Estonija prednjači sa obnovljivim izvorima energije

Estonija je jedina članica Europske unije koja ne samo da je ispunila, već je i nadmašila nacionalne planove za povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji.

Na razini EU, udio energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji u 2011. je bio 13% a do 2020. godine treba da dostigne 20 posto. Najveći udio energije iz obnovljivih izvora u potrošnji bilježi se u Švedskoj, gotovo 47 posto, a najmanji na Malti, ispod pola postotka.

U 2010. godini udio iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije u EU bio je 12,1 posto dok je 2004. godine bio 7,9 posto.

Od 2004, prema podacima europske statističke službe, sve članice EU su povećale udio energije proizvedene iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije. Rastom su se izdvojili Švedska - sa 38,3 posto u 2004. na 46,8 posto u 2011, Danska (sa 14,9% na 23,1%), Austrija (s 22,8% na 30,9%), Njemačka (s 4,8% na 12,3%) i estonija (sa 18,4% na 25,9%).

Povećanje udjela energije proizvedene iz obnovljivih izvora (solarna, hidro, energija vjetra, geotermalna i biomasa) u potrošnji jedan je od pokazatelja iz europske strategije za 2020. godinu. Na razini EU udio energije iz obnovljivih izvora treba do te godine biti 20% ali su utvrđene i nacionalne projekcije na bazi različite startne pozicije, obnovljivih potencijala i ekonomskih performansi.

Između 2010. i 2011. godine gotovo sve članice EU povećale su udio energije proizvedene iz obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji energije, pokazuju podaci Eurostata.

Švedska je u 2011. godini imala najveći udio obnovljive energije u potrošnji, od 46,8 posto, a slijede Latvija s 33,1 posto, Finska s 31,8 posto i Austrija sa 30,9%.

Najmanji dio potrošnje energijom iz obnovljivih izvora pokrivala je 2011. godine Malta, samo 0,4 posto, u Luksemburgu je udio obnovljivih bio 2,9 posto, Velikoj Britaniji 3,8 posto, Belgiji 4,1% au Nizozemskoj 4,3 posto.

Eurostat je objavio podatke i za Hrvatsku, koja 1. srpnja ulazi u EU, i Norvešku.

Hrvatska je u 2011. iz obnovljivih izvora pokrivala 15,7% finalne potrošnje energije prema 14,6 posto godinu dana ranije a Norveška 64,7 posto prema 61,4 posto u 2010.

Nacionalni ciljevi

Estonija je 2011. godine energijom iz obnovljivih izvora pokrivala 25,9 posto potrošnje i tako devet godina prije roka premašila nacionalni cilj postavljen za 2020. od 25 posto.

"Uvijek je lijepo biti među liderima. Mislim da smo to bili u stanju da uradimo zahvaljujući vrlo jasnoj vladinoj politici i opredjeljenju za ulaganja u taj sektor", istakla je Estonka Kristina Ojuland, članica Europskog parlamenta iz skupine liberala i demokrata.

Ojuland je, kako prenosi EurActiv.com, rekla i da su građani Estonije "vrlo otvoreni" za energiju iz obnovljivih izvora.

I dok je cilj za cijelu EU da do 2020. godine 20 posto potrošnje energije pokriva iz obnovljivih izvora, nacionalni ciljevi se razlikuju.

Tako nacionalne ciljeve iznad prosjeka za EU imaju Danska, Estonija, Francuska, Latvija, Litva, Austrija, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Finska i Švedska.

Ispod 20% su ciljevi Belgije, Bugarske, Češke, Njemačke, Irske, Grčke, Italije, Cipra, Luksmburga, Mađarske, Malte, Nizozemske, Poljske, Slovačke i Britanije.

Cilj Hrvatske je da 2020. energija iz obnovljivih izvora zadovoljava 20% finalne potrošnje energije u toj zemlji a Norveške 67,5 posto.

Projekcije za 2030.

U međuvremenu se u EU zahuhtava debata o projekcijama za energiju iz obnovljivih izvora za 2030.

Iz Europskog udruženja za energiju vjetra (EWEA) poručuju da je planiranje s obvezujućim ciljevima neophodno kako bi se nastavilo s povećanjem udjela obnovljivih izvora energije.

"Potrebni su nam obvezujući ciljevi za 2030. da bi osigurali ispunjenje onih za 2020. jer će bez toga, svjesni su u Europskoj komisiji, godišnje investicije pasti sa 6 posto na 1 posto", rekao je glasnogovornik Udruge Peter Senekamp.

Energija iz vjetra sada pokriva oko 7 posto europskog tržišta struje ali taj udio treba biti udvostručen do 2020. kako bi članice EU ispunile ciljeve iz nacionalnih akcijskih planova za obnovljive izvore energije. Da bi se to postiglo, potrebno je istalirati po 13 gigavati novih kapaciteta godišnje do kraja desetljeća.