Republika Srpska planira osnivanje Agencije za vodne usluge, novog regulatornog tijela koje bi trebalo nadzirati poslovanje vodovodnih preduzeća, pratiti cijene vode i kontrolisati kvalitet pružanja vodnih usluga. Njeno osnivanje predviđeno je Prijedlogom zakona o vodnim uslugama, a zanimljivo je da formiranje nove agencije nije bilo planirano prvobitnim nacrtom zakona.
Prema predloženim zakonskim rješenjima, Agencija za vodne usluge djelovala bi u sastavu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, a preuzela bi dio nadležnosti koje su ranije bile predviđene za resorno ministarstvo i Javnu ustanovu „Vode Srpske“.
Nova agencija trebala bi davati stručna mišljenja o promjenama cijena vodnih usluga, voditi jedinstveni informacioni sistem o poslovanju vodovodnih preduzeća te procjenjivati ekonomsku opravdanost investicionih projekata lokalnih zajednica.
Do njenog potpunog tehničkog i kadrovskog osposobljavanja, predviđeno je da ove poslove obavlja resorno ministarstvo.
Strožija kontrola gubitaka vode
Jedna od važnijih novina odnosi se na takozvanu neprihodovanu vodu, odnosno vodu koja se izgubi u distributivnoj mreži ili za koju vodovodna preduzeća ne ostvare prihod.
Predloženim zakonom uvodi se obaveza redovnog mjerenja fizičkih i komercijalnih gubitaka vode, kao i izrade posebnih programa za njihovo smanjenje.
Time bi vodovodna preduzeća trebala dobiti jasnije obaveze u pogledu upravljanja infrastrukturom i smanjenja finansijskih gubitaka.
Kada vodovod može isključiti vodu?
Prijedlog zakona preciznije uređuje i uslove pod kojima korisnicima može biti obustavljena isporuka vode.
Među predviđenim razlozima su neovlašteno priključenje na vodovodnu mrežu, nenamjenska potrošnja, neplaćanje računa dva uzastopna mjeseca, pod propisanim uslovima, te onemogućavanje pristupa vodomjeru tokom tri uzastopna mjeseca.
S druge strane, u slučajevima dugotrajnih kvarova ili planiranih prekida vodosnabdijevanja, vodovodna preduzeća i lokalne zajednice imala bi obavezu osigurati pitku vodu iz alternativnih izvora, poput cisterni.
Posebna pažnja trebala bi biti posvećena ranjivim kategorijama stanovništva.
Cijene vode za građane i privredu postepeno će se izjednačavati
Jedna od značajnijih promjena odnosi se i na način formiranja cijena vodnih usluga.
Predviđeno je postepeno izjednačavanje cijena za domaćinstva i privredne subjekte tokom prelaznog perioda od deset godina od stupanja zakona na snagu.
Cilj ovakvog rješenja je uspostavljanje ekonomski održivijeg sistema vodosnabdijevanja i smanjenje razlika između pojedinih kategorija potrošača.
To, međutim, ne znači da će cijene vode automatski biti povećane ili izjednačene odmah nakon eventualnog usvajanja zakona.
Općine i gradovi dobijaju dodatne obaveze
Prijedlog zakona predviđa i preciznije uređivanje imovinskopravnih odnosa nad vodovodnom infrastrukturom.
Jedinice lokalne samouprave trebale bi osigurati evidentiranje vodovodne mreže u odgovarajućim katastarskim evidencijama, uz zaštitu postojećih prava vlasništva.
Istovremeno, rok za donošenje lokalnih odluka o pružanju vodnih usluga produžen je s jedne na tri godine, kako bi se gradovima i općinama omogućilo više vremena za prilagođavanje novim obavezama.
Zakon još nije usvojen
Podsjetimo, Narodna skupština Republike Srpske razmatrala je Nacrt zakona o vodnim uslugama u maju 2026. godine, nakon čega su organizovane javne konsultacije s predstavnicima lokalnih zajednica, komunalnih preduzeća i drugih zainteresovanih strana.
Privredna komora Republike Srpske objavila je 29. oktobra informaciju o novom tekstu zakona, uz obavještenje da je rok za dostavljanje komentara 11. novembar 2026. godine.
Tek nakon završetka propisane procedure i usvajanja zakona bit će stvoreni pravni uslovi za uspostavljanje nove agencije.
