Francuska i Njemačka ugasile projekat zajedničkog borbenog aviona od 100 milijardi eura

Europski projekat razvoja zajedničkog borbenog aviona između Francuske i Njemačke definitivno je obustavljen nakon što je procijenjeno da kompanije uključene u njegovu realizaciju nisu uspjele postići dogovor. Ovu informaciju potvrdili su zvaničnici u Berlinu, ocijenivši da je riječ o značajnom udarcu za nastojanja Europe da ojača zajedničku odbrambenu saradnju.

Prema navodima koje prenosi agencija AFP, francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Friedrich Merz zaključili su da kompanije zadužene za razvoj projekta nisu u stanju pronaći zajednički jezik.

"Došli su do zajedničke procjene da kompanije neće uspjeti postići dogovor. Prihvatili su tu činjenicu", rekao je jedan od zvaničnika.

Program Future Combat Air System (FCAS) pokrenuli su još 2017. godine Macron i tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel s ciljem da do približno 2040. godine zamijeni francuske borbene avione Rafale te Eurofightere koje koriste Njemačka i Španija.

Međutim, projekat vrijedan oko 100 milijardi eura godinama je bio opterećen nesuglasicama između francuske kompanije Dassault Aviation i europske avio-grupacije Airbus, koja zastupa njemačke i španske interese. Sporovi su se prvenstveno odnosili na upravljanje projektom i kontrolu nad njegovim razvojem.

Prema dostupnim informacijama, Dassault je insistirao na vodećoj ulozi u razvoju letjelice kako bi zaštitio vlastito intelektualno vlasništvo, dok je Airbus zagovarao ravnopravniji model saradnje uz značajniji transfer tehnologije.

Dodatne razlike postojale su i između Pariza i Berlina kada je riječ o samom konceptu aviona. Francuska je podržavala razvoj jedinstvenog europskog modela, dok je Njemačka smatrala da njene potrebe nisu identične francuskim, posebno zato što francuski avioni moraju imati mogućnost nošenja nuklearnog naoružanja i djelovanja s nosača aviona.

Merz je ranije javno dovodio u pitanje opravdanost razvoja pilotiranog borbenog aviona šeste generacije za potrebe njemačkog ratnog zrakoplovstva, naglašavajući da sve članice Europske unije nemaju iste vojne zahtjeve niti koriste identičnu opremu.

Gašenje FCAS-a predstavlja ozbiljan zastoj za europske planove intenzivnije odbrambene saradnje u trenutku kada se države kontinenta suočavaju s izazovima koje predstavljaju Rusija i sve neizvjesniji sigurnosni oslonac na Sjedinjene Američke Države.

Pored samog borbenog aviona, program je obuhvatao i razvoj bespilotnih letjelica te visokosigurnosnog sistema za razmjenu borbenih podataka. Izvori Reutersa navode da postoji mogućnost nastavka rada upravo na ta dva segmenta projekta.

Jedan izvor iz njemačke vlade izjavio je za AFP da bi ključni elementi FCAS-a mogli biti nastavljeni kao europski sistem. Opisao ga je kao "nervni sistem koji povezuje avione, dronove i druge komponente u jedinstvenu operativnu cjelinu".

Iz Macronovog ureda nije bilo neposrednog komentara. Budući da su predsjednički izbori u Francuskoj planirani naredne godine, u Parizu se smatra važnim da neki od velikih projekata aktuelnog predsjednika ipak ostvare pozitivan ishod.

Njemački izvori navode da su Merz i Macron odluku o okončanju projekta razmatrali u petak tokom samita lidera Europske unije i zemalja zapadnog Balkana održanog u Crnoj Gori.

Obojica lidera prethodno su bezuspješno pokušavali posredovati između Airbusa i Dassaulta. Iako su u više navrata javno isticali odlučnost da projekat uspije, posljednjih mjeseci postajalo je sve očiglednije da se razlike između Pariza i Berlina produbljuju.

U martu su imenovana dva posrednika, po jedan iz svake države, sa zadatkom da pripreme prijedloge za spas inicijative. Njihovi napori nisu dali rezultat, dok je rukovodstvo Dassaulta poručilo da kompanija može samostalno voditi projekat te da ne želi model "zajedničkog upravljanja“.

Do ponedjeljka ni Dassault ni Airbus nisu izdali zvanične komentare povodom odluke o gašenju projekta.