Minimalna plata u Sloveniji 2026. raste na 1.482 eura bruto

Minimalna plata u Sloveniji u 2026. godini bit će utvrđena na iznos od 1.482 eura bruto, što je za 15,97 posto više u odnosu na prošlu godinu, saopćio je ministar rada Luka Mesec. Kako je istakao, procjenjuje da će posljedice povećanja biti uglavnom pozitivne, jer je rast realan, iako ambiciozan. Istovremeno, u Obrtno-poduzetničkoj komori izražena je zabrinutost zbog mogućih posljedica takve odluke, dok su iz Gospodarske komore Slovenije (GZS) bili još oštriji, poručivši da je „Vlada zbog političkih interesa žrtvovala privredu“. Premijer Robert Golob naglasio je da treba biti ponosan na činjenicu da će minimalna plata prvi put premašiti prag rizika od siromaštva, te je kritikovao upozorenja privrede, ističući da se zanemaruje činjenica da bez zaposlenih nema ni profita.

Ministar Mesec je pojasnio da će trošak za poslodavce, uprkos povećanju minimalne plate od oko 16 posto, biti manji i iznositi 11,2 posto. Trošak će se povećati sa 1.558 eura na 1.735 eura, s obzirom na to da se doprinosi ne obračunavaju direktno na minimalnu platu, već na 60 posto prosječne plate. "To je dobra vijest za privredu", naglasio je Mesec.

Dodao je da će povećanje minimalne plate utjecati i na visinu godišnjeg regresa, koji mora biti isplaćen najmanje u iznosu minimalne plate, odnosno 1.482 eura. Povećat će se i zimski regres, odnosno božićnica, koja mora iznositi najmanje polovinu minimalne plate, što je 741 euro.

Mesec procjenjuje da će povećanje minimalne plate, nakon kojeg će zaposleni primati oko 1.000 eura neto, imati pretežno pozitivne efekte. Kako je naveo, svi koji rade 40 sati sedmično zarađivat će više od praga rizika od siromaštva. Nakon provedenih rasprava, smatra da je povećanje dovoljno umjereno da ne izazove negativne ekonomske posljedice.

Ministar je također istakao da je stopa nezaposlenosti na jednoj od najnižih razina u historiji, te da je i u okviru Europske unije među najnižima, što je, kako je naveo, bio jedan od važnih faktora pri donošenju odluke o visini minimalne plate.

Povećanje minimalne plate imat će posljedice i u javnom sektoru. U platnom sistemu koji se primjenjuje od prošle godine važi pravilo da niko ne smije imati osnovnu platu nižu od minimalne, pa će utvrđivanje minimalne plate u iznosu od 1.482 eura bruto značiti da će najniže rangirani javni službenici ubuduće biti svrstani u sedmi platni razred.

Jedno od ključnih pitanja vezanih za povećanje minimalne plate je, prema Mesecu, tzv. platna kompresija, za koju tvrdi da se postepeno otklanja. Naveo je da od 2019. godine, kada je usvojen važeći zakon o minimalnoj plati, i minimalna i prosječna plata bilježe nominalni rast od oko 44 posto, odnosno realni rast od oko 15 posto, te da je platna kompresija privremena pojava.

Govoreći o zahtjevima poslodavaca da se umjesto povećanja minimalne plate izvrši poresko rasterećenje plata, Mesec je ocijenio da bi takva mjera značila preraspodjelu koja građanima oduzima s jedne, a vraća u drugu stranu. Naglasio je da se porezi ne prikupljaju radi opterećenja privrede, već kako bi se finansirali sistemi poput penzionog i zdravstvenog sistema, obrazovanja i infrastrukture. Prema njegovim riječima, smanjenje doprinosa značilo bi da bi se te usluge morale plaćati direktno iz ličnih sredstava građana.

Iz Obrtno-poduzetničke komore (OZS) poručuju da podržavaju bolji standard radnika, ali upozoravaju da rast plata mora pratiti produktivnost i poresko rasterećenje. Smatraju da je povećanje minimalca od 16 posto za mnoga mala preduzeća neodrživo, da će podići troškove i cijene, te dodatno pojačati pritiske na inflaciju, uz nezadovoljstvo stručnog kadra zbog približavanja minimalne prosječnoj plati. OZS traži hitno preispitivanje poreskih propisa i mjere koje bi dugoročno smanjile troškove rada.

Gospodarska komora Slovenije (GZS) ocjenjuje da je riječ o predizbornom potezu koji dodatno opterećuje privredu, narušava platnu strukturu i može ugroziti radna mjesta. Upozoravaju da će dio kompanija rješenja tražiti preseljenjem proizvodnje u inostranstvo, te da će rast troškova utjecati i na šire poskupljenje roba i usluga, kao i na dodatno opterećenje javnih finansija, piše 24ur