SAD traži od EU da potpuno otvori tržište za GMO

Amerikanci traže od Europljana da otvore tržište Europske unije za sve genetski modificirane organizme za koje nije znanstveno dokazano da su štetni, otkrivaju tajni dokumenti iz pregovora o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP) koji su procurili do nizozemskog ogranka organizacije za zaštitu okoliša Greenpeace.

Vezivanje zabrane nekog GMO proizvoda uz eksplicitne znanstvene dokaze o štetnosti tog konkretnog proizvoda predstavljalo bi veliku promjenu u EU, gdje sada vlada princip opreza prema GMO-u pa se polazi od pretpostavke da su takvi proizvodi štetni osim ako se ne dokaže suprotno, dok bi po američkoj ideji, čini se, pretpostavka bila da nisu štetni osim ako se ne dokaže suprotno.

Obje strane žele što više

– Ovi dokumenti koji su procurili daju nam dosad nezabilježen uvid u američke zahtjeve da se kroz TTIP snizi ili zaobiđe zaštita koju EU ima u području okoliša ili javnog zdravlja – rekao je Jorgo Riss, direktor Greenpeacea za područje EU.

– Pregovaračka pozicija Europske unije vrlo je loša, a pregovaračka pozicija SAD-a grozna. Mogućnost da se u TTIP-u napravi kompromis između te dvije pozicije djeluje stravično – dodao je Riss.

Biljana Borzan (SDP), jedna od jedanaestoro hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, kaže da nije nimalo iznenađena onim što je pročitala u dokumentima koje je objavio Greenpeace, a koji nisu dosad bili dostupni ni europarlamentarcima jer se pregovori o TTIP-u odvijaju vrlo tajno i u zatvorenom krugu pregovarača.

– Nisam nimalo iznenađena jer sam još prošle godine, kad sam bila u Washingtonu, dobila dojam da će to biti veliki kamen spoticanja. U Washingtonu smo imali zaista intenzivno organizirane sastanke u Kongresu, njihovom ministarstvu poljoprivrede, FDA-u i puno drugih institucija koje imaju veze s pregovorima o TTIP-u i oni su se u svim tim razgovorima postavljali pomalo ironično prema našem europskom sustavu. Naš sustav opreza prema GMO-u promatrali su s visine. Cijelo su nam vrijeme govorili da kroz TTIP žele imati sustav u kojem sve mora biti znanstveno dokazano u slučajevima kad je neki proizvod štetan, a ne da se proizvodi s miču tržišta iz opreza – kaže Borzan.

To je, dodaje, veliki kamen spoticanja jer su i zastupnici u EP-u, a i Europska komisija koja vodi pregovore o TTIP-u s Amerikancima, jasno postavili crvene linije u zaštiti hrane, ispod kojih ne namjeravaju ići.

Greenpeace procjenjuje da bi, u slučaju da EU prihvati američke pregovaračke stavove, pesticidi za koje je znanstveno dokazano da uzrokuju karcinom mogli biti odobreni za distribuciju na europskom tržištu osim ako ne postoji 100-postotni konsenzus o njihovu štetnom učinku. Postojeći europski propisi, upravo suprotno, teret dokazivanja stavljaju na proizvođača koji mora dokazati, prije no što dobije dozvolu za stavljanje na tržište, da njegov proizvod ni na koji način nije štetan.

– Mnogi današnji naslovi koji oko toga dižu uzbunu samo su bura u čaši vode – komentirala je jučer Cecilia Malmström, europska povjerenica za trgovinu, koja je u Europskoj komisiji zadužena za pregovaranje s Amerikancima o TTIP-u. Po njoj, potpuno je normalno da obje strane u pregovorima žele postići što je više moguće svojih ciljeva, ali to ne znači da druga strana popušta tim zahtjevima niti da se dvije strane moraju naći na pola puta. U područjima gdje se EU i SAD previše razilaze jednostavno neće biti dogovora, objasnila je Malmström.

