
Foto: CBBiH
24.06.2026 |
Kapital / IZVJEŠTAJI
Izvor: Forbes BiH
Izvoz BiH porastao 1,8%, ali je uvoz rastao brže. Trgovinski deficit dostigao 5,59 milijardi KM, pokazuju podaci za prvih pet mjeseci.
Bosna i Hercegovina je u prvih pet mjeseci ove godine povećala obim vanjskotrgovinske razmjene, ali je rast uvoza ponovo nadmašio rast izvoza, što je dodatno uticalo na povećanje trgovinskog deficita.
Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je od januara do maja izvezeno robe u vrijednosti od 7,198 milijardi KM, što je za 1,8 posto više nego u istom periodu prošle godine. U istom razdoblju uvoz je dostigao 12,791 milijardu KM, uz rast od 4,6 posto.
Zbog bržeg povećanja uvoza u odnosu na izvoz, vanjskotrgovinski deficit iznosio je 5,593 milijarde KM. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 56,3 posto, što znači da je na svakih 100 KM robe uvezene u zemlju izvozom ostvareno nešto više od 56 KM prihoda.
Kada je riječ o trgovini sa zemljama CEFTA-e, zabilježen je pad i izvoza i uvoza. Vrijednost izvoza na ova tržišta smanjena je za 6,2 posto i iznosila je 1,118 milijardi KM, dok je uvoz bio manji za 2,4 posto te je dostigao 1,444 milijarde KM.
Uprkos padu razmjene sa zemljama regiona, BiH je u trgovini sa članicama CEFTA-e ostvarila znatno povoljniji odnos izvoza i uvoza nego na ukupnom nivou. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 77,4 posto.
Najveći vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine i dalje je Europska unija. Izvoz na tržište država članica EU povećan je za 6,6 posto i dosegao je 5,548 milijardi KM, potvrđujući važnost europskog tržišta za domaću privredu i industrijsku proizvodnju.
Istovremeno je zabilježen i rast uvoza iz Europske unije, koji je bio veći za 5,7 posto u odnosu na isti period prošle godine te je iznosio 7,525 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom u razmjeni s EU bila je 73,7 posto, što je značajno iznad ukupnog prosjeka Bosne i Hercegovine.
Pokazatelji ukazuju da upravo europsko tržište nosi najveći dio izvoznog rasta bh. kompanija. Ipak, nastavak bržeg rasta uvoza od izvoza potvrđuje da domaća ekonomija i dalje u velikoj mjeri zavisi od robe i sirovina iz inostranstva, zbog čega trgovinski deficit ostaje na visokom nivou uprkos povećanju izvozne aktivnosti.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.