posebno ističe da se 83% poslodavaca već bavi programima raznolikosti i uključivosti — rast od 67% u 2023. — ali i da sistematski deficit pogađa radnike s niskim primanjima, žene u razvijajućim ekonomijama i mlade koji nisu u obrazovanju ni zaposlenju.

Budućnost rada nije predodređena. Investicijske odluke i politike koje se donose danas o obrazovanju, automatizaciji, socijalnoj zaštiti i načinu razvoja AI — direktno će oblikovati hoće li 2030. biti era prosperiteta ili isključenosti.