Nevenka Savić: Ova godina ključna za integracije u EU

Nevenka Savić, direktor Direkcije za evropske integracije, vjeruje da bi Bosna i Hercegovina u 2013. godini mogla preći u narednu, ključnu fazu na svom evropskom putu. Ona podsjeća da naša država, prema posljednjem izvještaju o napretku, jedina nema kandidatski status od svih zemalja regije.

"Tek nakon sticanja kandidatskog statusa slijedi kompleksan i mukotrpan posao. Vrijeme je u tome izuzetno značajan resurs", ističe ona.

Iz Evropskog parlamenta najavljuju da bi već do kraja januara mogli usvojiti mehanizam tzv. suspenzione klauzule koja predviđa privremeno ukidanje bezviznog režima državama iz kojih se uoči pojačan val ilegalnih migranata prema zemljama EU. Koliko ovakva diskriminatorska odluka može uticati na evropski put BiH?

- Uvođenje bezviznog režima za putovanja građana BiH u države Šengen zone sigurno je bio jedan od najvidljivijih i za građane najpraktičnijih rezultata ispunjenja evrointegracijskih uslova. Iz tog razloga eventualna suspenzija bezviznog režima poslala bi negativnu poruku BiH. Kao što i sami znate, pregovori država članica o uvođenju mehanizma koji spominjete za sada ne rezultuju takvim zaključkom. Bosna i Hercegovina je obavezna da kontinuirano provodi zahtjeve "mape puta" za liberalizaciju viznog režima, a Monitoring tim i resorne institucije gotovo svakodnevno apeluju na bh. građane da ne ugrožavaju bezvizni režim traženjem takozvanog ekonomskog azila u članicama EU.

Bh. vlasti i lideri najavljuju da bi naša zemlja najkasnije do polovine godine mogla steći uslove za podnošenje kredibilne aplikacije za sticanje kandidatskog statusa u EU. Možete li iz prve ruke reći koliko su te najave relevantne i ozbiljne?

- Prema "mapi puta" iz jula prošle godine i zaključcima sastanaka "Dijalog na visokom nivou o pristupanju EU", izmjena Ustava BiH u skladu sa presudom iz slučaja "Sejdić i Finci", dosljedno provođenje Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima, odnosno stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te uspostavljanje efikasne koordinacije EU poslova, ključni su elementi da bi EU smatrala kredibilnim zahtjev BiH za članstvo. Zaključci drugog sastanka "Dijalog na visokom nivou o pristupanju EU" su na tragu najava o kojima govorite.

Vjerujete li da će političke stranke u BiH uspjeti, i to vrlo brzo, pronaći kompromis u vezi sa dogovorom o načinu provođenja odluke "Sejdić i Finci", što je jedan od ključnih preduslova iz "mape puta" kao svojevrsne domaće zadaće bh. vlastima?

- Vjerujem, kao i mnogi u ovoj državi, da je 2013. godina ključna za proces integrisanja u EU, u smislu prelaska u njegovu narednu fazu. Tim prije što prema posljednjem izvještaju Evropske komisije o napretku država regiona jedino BiH nema kandidatski status, i što tek nakon toga slijedi kompleksan i mukotrpan posao. Vrijeme je u tome izuzetno značajan resurs.

Ukoliko se optimističke najave obistine i BiH preda kredibilnu aplikaciju do ljeta, kakav posao do kraja godine očekuje vašu direkciju i sve institucije i agencije koje se bave evropskim integracijama?

- Nakon podnošenja zahtjeva za članstvo, prva velika aktivnost je davanje odgovora na upitnik koji će Evropska komisija proslijediti BiH. Prema iskustvima ostalih država u regionu, procjenjujemo da bi upitnik za BiH mogao da sadrži između 3.000 i 5.000 pitanja. Imajući u vidu da je gotovo za sva pitanja u BiH nadležno više institucija sa različitih nivoa vlasti, jasno je koliko će truda trebati da bude uloženo u taj posao, tim prije što se na jedno pitanje može ponuditi samo jedan odgovor. Iz tog razloga je vrlo bitno da što prije bude uspostavljen mehanizam koordinacije poslova u procesu integrisanja, koji bi, između ostalog, odredio ko je adresa za svako pitanje iz upitnika.

Kako je moguće da u ovoj, ključnoj godini za provođenje evropskih reformi, bh. vlasti smanje budžete agencijama i institucijama koje se bave promocijom države, što je učinjeno i vašoj direkciji?

- Mjere štednje u budžetskoj potrošnji su na snazi na svim nivoima. Prijedlog budžeta za redovne aktivnosti Direkcije za 2013. godinu je odobren u iznosu u kojem je i predložen, u okviru kojeg je zadalo Ministarstvo finansija i trezora BiH. Direkcija je u aneksu prijedloga budžeta planirala i 450.000 KM za troškove prevođenja odgovora na upitnik Evropske komisije na engleski jezik. Ovaj trošak nije uvršten u budžet redovnih aktivnosti Direkcije, jer davanje odgovora na upitnik slijedi tek nakon podnošenja zahtjeva za članstvo, koje, opet, zavisi od ispunjenja preduslova iz "mape puta". Odobravanje troška za aktivnost čija realizacija nije potpuno izvjesna u ovoj godini bi predstavljalo problem sa aspekta izvršenja budžeta, ukoliko do realizacije ne dođe. Međutim, pomenuta sredstva mogu biti izdvojena iz tekuće budžetske rezerve ukoliko odgovori na upitnik budu pripremani ove godine.

Ima li DEI u svom radu punu podršku svih državnih i entitetskih institucija i predstavnika vlasti? Postoji li potreba za kadrovskim jačanjem DEI?

- Direkcija kao stručno tijelo Savjeta ministara ima njegovu punu podršku, a ostvarujemo i korektnu saradnju sa entitetskim koordinatorima procesa i Brčko distriktom. Mehanizam koordinacije bi, naravno, mnoge stvari posložio i omogućio da realizacija obaveza teče nesmetano i da BiH govori jedim glasom u komunikaciji sa EU. U narednim fazama procesa će sve institucije, a ne samo Direkcija, trebati pojačanja, bilo da je riječ o izradi planskih dokumenata, bilo da govorimo o budućim pregovorima o članstvu. Ta pojačanja ne moraju nužno biti povećanje broja službenika, već mogu značiti i funkcionalniju organizaciju poslova u vezi sa procesom integrisanja.

Nema prečica do pristupnog ugovora

Da li su realna predviđanja da bi naša zemlja, ukoliko sve bude teklo po planu, mogla postati članica Evropske unije 2020. godine? 

- Prilično je nezahvalno kalkulisati datumom, odnosno godinom ulaska BiH u EU, jer na to utiču desetine promjenljivih faktora. Međutim, dvije činjenice su neosporne: napredak u procesu integrisanja vrednuje se za svaku državu posebno. To dokazuju brojni primjeri, od Austrije, koja je o članstvu pregovarala najkraće - 13 mjeseci, do Makedonije, koja već osam godina ima kandidatski status, ali ne i datum početka pregovora. Druga činjenica je da do pristupnog ugovora nema prečica i svaki dio procesa zahtijeva vrijeme. Radi ilustracije, samo u jednoj fazi procesa iskustva država iz okruženja su pokazala da je period od trenutka podnošenja zahtjeva za članstvo do dobijanja kandidatskog statusa u prosjeku trajao godinu i po.