Europa zakonom regulira offshore bušotine

Europska unija predložila je zakon kojim će se regulirati sigurnost bušotina nafte i plina na moru (offshore) u EU i spriječiti ekološke katastrofe, poput one u Meksičkom zaljevu 2010. godine.

Zakonom su previđene mjere prevencije, standardi sigurnosti, akcije u slučaju problema sa sigurnošću, kao i stroža kontrola i bolja suradnja na međunarodnoj razini. U Europi više od 90 posto proizvodnje nafte i preko 60% proizvodnje plina dolazi iz "offshore" produkcije, uglavnom u Sjevernom i Norveškom moru.

Neke organizacije boraca za očuvanje okoliša ocijenile su da zakon, koji tek treba dobiti "zeleno svjetlo" članica EU i Europskog parlamenta, nije dovoljno oštar. Drugi pak smatraju da bi mogao pridonijeti zaštiti artičkih voda od izlijevanja nafte.

Dužnosnici Velike Britanije, koja je vodeći "offshore" proizvođač u EU, pozdravili su predloženi zakon dodajući da su britanski standardi sigurnosti, zasnovani na desetljećima iskustva u zaštiti prirode u Sjevernom moru, već odlični i da će novi europski zakon obvezati druge članice EU da ga slijede.

"Zakon će osigurati da se najviši standarde sigurnosti, koji su uglavnom već na snazi ​​u nekim članicama, poštuju na svakoj naftnoj i platforimi za plin diljem Europe", istaknuo je europski komesar za energetiku Guenther Otinger.

Otinger je kazao i da su događaji iz posljednjih nekoliko godina ukazali na katastrofalne posljedice nezgoda na moru i potrebu strogog režima sigurnosti.

"Novi zakon osigurat učinkovitu i brzu reakciju u slučaju nesreće i umanjiti potencijalnu štetu po prirodu i prihode zajednica u priobalju", istaknuo je Otinger.

Europska komisija je preispitala postojeće nacionalne propise o "offshore" sigurnosti nakon katastrofe u Meksičkom zaljevu, kada se nakon eksplozije na naftnoj bušotini kompanije BP, u kojoj je poginilo 11 radnika, u more za tri mjeseca izlilo više od 200 miliona galona nafte.

Krajem januara 2013. godine američki sud je odobrio sporazum prema kojem naftni gigant BP pristaje da prizna krivnju za ubojstvo bez predumišljaja i druge optužbe i isplati četiri milijarde dolara zbog nesreće na naftnoj platformi. BP bi mogao platiti i više milijardi dolara kazne za posljedice po okoliš u jednoj od najvećih ekoloških katastrofa u povijesti SAD.

Kako je saopšteno, Komisija želi jamčiti najviše u svijetu sigurnosne, zdravstvene i ekološke standarde za "offshore" bušotine nafte i plina u EU.

Predloženim zakonom utvrđeni su kriteriji za izdavanje dozvola za poslovanje i kazne za kršenje standarda sigurnosti uz mogućnost oduzimanja dozvole za rad.

Navodi se da će nadležne vlasti članica EU morati da osiguraju da će dozvole za istraživanje i proizvodnju nafte i plina u vodama EU dobiti samo tvrtke s dokazanim tehničkim i financijskim kapacitetima neophodnim osigurati sigurno "ofšor" poslovanje i zaštitu prirode.

Predviđeno je i sudjelovanje javnosti prije početka istraživačkih bušenja u regijama u kojima ih ranije nije bilo.

Tvrtke koje na moru vade naftu i plin morat neodložno utvrditi planove za djelovanje u slučaju nezgode i ocijeniti sve potencijalne rizike.

Također će energetske tvrtke biti u potpunosti odgovorne za svaku ekološku štetu načinjenu zaštićenim morskim vrstama i prirodnom staništu.

Kada je riječ o ekološkoj šteti po morsku vodu, kompanije će biti odgovorne za onu nanesenu u ekskluzivnoj gospodarskoj zoni, dakle na udaljenosti od oko 370 kilometara od obale.

Važećim zakonodavstvom EU za štetu morskoj vodi odgovornost je ograničena na teritorijalne vode ili oko 22 kilometara od obale.

I, mada će novi propisi važiti samo za EU vode, Komisija je najavila da će surađivati ​​s međunarodnim partnerima kako bi promovirali dobre sigurnosne standarde diljem svijeta.

Članovi skupine Zelenih u Europskom parlamentu traže od Parlamenta da ne odobri predloženi zakon jer se njime "ne zatvaraju sve rupe u režimima sigurnosti".

"Tim prijedlogom se također ne poziva na moratorij na bušenja u osteljiv ili ekstremnim uvjetima (kao na Arktiku)", istaknula je austrijska političarka iz skupine Zelenih Eva Lihtenberger.

Međutim, u Greenpeaceu, vodećoj nevladinoj organizaciji za očuvanje okoliša u svijetu, zadovoljni su prijedlogom i očekuju da odredbe u zakonu koje se tiču ​​ocjene rizika doprinesu otkrivanju beskrupoloznih kompanija.

"Sporazum EU o zakonu o sigurnosti 'offshore' bušenja će na neki način osigurati da naftne kompanije dobro razmisle prije nego što se odluče za rizične avanture na Arktiku", istakao je direktor Greenpeacea za pitanja klime Joris den Blanken dodajući da "nažalost taj sporazum još ostavlja suviše prostora za 'izvrdavanja' u primjeni (zakona) ".

Inače, Velika Britanija je među zemljama koje se zalažu da novi zakon bude u formi direktive, odnosno da ga svaka članica EU ugradi u nacionalno zakonodavstvo, umjesto da bude propis EU koji će se, kada bude usvojen, automatski primjenjivati ​​u svih 27 zemalja EU.