NATO-ovi ministri vanjskih poslova sastaju se u Berlinu ovaj vikend kako bi raspravili o dugoročnoj strategiji, uzimajući u obzir mogući ulazak Finske i Švedske.
NATO-ov geopolitički utjecaj naglo je porastao nakon ruske invazije na Ukrajinu te bi on uskoro mogao dobiti nove članice.
Vladajuća finska Socijaldemokratska stranka u subotu objavljuje stajalište o eventualnom priključenju NATO-u. Finski državni vrh objavio je u četvrtak da Finska mora podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u “bez odgađanja”, što je veliki zaokret u politici koji je potaknula ruska invazija na Ukrajinu.
Potpora socijaldemokrata značila bi da je većina finskog parlamenta za ulazak u NATO, čime bi bio utrt put zahtjevu za kandidaturu u narednim danima.
Švedski vladajući socijaldemokrati trebali bi u nedjelju odlučiti hoće li odustati od višedesetljetnog protivljenja članstvu u NATO-u, što će gotovo sigurno dovesti do toga da i Švedska zatraži članstvo u Savezu.
Švedski i finski ministri vanjskih poslova Ann Lide i Pekka Haavisto trebali bi sudjelovati na sastanku NATO-a.
Danska, Norveška i Island su članice NATO-a od njegova osnivanja.
Moskva kaže da bi širenje NATO-a na Finsku i Švedsku bilo neprijateljska gesta i predstavljalo dodatnu prijetnju njezinoj sigurnosti te je obećala odgovoriti na taj potez.
Finsku i Švedsku kandidaturu trebalo bi odobriti svih 30 zemalja.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je u petak da bi članstvo Finske i Švedske u NATO-u bilo “pogreška”, kao što je bilo i pristupanje Grčke Sjevernoatlantskom savezu.
Zasad je nejasno je li to samo privremeno protivljenje Turske, koja je članica NATO-a, ili potencijalno velika prepreka širenju Saveza na dvije zemlje, ocjenjuje BBC.
Dvodnevni sastanak, čiji je domaćin ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock, a na njemu će sudjelovati i državni tajnik SAD-a Antony Blinken, označit će početak završne faze pregovora o NATO-ovom strateškom konceptu, dokumentu u kojemu se iznose smjernice za budućnost.
Koncept bi trebao omogućiti dugoročni odgovor na rastuće tenzije s Rusijom, uključujući i pojašnjenje kako u budućnosti obnoviti utjecaj NATO-a u istočnoj Europi te, prvi put dosad, smjernice za Kinu.
Konačnu verziju dokumenta trebali bi usvojiti čelnici zemalja NATO-a na samitu koji će se održati u Madridu u lipnju.
