Registracija farmera jedna od uvjeta za pristup IPARD fondovima

Broj registrovanih farmera u Republici Srpskoj i distriktu Brčko je zadovoljavajući, dok se u Federaciji BiH na tome mora raditi, izjavio je danas u Sarajevu ekspert za poljoprivredu i ruralni razvoj Agencije za saradnju, edukaciju i razvoj iz Banjaluke Slaviša Jovanović. Uoči održavanja okruglog stola pod nazivom "IPARD u BiH kroz iskustva Hrvatske“, Jovanović je pojasnio da je registrovanje jedan od osnovnih uslova da bi farmeri mogli da apliciraju i dobiju sredstva EU.

On je napomenuo da, u sklopu IPARD-a, postoje još dva kriterijuma koja svaki farmer koji želi da aplicira mora da zadovolji, a to je da je u sistemu PDV-a, da ima stručnu osposobljenost po pitanju poljoprivrede, odnosno da ima diplomu ili da je dvije godine registrovani poljoprivrednik, odnosno da je radio pet godina u nekom pravnom subjektu koji se bavio poljoprivredom. "Malo koji farmer u BiH prisutan je u sistemu PDV-a, tako da bi trebalo raditi da se to promijeni ili tražiti od EU da se u početnoj fazi IPARD-a, taj kriterijum izbaci“, rekao je Jovanović i dodao da su to rezultati do kojih je došla Agencija tokom istraživanja provedenih u BiH i Hrvatskoj.

Kada je riječ o stručnoj osposobljenosti farmera u BiH, Jovanović je naveo da je taj nivo zadovoljavajući, ali je ustanovljeno da mali broj njih vodi evidenciju na svojim farmama, što je veoma bitno da bi se povukla sredstva EU. Prema njegovim riječima, istraživanje je pokazalo da farmeri u BiH nemaj dovoljno iskustava sa bankama, jer su iskustva u Hrvatskoj pokazala da se IPARD investicije najčešće finansiraju iz kreditnih sredstava, ali i da nisu dovoljno upoznati sa samim IPARD-om.

Jovanović je pojasnio da je današnji okrugli sto dio istoimenog projekta koji finansira Evropski fond za Balkan, čiji je cilj da se istraživanjem, provedenim u dva toka, utvrdi dokle je BiH došla u prilagođavanju IPARD strukturama. Takođe, ovim istraživanjem se željelo utvrditi koliko su farmeri sposobni da zadovolje određene kritetrijume koji su na snazi u Hrvatskoj, kao i ima li u BiH udruženja ili konsultanata koji će pomoći farmerima da povuku IPARD sredstva i kojim kapacitetima oni raspolažu.

Završni dokument ovog istraživanja biće predstavljen 28. maja u Sarajevu, a na današnjem okruglom stolu trebalo bi da se, zajedno sa javnim, privatnim i civilnim sektorom, iskoriste rezultati istraživanja, kako bi se došlo do preporuka za institucije u BiH i ostale aktere da spremno dočekaju IPARD.

IPARD je pretpristupni program EU i sastavni je dio IPA čiji su osnovni ciljevi pomoć državama kandidatima i državama potencijalnim kandidatima u njihovom usklađivanju i provođenju pravne stečevine EU, te pripremi za korištenje budućih fondova Unije.