Građani EU od 23. do 26 maja biraju zastupnike za Evropski parlament

Izbori za Evropski parlament održat će se od 23. do 26. maja kada će građani 28 zemalja članica Evropske unije birati 751 zastupnika koji će ih predstavljati u Parlamentu do 2024. godine.

I ovaj put birat će se taj broj zastupnika jer se Brexit još nije dogodio te će tako da i građani Velike Britanije birati svojih 73 zastupnika, koji će možda tamo biti samo privremeno.

Ako dođe do Brexita, odnosno izlaska Velike Britanije iz Evropske unije, od 73 zastupnička mjesta njih 46 bi ostalo nepopunjeno za buduća proširenja ili jednostavno neće biti popunjena da bi se smanjio broj zastupničkih mjesta.

Preostalih 27 britanskih mjesta bit će raspodijeljeno na 14 država članica metodom opadajuće proporcionalnosti, što je utvrđeno odlukom Vijeća prošle godine.

To je za Fenu pojasnio predsjednik Skupštine Vanjskopolitičke inicijative Bosne i Hercegovine Davor Vuletić, dodajući da će nakon konačnog izlaska Velike Britanije iz EU broj mjesta u Evropskom parlamentu biti smanjen na 705.

Dodatna mjesta će nakon Brexita dobiti po pet Francuska i Španija, po tri Italija i Holandija, dva mjesta dobit će Irska dok će po jedno dodatno mjesto dobiti Švedska, Austrija, Danska, Finska, Slovačka, Hrvatska, Estonija, Poljska i Rumunija.

Broj mjesta u Evropskom parlamentu, ističe Vuletić, je 751 i utvrđen je broj zastupnika za svaku od država prema broju populacije gdje su ipak favorizirane države s manjom populacijom tako da Luksemburg ima šest, a Njemačka 96 zastupnika.

Nakon Njemačke najviše zastupnika ima Francuska 74, a potom Velika Britanija i Italija imaju po 73 zastupnika, Španija ima 54, dok Poljska ima 51 zastupnika u Evropskom parlamentu.

Rumunija ima 32 zastupnika, Holandija 26, dok po 21 zastupnika imaju Belgija, Češka, Mađarska, Portugal i Grčka, a Švedska ima 20 svojih zastupnika u Evropskom parlamentu.

Manje od 20 zastupnika imaju Austrija 18, Bugarska 17, po 13 zastupnika imaju Finska, Danska i Slovačka, po 11 imaju Irska, Litvanija i Hrvatska, a po osam Latvija i Slovenija, dok po šest imaju Estonija, Luxemburg, Malta i Kipar.

Iako postoje određeni zajednički izborni propisi u zemljama članicama, neki se aspekti razlikuju od zemlje do zemlje, posebno kada je u pitanju glasačka dob ili mogućnost glasanja putem pošte ili iz inostranstva.

Glasanjem na izborima građani odlučuju o smjeru u kojem će EU ići narednih pet godina u oblastima poput međunarodne trgovine, sigurnosti, zaštite potrošača, borbe protiv klimatskih promjena i privrednog rasta.

Širom Evrope organizirani su različiti događaju s ciljem podizanja svijesti o važnosti glasanja na izborima.

Zbog pravila da se rezultati glasanja ne smiju objavljivati prije nego se zatvore biračka mjesta u državi članici EU čiji birači posljednji glasuju, a najkasnije se zatvaraju biračka mjesta u Italiji.

Stoga će prvi rezultati izbora biti poznati u nedjelju, 26. maja, poslije 23 sata, a potpuni bi, prema očekivanju, trebali biti objavljeni u ponedjeljak.

Nakon ovih parlamentarnih izbora trebala bi biti izabrana nova Evropska komisija koja bi na dužnost trabala stupiti 1. novembra.