Zajednički do održivog upravljanja međunarodnim riječnim koridorima u JIE

Projekt SEE River "Održivo integralno upravljanje međunarodnim riječnim koridorima u državama Jugoistočne Europe", u kojeg je uključeno 26 različitih relevantnih institucija iz oblasti upravljanja vodama iz 11 država u regiji Jugoistočne Europe, ima za cilj postići zajednički dogovor o upravljanju riječnim koridorima radi usklađivanja interesa za razvoj i očuvanje šest odabranih rijeka za projekt.

Ovaj projekt predstavlja i novi pristup za upravljanje planiranjem korištenja rijeka i priobalnog područja kroz stavljanje fokusa na riječni koridor kao ključni dio slivnog područja gdje se najveći dio pritisaka i dešava. 

Naime, sve veća je ugroženost riječnih slivova uslijed neodrživog korištenja, povećanih antropogenih uticaja kao i sve češćih i izraženijih poplava i suša uzrokovanih klimatskim promjenama. Zbog svega toga dolazi do povećanog zagađenja vodotoka i degradacije akvatičnih staništa, a također javljaju se i konflikti u korištenju zemljišta. Sve ovo predstavlja izazov za konstantne napore za održivo korištenje voda i priobalnog zemljišta.

Aleksandra Tomić Ćato, samostalni istraživač u Institutu za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu  i voditelj komunikacijskih aktivnosti na projektu SEE River u BiH, za eKapija.ba kaže da je cilj projekta bio uspostaviti i ojačati multisektorsku mrežu zainteresiranih strana koji dijele teritoriju međunarodnog riječnog koridora te omogućiti stakeholderima da zajednički sudjeluju u procesima planiranja i implementacije radi integriranja postojećih sektorskih politika, planova i programa a sa ciljem postizanja konsenzusa o integrativnom upravljanju riječnim koridorima.

Inače, projekat je započeo u listopadu/oktobru 2012. godine i traje 24 mjeseca, a provodi se u okviru IPA programa prekogranične saradnje za Jugoistočnu Europu.

Projekat u Bosni i Hercegovini implementira Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu. Ukupna vrijednost projekta je 2.107.354 eura, a dio koji se odnosi na BiH vrijedan je 95.000 eura.

Kroz ovaj projekt želi se, kaže Ćato, razviti zajednički pristup za uspostavu zajedničkog okvira za integralno upravljanje međunarodnim riječnim koridorima, primijeniti spomenuti zajednički pristup na međunarodnom riječnom koridoru Drave, implementirati međunarodno dogovorene mjere iz Okvira upravljanja za Dravu na 5 pilot područja u 5 država koje pripadaju slivu Drave, iskoristiti iskustva o primjeni zajedničkog koncepta za međunarodni riječni koridor Drave sa ciljem promocije zajedničkog pristupa među zainteresiranim stranama (stakeholderima) u zemljama Jugoistočne Europe započinjanjem izrade sličnih okvira upravljanja međunarodnim riječnim slivovima na 5 ostalih međunarodnih riječnih koridora (Bodrog, Prut, Soča, Neretva i Vjosa).

Kreiranje zajedničke vizije

Navodi da su institucije nadležne za upravljanje vodama iz oba bh. entiteta prepoznate kao ključne zainteresirane strane na SEE River projektu za aktivnosti na rijeci Neretvi, i da su u protekloj godini organizirani pojedinačni sastanci sa ključnim zainteresiranim stranama kako bi se uradio nacrt zajedničke vizije za održivo međusektorsko integralno upravljanje rijekom Neretvom.

Na sastancima sa Agencijom za vodno područje Jadranskog mora u Mostaru (FBiH) i Javnim preduzećem Vode Srpske u Bijeljini predstavljen im je SEE River projekt, a rađena je i analiza svakog dijela Nacrta zajedničke vizije rijeke Neretve.

''Cilj je bio potaknuti ih da daju svoje komentare i da se aktivno uključe u proces kreiranja zajedničke vizije. Nakon toga održana je prva nacionalna radionica u Mostaru, gdje je bh.SEE River projektni tim predstavio projekt širem krugu međusektorskih zainteresiranih strana u Bosni i Hercegovini'', ističe Ćato za naš portal.

Dodaje da sa obzirom da je proces stvaranja zajedničke vizije još uvijek u tijeku te da se radi o vrlo osjetljivom pitanju, kako na razini države tako i na međunarodnoj razini, projektni tim će ponovno pristupiti i zainteresiranim stranama iz drugih sektora.

''Planirana je organizacija više pojedinačnih sastanaka ili prezentacija projekta u okviru drugih projekata ili dešavanja kako bi se privukle zainteresirane strane koje na dosadašnjim sastancima nisu bile prisutne ili nisu još uvijek prepoznale važnost projekta'', navodi Ćato.

Dodaje da u sklopu SEE River projekta, projektni tim želi predložiti privlačne razloge zainteresiranim stranama (trenutne pogodnosti za buduća financiranja, zajedničke mogućnosti sudjelovanja u projektima i sl.) kako bi privukao njihovu pažnju i potaknuo ih na sudjelovanje.

Važno je, ističe, proširiti lepezu zainteresiranih strana, od sektora upravljanja vodama do energije i drugih sektora, kako projekt i njegov tok ne bi bili prepoznati samo kao "jednosektorski". ''To bi omogućilo stvaranje zajedničke vizije za razvoj riječnog koridora Neretve, koji bi mogao poslužiti kao osnova za sektorski razvoj i planiranje'', navodi ona.

Pokretanje projektnih aktivnosti za rijeku Neretvu i u Hrvatskoj

Naša sugovornica ističe da u isto vrijeme, Hrvatske vode, hrvatski partner projekta SEE River za rijeku Neretvu, također pokreće projektne aktivnosti sa zainteresiranim stranama. ''Mnoga osjetljiva pitanja i teme prepoznate su i u dolini rijeke Neretve koja pripada Republici Hrvatskoj. Neka od tih pitanja, prepoznata su u sklopu drugih projekata, izravno i neizravno vezanih uz rijeku Neretvu.S obzirom da je većina njih prvenstveno usmjerena na upravljanje vodama, mnoga relevantna pitanja moraju biti proširena i raspravljena uz sudjelovanje zainteresiranih strana i iz drugih sektora također. Planirano je da će proces sudjelovanja zainteresiranih strana iz obje države rezultirati  međunarodnom radionicom u svibnju/maju ove godine'', navodi Ćato. Napominje i da će se sljedećeg tjedna u Sarajevu održati trodnevni koordinacijski sastanak projektnih partnera, kao i obilazak pilotnog područja sliva rijeke Neretve.

Velika važnost prekograničnog i međusektorskog pristupa održivom integralnom upravljanju riječnim koridorima  Neki od specifičnih ciljeva projekta su navodi Ćato i unaprijediti međunarodnu i međusektorsku suradnju postojećih komisija odgovornih za upravljanje ovim međunarodnim riječnim koridorima uključujući ih u proces započinjanja izrade Okvira za integralno upravljanje međunarodnim riječnim koridorima, te potpomoći implementaciju relevantnih EU Direktiva, naročito Okvirne Direktive o vodama, Direktive o poplavama, Direktive o staništima, Direktive o pticama i Direktive o obnovljivim izvorima energije. Potrebno je, ističe, povećati kapacitete i podići svijest zainteresiranih strana duž međunarodnog riječnog koridora o važnosti prekograničnog i međusektorskog pristupa o održivom integralnom upravljanju riječnim koridorima putem organizacije obuka, radionica i seminara za jačanje kapaciteta administracije.