Merkel: Moramo se sabrati

– Nijedan trgovinski sporazum EU neće sniziti našu razinu zaštite potrošača ili sigurnosti hrane ili okoliša. Trgovinski sporazumi neće promijeniti naše zakone o GMO-u, ni o tome kako se proizvodi sigurna govedina, ni kako se štiti okoliš – poručila je Malmström. Dodala je kako sporazum s Amerikancima može samo promijeniti regulativu tako da je učini snažnijom, da propisi postanu još snažniji nego prije, ali nikako slabiji.

Pregovori o TTIP-u počeli su u srpnju 2013., dosad je održano 13 krugova pregovora, a američki predsjednik Barack Obama prošloga je tjedna, tijekom posjeta Njemačkoj, pozvao Europljane da se pregovori završe do kraja ove godine. Obama smatra da će te pregovore biti teže završiti nakon što u Bijelu kuću uđe novi predsjednik. Angela Merkel, kancelarka najmoćnije europske zemlje u kojoj se čak trećina ispitanika protivi TTIP-u upravo zbog straha od GMO-a, ali i drugih aspekata sporazuma, rekla je Obami kako TTIP smatra dobrim za američko, njemačko, ali i europsko gospodarstvo.

– Kad vidim koliko su već uznapredovali pregovori o Transpacifičkom trgovinskom sporazumu, mogu samo reći da se moramo sabrati i požuriti – poručila je Merkel prije tjedan dana.

1. Opasne kemikalije

Europski pristup je takav da se opasne kemikalije uklanjaju s tržišta, dok bi u TTIP-u ipak mogao prevladati američki pristup da se opasne kemikalije poboljšaju a da se prethodno ne uklone s tržišta.

2. Obrnuto dokazivanje štetnosti

EU sada zahtijeva od proizvođača da dokazuju da njihov proizvod nije štetan, a SAD traži da se nakon TTIP-a takvi proizvodi mogu puštati na tržište osim ako se ne dokaže 100-postotni konsenzus da su štetni.

3. Genetski modificirana hrana

Američki pregovarači spominju “proizvode moderne poljoprivredne tehnologije”, a Greenpeace upozorava da se takvim izrazom zapravo traži uklanjanje trgovinskih barijera za uvoz GMO-a u EU.

4. Poljoprivreda

EU i SAD imaju različit pristup. EU želi i nakon TTIP-a moći promovirati zaštitu javnog zdravlja, okoliša i kulturne različitosti EU. SAD smatra da takvi zahtjevi narušavaju slobodnu trgovinu i traži niže standarde zaštite.

5. Skriveni utjecaj industrije

Dokumenti otkrivaju da se pregovarači SAD-a i EU konzultiraju s predstavnicima industrije i trgovinskim organizacijama prije no što formiraju svoja pregovaračka stajališta.

Pozitivni učinci TTIP-a u sektoru farmaceutike

Hrvatska je jedna od triju država koje su Amerikancima u sklopu pregovora o TTIP-u prve poslale izvješća o radu svoje agencije za lijekove i medicinske proizvode, otkrivaju tajni dokumenti koji su procurili do Greenpeacea. U sektoru farmaceutike ideja je, naime, da SAD i EU međusobno počnu priznavati inspekcije koje utvrđuju da se pri provođenju kliničkog ispitivanja lijeka poštuje tzv. dobra klinička praksa. Prije no što na takvu ideju pristane, američka agencija FDA želi sama provjeriti kako rade nadležne agencije iz 28 zemalja članica EU, a od osam zemalja koje su prve trebale poslati izvješća Amerikancima su stigla samo izvješća iz Švedske, Grčke i Hrvatske. Europarlamentarka Biljana Borzan kaže kako je farmaceutika sektor koji je dobar primjer mogućih pozitivnih učinaka TTIP-a. – Tu bi se dogodio snažan iskorak jer EU i SAD dvije su najjače zone farmaceutskih istraživanja u svijetu, a to su jako skupa istraživanja i razmjena podataka zasad ne funkcionira dobro. A u razmjeni podataka mogla bi se unaprijediti medicinska znanost i to bi bila jako pozitivna stvar. Naravno, pod uvjetom da tu ne bude nekakvih skrivenih zamki – kaže zastupnica SDP-a u Europskom parlamentu.

Foto: Reuters/Pixsell