Kako će BiH opstati ukoliko EU prekine ruski gas?

Evropska unija planira da do 2027. godine potpuno obustavi uvoz ruskog gasa, a trenutno se posebno razmatra gasovod "Turski tok". Kako Bosna i Hercegovina koristi upravo taj pravac i u potpunosti zavisi od ruskog energenta, sve češće se postavlja pitanje kakve bi posljedice imala ovakva odluka Brisela po domaćinstva i privredu, piše BN.

Šta slijedi nakon najava iz EU?

Evropska komisija, na čelu s Ursulom von der Leyen, već je najavila postepeno odricanje od ruskog gasa, a bivši američki predsjednik Donald Tramp dodatno je podvukao da je Evropi nužna energetska nezavisnost. U tom kontekstu, Danska je početkom septembra predložila izmjene pravila kako bi se od 2027. onemogućio i prikriveni uvoz ruskog gasa.

U fokusu evropskih zvaničnika našao se „Turski tok“, gasovod preko Crnog mora koji snabdijeva više zemalja Jugoistočne Evrope, uključujući i BiH.

"Ovo se ne odnosi na nas. Evropa bez našeg pristanka, legalno ne može da nam naredi da prestanemo da uvozimo ruski gas. Međutim, kako se situacija bude zaoštravala, treba očekivati razne kombinacije na tu temu", kaže Nadežda Kokotović iz Briselskog kluba za energetiku.

Ona podsjeća da prirodni gas čini tek oko tri posto energetskog tržišta u BiH, što je znatno manje nego u susjednoj Srbiji ili Hrvatskoj.

"U slučaju da se obustavi naravno da će Kanton Sarajevo, industrijski proizvođači biti veoma pogođeni, pogotovo zimi. Mi nemamo skladišta kao Srbija, tako da sada već treba da razmišljamo o tome ‘šta ako", dodaje Kokotovićeva.

Ekonomista Admir Čavalić naglašava da je BiH u potpunosti vezana za ruski gas i Turski tok, bez ikakvih kratkoročnih alternativa. Prema njegovim riječima, najveći potrošač u zemlji je Sarajevo, koje zavisi od isporuka kroz Republiku Srpsku, a česti neriješeni odnosi s Banjalukom dodatno komplikuju snabdijevanje tokom zimskih mjeseci.

Manje gasa značilo bi povećanu potrošnju struje, a, kako Čavalić upozorava, elektroenergetska mreža u BiH teško bi izdržala takav pritisak.

Uprkos ovim upozorenjima, domaće vlasti ne vide ozbiljan problem.

"Ako bi se zaustavio dotok ruskog gasa, niko ne bi imao alternativu, a ne samo BiH. Većina ovih zemalja se snabdijeva ruskim gasom. Mislim da će to biti samo medijska priča, da to toga sigurno neće doći jer niko nema interes da ostane bez tako važnog energenta kao što je gas. Pogotovo jer je on i dalje mnogo jeftiniji od svih drugih alternativa”, kaže direktor „Sarajevo-gasa" iz Istočnog Sarajeva Nedeljko Elek.

Moguće alternative i prepreke

Kao potencijalni izlaz navodi se Južna interkonekcija, kojom bi BiH mogla dobijati gas iz trećih zemalja. Paralelno s tim, u Republici Srpskoj planira se Istočna interkonekcija. Međutim, oba projekta često su predmet političkih neslaganja.

Čavalić procjenjuje da južna veza neće biti funkcionalna prije 2030. godine."Još postoje neke političke barijere u okviru Parlamenta i nadležnog ministarstva. Ti procesi idu relativno sporo, moglo se dosta brže raditi na tome. Jasno je zašto Amerika i Evropa insistiraju da se što prije završi taj projekat kako bi BiH imala alternative ruskom gasu", smatra Čavalić.

Kokotovićeva pak naglašava da bi prije svega trebalo procijeniti ekonomsku opravdanost takvih ulaganja. "Koja je naša strategija razvoja, pa nama trebaju te dodatne količine gasa? Za koja preduzeća, za koje građanstvo i koliko će to nas da košta? Ja takve analize nisam vidjela, a iz svega što se dalo vidjeti u javnosti, dođemo do zaključka da je to politički motivisano", kaže ona.

Prema planu Danske kao predsjedavajuće EU, do oktobra 2025. trebalo bi usaglasiti model zabrane među državama članicama, a krajem godine potpisati sporazum. Time bi kupovina ruskog gasa bila ukinuta najkasnije do 17. juna 2026, uz izuzetak Mađarske i Slovačke zbog njihovog geografskog položaja. Svi dugoročni ugovori s Rusijom trebalo bi da budu raskinuti do kraja 2027