Eurostat objavio

Koje EU države su najveći proizvođači svježeg voća i povrća?

05.03.2024. 10:43 / Izvor: Agroklub
voće

Širom EU u 2022. godini ubrano je 59,8 miliona tona svježeg voća i povrća koje je posađeno na 2 miliona hektara zemljišta, objavio je Eurostat.

Širom Evropske unije u 2022. godini ubrano je 59,8 miliona tona svježeg voća i povrća koje je posađeno na 2 miliona hektara zemljišta, objavio je Eurostat.

Tri najzastupljenije vrste povrća bile su: paradajz sa 15,4 mil. t, luk s količinom od 6,2 mil. t i mrkva u iznosu od 4,4 mil. t.

EU je 2022. proizvela 14,7 mil. t jabučastog voća (12,6 mil. t jabuka i 2,1 mil. t krušaka), 10,5 mil. t agruma, 6,3 mil. t koštuničavog voća (kao što su breskve, nektarine, marelice, trešnje i šljive), 2,6 mil. t suptropskog i tropskog voća (smokve, kivi, avokado i banane), 1,1 mil. t orašastih plodova i 0,7 mil. t bobičastog voća.

Vodeći proizvođači svježeg povrća

Proizvodnja određenog svježeg povrća koncentrirana je u pojedinim zemljama. Na primjer, Italija je 2022. imala udio od 40 % ubranog paradajza, a slijede Španijaa s 24 % i Portugal (9 %).   

Nizozemska je bila vodeći proizvođač luka, s gotovo četvrtinom (24 %) ubranog, Španija (20 %) i Francuska (12 %), dok su najveći proizvođači mrkve bili Njemačka (18 % ukupnog broja u EU), Francuska (15 %) i Poljska (14 %).

Ko prednjači u svježem voću?

Italija, Poljska, Špaija i Francuska bili su glavni proizvođači voća, bobičastog voća i orašastih plodova (isključujući agrume, grožđe i jagode), iako su za određene vrste ostale države članice, također bile ključne.

Glavni proizvođači jabuka u EU bili su Poljska (34 %), Italija (18 %) i Francuska (14 %). 

Kad je riječ o breskvama, tri zemlje činile su više od 90 posto proizvodnje: Italija (34 %), Grčka (33 %) i Špaija (24 %), a ostale zemlje doprinose samo s 9 %. 

Italija s 25, Nizozemska sa 17 posto te Belgija u količini od 17% bili su glavni proizvođači krušaka. 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

EU