Željezničke karte u Evropi u prosjeku su na nekim linijama dvostruko skuplje od avionskih karata, a Hrvatska prati prosjek, uvrdilo je u istraživanju ekološko udruženje Greenpeace, zatraživši uvođenje nameta na kerozin.
Greenpeace je uporedio cijene karata na 112 ruta širom Evrope u nekoliko termina. Istraživanje je obuhvatilo 94 međunarodne i 18 domaćih linija.
Utvrdili su da su cijene željezničkih karata na tim linijama u prosjeku dvostruko skuplje od avionskih karata, prenosi Hina.
Najveća je razlika u Britaniji i Španiji gdje je putovanje vozom četiri puta skuplje od putovanja avionom.
Ispitivači su zabilježili najznačajniju razliku u cijeni na liniji Barcelona-London gdje karta za voz košta i do 384 eura, 30 puta više nego od avionske karte koja se može naći i za 12,99 eura.
Letovi su jeftiniji na 71 posto analiziranih ruta, a niskobudžetni prijevoznici lete na njih 79 posto i u većini su slučajeva jeftiniji od željeznice zbog nepoštene i agresivne politike utvrđivanja cijena.
Greenpeace u istraživanju ističe da je Hrvatska željeznicom povezana sa svim susjedima, ali vozovi voze jako rijetko.
Uprkos malom broju međunarodnih linija, sve nude noćne vozove s relativno niskom cijenom karata. Cijena im raste samo u slučaju presjedanja, pa su letovi jeftiniji, utvrdili su.
Budući da je Ryanair odabrao Zagreb za jedno od čvorišta, avion je zbog velikog broja ponuđenih letova jeftinija opcija u Hrvatskoj.
Najskuplja je željeznička linija ona od Zagreba do Rima, utvrdio je Greenpeace, dodavši da je let čak četiri puta jeftiniji.
Letovi su u prosjeku dvostruko jeftiniji od putovanja vozom, izračunali su.
Kako bi se ljudima omogućilo putovanje ekološkim prihvatljivijim vozom, pozivaju vlade da uvedu dugoročne povoljne “pokaze” za javni prijevoz i porez na ekstraprofit i da postupno ukinu poticaje avioprijevoznicima.
Greenpeaceova stručnjakinja za saobraćaj Marisa Reiserer predložila je uvođenje poreza na kerozin u cijeloj Evropi od 50 centi po litri, što bi generiralo godišnji prihod od 46,2 milijarde eura.
Taj novac trebao bi biti usmjeren u željezničku infrastrukturu, rekla je Reiserer.
“Sve više i više ljudi želi putovati vozom i prestati letjeti, no nepostojeći porez na kerozin i daljnje klimatski štetne subvencije za avioindustriju iskrivljuju cijene”, kazala je.
