Bez usvojene reformske agende, BiH ostaje siroče procesa proširenja

Zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za vanjske poslove (AFET) Željana Zovko govorila je u utorak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu o izvješću o napretku Bosne i Hercegovine, temeljem izvješća Europske komisije za 2023. i 2024. godinu.

Zovko je pozdravila predstavljeno izvješće, ističući da upravo u ovim ključnim vremenima, prepoznaje Daytonsko-Pariški mirovni sporazum kao jamac ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, a načelo konstitutivnosti kao temelj institucionalnog uređenja Bosne i Hercegovine. O tekstu izvješća, Europski će parlament glasovati sutra.

Zovko je u tekst izvješća integrirala ključne amandmane koji se odnose na položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, a kojima se poziva na osiguranje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda te na nediskriminaciju svih građana, uključujući konstitutivne narode, bez obzira na njihovu etničku, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost, priopćeno je iz njezinog ureda.

Upozorila je kako se, trideset godina nakon potpisivanja Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, kojim je zaustavljen krvavi rat u zemlji, njegov duh sustavno narušava, dok je hrvatski narod, kao jedan od konstitutivnih naroda, već četiri puta lišen prava na legitimno političko predstavljanje.

"Ovo izvješće prepoznaje potrebu postizanja političkog dogovora, implementacije presuda Ustavnog suda BiH i presuda koje vraćaju mirovni sporazum u njegove okvire", naglasila je.

Pitanje ustavne i izborne reforme Zovko je istaknula u svojim amandmanima, u kojima je pozvala na nužne izmjene Izbornog zakona kako bi se isti uskladio s Europskom konvencijom o ljudskim pravima te implementirale relevantne presude Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava s ciljem uklanjanja svih oblika nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu.

Također je u svojim amandmanima pozvala institucije Bosne i Hercegovine da u potpunosti provode preporuke Pravobranitelja za ljudska prava BiH te da u komunikaciji s javnošću osiguraju ravnopravnu upotrebu sva tri službena jezika i oba pisma. Izostanak korištenja svih službenih jezika, istaknula je, predstavlja kršenje međunarodnih pravnih standarda i temeljnih ljudskih prava.

Istovremeno, Zovko je pozdravila pozitivne pomake koje je Bosna i Hercegovina ostvarila na putu europskih reformi, osobito usvajanje nacrta reformske agende od strane Vijeća ministara, naglasivši kako je riječ o važnom koraku prema pristupu više od milijardu eura europskih sredstava.

"Pozivam na usuglašavanje o reformskoj agendi svih nadležnih tijela kako bi narodima u BiH bio dodijeljen novac koji smo ovdje u Europskom parlamentu izglasali za tu namjenu. Ne dopustite da BiH ostane siroče vaše nebrige", zaključila je Zovko.