Privreda BiH raste, ali gotovo pola dodane vrijednosti odlazi na troškove rada

Agencija za statistiku BiH (BHAS) objavila je bilten "Strukturne poslovne statistike 2024", koji donosi detaljnu sliku poslovanja preduzeća i preduzetnika u BiH, po djelatnostima, veličini firmi i entitetima, sa uporednim podacima za 2022, 2023. i 2024. godinu.

Akta.ba je analizirala objavljene tabele koje pokazuju sljedeće: privreda raste, ali sporije nego troškovi rada; profitabilnost lagano opada; industrija gubi radna mjesta dok zdravstvo, IT i nekretnine ubrzano rastu.

Osnovne brojke 2024. (i promjena u odnosu na 2022.)

• 34.476 preduzeća u BiH (2022: 31.983) — rast od +7,8%

• 52.444 preduzetnika (2022: 49.453) — rast od +6,0%

• 617.109 zaposlenih osoba (2022: 601.602) — rast od samo +2,6%

• Promet: 113,2 milijarde KM (2022: 102,3 mlrd) — rast od +10,7%

• Dodana vrijednost: 30,7 milijardi KM (2022: 26,2 mlrd) — rast od +17,1%

• Troškovi zaposlenika: 14,6 milijardi KM (2022: 11,4 mlrd) — rast od čak +27,8%

Broj firmi raste brže od broja radnih mjesta, što znači da nove firme uglavnom ne otvaraju masovno nova radna mjesta, nego se privreda usitnjava ili radna snaga ostaje ograničavajući faktor rasta.

Troškovi rada za dvije godine porasli 25 posto

Jedan od najvažnijih zaključaka biltena odnosi se na snažan rast troškova rada. Prosječni troškovi rada po zaposleniku (plaća + doprinosi + ostala primanja) skočili su sa 20.660 KM godišnje u 2022. na 25.824 KM u 2024., rast od 25% za samo dvije godine, odnosno sa oko 1.722 KM na 2.152 KM mjesečno po zaposleniku.

Za usporedbu, dodana vrijednost po zaposlenom (mjera produktivnosti) u istom periodu porasla je "samo" 14,2% (sa 43.624 na 49.816 KM godišnje).

Podatak govori da trošak rada raste znatno brže od onoga što taj rad "proizvodi" u vrijednosti, što direktno pritiska profitne marže, posebno u radno-intenzivnim djelatnostima.

(Napomena: BHAS ne razdvaja u tabelama koliki dio "troškova zaposlenika" čine doprinosi na teret poslodavca, a koliki neto plaća, metodologija ih iskazuje kao jedinstvenu stavku koja uključuje bruto plaću, poreze i doprinose na teret poslodavca, bonuse, otpremnine i sl. Zato u nastavku pratimo ukupan trošak rada, koji je i za privrednika relevantniji pokazatelj, to je ono što stvarno izlazi iz firme.)

Koga troškovi rada najviše guše

Ako se pogleda koliki dio dodane vrijednosti (onoga što firma stvarno "proizvede") pojede trošak rada, dobija se možda i najkonkretniji pokazatelj koliko privrednici posluju u težim uslovima.

Na nivou cijele privrede BiH, troškovi zaposlenika su 2022. "pojeli" 43,5% dodane vrijednosti. Do 2024. taj udio je skočio na 47,4%, gotovo polovina svake marke koju firma stvori sada ide na trošak rada.

Kada se to razloži po djelatnostima, vidi se da pritisak nije ravnomjeran, neki sektori su znatno više "stisnuti" nego drugi:

Sektori gdje je pritisak troškova rada najviše porastao (2022→2024):

Industrija (rudarstvo, prerada, energetika, vodovod/otpad) je dakle najteže pogođena. U tim sektorima trošak rada već "pojede" 54–78% svake stvorene vrijednosti, i taj udio dodatno raste. To se poklapa i sa podatkom da ta ista industrija gubi radna mjesta, kombinacija skupljeg rada i pada zaposlenosti upućuje na to da firme pokušavaju kompenzovati rastuće troškove kroz automatizaciju ili smanjenje broja radnika.

Gdje je pritisak, naprotiv, popustio:

Ovi sektori su uspjeli da prihode i dodanu vrijednost povećaju brže od troškova rada, nekretnine i građevinarstvo prednjače, najviše zahvaljujući naglom rastu prometa i cijena.

Kad rast prometa ne znači i lakše poslovanje

Zabava, umjetnost i rekreacija (R) — sektor sa jednim od najvećih rasta prometa u cijelom biltenu (+55% za dvije godine), dobar je primjer koliko trošak rada može "pojesti" i naizgled odličan rezultat. Prosječni trošak rada po zaposleniku u tom sektoru skočio je sa 15.409 KM (2022.) na 22.492 KM (2024.) — rast od čak 46%, daleko najveći skok među svim posmatranim djelatnostima. Posljedica: iako je promet eksplodirao, bruto operativna stopa (profitna marža) u sektoru je pala sa 44,3% na 36,2%, što je pad od 8,1 procentnih poena. Drugim riječima, sektor zarađuje više novca, ali mu od svake marke ostaje relativno manje nego prije dvije godine.

