U Njemačkoj krov nad glavom postaje luksuz

Ko želi lijep stan u dobrom kraju Berlina, mora biti imućan.

Na jednom portalu u ponudi je četvorosoban stan u četvrti Šarlotenburg, 182 kvadratna metra, namješten.

Cijena je 8.190 eura mjesečno, plus režijski troškovi, prenosi Deutsche Welle.

Ukupno je to više od 50 eura po kvadratnom metru.

Socijalno prihvatljiv nivo kirije u Njemačkoj iznosi između 6,5 i 7,5 eura po kvadratnom metru.

To u Berlinu ne važi ni za "ponudu mjeseca" – stan od 69 kvadrata u istočnim predgrađima za 725 eura.

Stan je na šestom spratu – bez lifta.

Traži se "sportska porodica" koja "voli da majstoriše", pošto stan treba i renovirati.

U Njemačkoj prosječan neto dohodak – ono što stvarno legne na račun posle odbitka poreza i socijalnih davanja – iznosi 2.165 eura.

Oko trećine prihoda se daje za kiriju.

Ali ako se iznajmljuje novi stan, onda to više nije dovoljno.

Kvadratni metar se u Minhenu iznajmljuje za 19 eura, u Štutgartu je 18, u Diseldorfu i Kelnu između 12 i 13 eura, a u Berlinu se izdvaja 11 eura po kvadratu.

I to prosječno – dakle računajući i stare stanare koji još plaćaju povoljne kriije.

"Velika potražnja za stambenim prostorom koji može da se plati susreće se sa istorijskim povećanjima kirije i nedovoljnom ponudom", kaže se u opisu aktuelne situacije na tržištu na portalu firme Immoscout24.

Njemačka je tradicionalno podstanarska zemlja.

Kvota vlasništva stambenog prostora u Evropi iznosi prosječno 70 odsto, a u Njemačkoj je tek 46 odsto.

U velikim gradovima taj procenat je još manji.

Na primjer, u Hamburgu je oko 22 odsto, a u Berlinu samo 14 odsto.

Širom svijeta rastu cijene nekretnina.

Institut ifo kao i Institut za švajcarsku ekonomsku politiku su u jednom istraživanju predvideli da se u narednih deset godina može računati sa godišnjim rastom cijena gradnje od devet odsto.

Za Njemačku je predviđeno sedam odsto rasta.

Uzmu li se u obzir i povećanja kamata za stambene kredite, sve to često čini kupovinu sopstvenog stana ili kuće nemogućom.

Ostaje samo podstanarstvo.

To dovodi do povećane potražnje na tržištu, a time i do rasta cijena.

Zašto postoji manjak stambenog prostora?

Institut za sistemsko istraživanje "Eduard Pestel" navodi da Njemačkoj nedostaje 700.000 stanova – naročito u jeftinijem segmentu.

Njemačka Vlada je najavila da će obezbijediti gradnju 400.000 stanova godišnje.

Ali ove godine je izgrađeno jedva nešto više od polovine zacrtanog broja stanova.

Sljedeće godine taj broj će opasti.

To je izračunao Institut za istraživanje makroekonomije i konjukture koji je blizak sindikatima.

Rat u Ukrajini i inflacija povećali su troškove gradnje.

Stručnjaci su izračunali da je naprosto nemoguće graditi za manje od 5.000 eura po kvadratu.

Nema dovoljno stručne radne snage i građevinskih materijala, na gradilištima se obustavlja gradnja.

U maju je izdato za četvrtinu manje dozvola za gradnju nego u istom mjesecu prošle godine.

Skoro da ne postoje socijalni stanovi

Za sve manje stambenog prostora sa prihvatljivim cijenama konkuriše sve više ljudi.

Oko četvrtine izbjeglica koji su u zemlju došle 2015. i 2016. još uvijek žive u državnim prihvatilištima za izbjeglice, pošto sve do danas nisu mogli da pronađu stan za sebe.

A prošle godine je u Njemačku stiglo još milion ukrajinskih izbjeglica.

Ove godine se procjenjuje da će u zemlju doći još 300.000 podnosilaca zahtjeva za politički azil.

Sada se sveti decenijsko zapuštanje gradnje socijalnih stanova.

Poslije 1950. je na osnovu državnih subvencija izgrađeno 8,4 miliona socijalnih stanova.

Poslije dvije decenije u tim stanovima više nije limitirano povećanje kirije.

Šta radi politika?

Sada se na godišnjem nivou izgradi manje socijalnih stanova u odnosu na stanove kojima istekne obaveza limitiranja kirije.

Krajem 2022. u Njemačkoj je bilo svega 1,1 milion socijalnih stanova, a to je istorijski mali broj.

Stranka Ljevice zahtjeva javni program izgradnje stanova kao i fond za stanovanje koje može da se plati.

"Zahtjevam od Vlade da konačno preuzme inicijativu i izdvoji najmanje 20 milijardi godišnje za socijalnu gradnju kao i gradnju u korist opšteg dobra", kaže poslanica Ljevice u Bundestagu Karen Laj.

Ali Vlada želi da štedi, nema dovoljno novca.

Ministarka za gradnju Klara Gajvic iz Socijaldemokratske partije (SDP) namjerava da uvede poreske olakšice za gradnju.

U maju 2023. povećat će se subvencije za građane koji imaju niska primanja i visoke izdatke za kiriju.

Takođe će se proširiti broj onih koji imaju pravo na tu vrstu pomoći.ž

Ali to je samo kap u moru.

Socijalna udruženja zahtjevaju regulisanje kirije

Udruženja koja se bave socijalnim pitanjima upozoravaju da stanarina sve češće postaje pitanje egzistencije.

To je toksično za socijalni mir u društvu.

Jedna od tih organizacija opominje da adekvatno stanovanje spada u ljudska prava.

U zajedničkom stavu, sročenom u takozvanom "pozicionom papiru", zahtijeva se da se stambena politika opet proglasi javnim i državnim zadatkom najvišeg prioriteta.

Traži se da se uvede regulisanje cijena zemljišta i stanarina, kako bi došlo do više pravičnosti na tržištu.

Kritičari takvog koncepta kažu da bi regulisanje cijena dovelo do smanjenja gradnje, jer investitori ne bi bili zainteresovani da ulažu u nove zgrade.

Živjeti na 7,5 kvadratnih metara

Sa svim tim problemima teško da će doći do poboljšanja na njemačkom tržištu stambenog prostora.

Jedino u segmentu starijih zgrada cijene donekle padaju, naročito kada zgrade imaju staro grijanje pa će renoviranje i saniranje biti skupo.

Tamo gdje se još uvjek grije na gas i lož-ulje cijena grijanja će i dalje biti u porastu.

To će povećati pritisak na ljude sa prosječnom zaradom.

Jedina mogućnost im je da se presele u manje stanove.

Možda će biti više oglasa kao što je ovaj u Berlinu – žena traži cimerku za stan od 15 kvadratnih metara. Pola kirije iznosi 120 eura.