Slična, iako manje dramatična priča vrijedi i za obrazovanje (P), gdje je profitna marža pala sa 25,0% na 19,5% (-5,5 pp), uprkos rastu prometa trošak rada tamo je porastao 27,4%.

Profitabilnost polako klizi naniže

Bruto operativna stopa (pokazatelj profitabilnosti — udio bruto poslovnog viška u prometu) na nivou cijele privrede iznosi:

• 2022: 14,5%

• 2023: 14,4%

• 2024: 14,3%

Blag, ali dosljedan pad, uprkos tome što promet i dodana vrijednost rastu. Firme dakle prodaju više, ali im od svake zarađene marke ostaje relativno manje na kraju.

Najveći "pobjednici" po rastu prometa:

• Nekretnine (L): promet skočio sa 419 na 652 miliona KM — +55,7%

• Umjetnost, zabava i rekreacija (R): sa 795 miliona na 1,23 milijarde KM — +55,2% (ponajviše zahvaljujući djelatnosti kockanja i klađenja, koja je sama porasla za skoro 48%)

• Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (N): +45,8%

• Obrazovanje (P): +44,1%

• IT sektor (računarsko programiranje i savjetovanje): promet +40,5%, broj zaposlenih +17% — jedan od rijetkih sektora gdje raste i posao i broj ljudi, uz najveće prosječne plaće (oko 50.290 KM godišnje po zaposleniku, uz telekomunikacije)

Sektori u problemima:

• Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom (D): promet pao sa 6,46 na 5,44 milijarde KM — -15,7%, iako je broj registrovanih firmi u tom periodu skoro udvostručen (sa 300 na 541)

• Proizvodnja koksa i rafinisanih naftnih proizvoda: dodana vrijednost je iz pozitivne (103 miliona KM 2022.) prešla u negativnu (-47 miliona KM u 2024.), uz bruto operativnu stopu od -27,9% — sektor praktično posluje s gubitkom

• Proizvodnja baznih metala (čelik i sl.): dodana vrijednost urušena sa 590 na samo 172 miliona KM, bruto operativna stopa pala sa +12,6% na -0,4%

Industrija gubi radna mjesta, usluge ih otvaraju

Iako je broj firmi u prerađivačkoj industriji porastao (sa 5.316 na 5.557), broj zaposlenih u tom sektoru je opao sa 173.609 na 168.085 (-3,2%). Slično i u rudarstvu: -7,4% zaposlenih.

S druge strane:

• Zdravstvena i socijalna zaštita (Q): zaposlenost skočila +36,4% (9.111 → 12.425)
• Umjetnost/zabava (R): +10,5%
• Hotelijerstvo i ugostiteljstvo (I): +6,5%
• IT i komunikacije (J): +6,0%

Jasno se vidi strukturni pomak — industrija se tehnološki modernizuje uz manje radnika, dok uslužne djelatnosti (zdravstvo, turizam, zabava, IT) postaju glavni generatori novih radnih mjesta.

Trgovina i dalje nosi najveći dio prometa, ali ne i profita

Trgovina na veliko i malo (G) učestvuje sa 48,3% u ukupnom prometu privrede, ali samo sa 27,2% u dodanoj vrijednosti, logično, s obzirom da je riječ o sektoru sa niskim maržama i velikim obrtom robe. Nasuprot tome, prerađivačka industrija generiše 21,7% prometa, ali čak 23,4% dodane vrijednosti.

Velike firme i dalje najproduktivnije, ali malih je najviše

Od 34.476 preduzeća, 95% su mala (do 49 zaposlenih), ali ona generišu "samo" 45% ukupnog prometa i dodane vrijednosti. Velikih firmi (250+ zaposlenih) ima svega 279 (manje od 1% od ukupnog broja), a one stvaraju 31%prometa i dodane vrijednosti sa 29% zaposlenih, dakle nešto produktivnije po glavi zaposlenog nego prosjek.

FBiH i dalje dominira, ali RS raste u pojedinim sektorima

Na nivou cijele BiH:

• FBiH: 68,3% preduzeća, 65,4% zaposlenih, 66,5% prometa

• RS: 27,8% preduzeća, 32,5% zaposlenih, 30,5% prometa

• Brčko distrikt: 3,9% preduzeća, 2,1% zaposlenih, 2,9% prometa

Zanimljivo, u umjetnosti, zabavi i rekreaciji RS ostvaruje čak 61,3% ukupnog prometa BiH u toj djelatnosti (najviše zbog kockarnica/kladionica), dok u zdravstvu RS ima 69,6% broja preduzeća (ali ne i najveći dio prometa).

Napomena o metodologiji

Podaci obuhvataju tržišna preduzeća i preduzetnike u djelatnostima B–J, L–N, P–S (bez djelatnosti 94), usklađeni sa EU Uredbom za poslovne statistike 2019/2152 i NACE Rev. 2 klasifikacijom. Preduzeća sa 20+ zaposlenih obuhvaćena su direktnim istraživanjem, dok su podaci za manja preduzeća preuzeti iz administrativnih izvora (godišnji finansijski izvještaji), a varijable za preduzetnike procijenjene metodom regresije i korelacije.

Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (BHAS), "Strukturne poslovne statistike 2024", Sarajevo, juni 2026.