Kako je propao Šengen?

Evropa se dramatično mijenja zbog suočavanja s terorističkim prijetnjama i imigracijama koje su izvan kontrole.

Jedna od posljedica takođe je uništena idila putovanja bez pasoša između država članica Evropske unije.

Provjere na granicama ponovno se uvode u brojnim državama kako bi se osnažila nacionalna bezbjednost i zaštitili građani.

Jedanaest država šengenskog prostora ponovo je uvelo davno napuštene granične kontrole koje uključuju provjere ličnih karata, pasoša, razgovore s policijom, statične kontrolne točke i preglede vozila.

Prema izvještaju EU, mnoge zemlje vjeruju da su granične kontrole ključne za zaustavljanje infiltracije terorista s Bliskog istoka koji se predstavljaju kao migranti, piše Daily Mail.

Italija je u novembru pojačala granične provjere sa susjednom Slovenijom, okrivljujući rat u Izraelu za povećanu prijetnju nasiljem unutar EU.

Osim toga strahuju i od dolaska terorističkih migranata usred konstantnog priliva migranata s kopna i mora. Slovenija je uvela kontrole na granicama s Mađarskom i Hrvatskom, navodeći iste probleme koje je istakla Italija.

Provjere na granicama su u suprotnosti sa šengennkim sporazumom koji je uveden prije gotovo 40 godina kako bi se omogućilo slobodno kretanje putnika između Francuske, Njemačke, Belgije, Nizozemske i Luksemburga.

Šengenska pravila trebala bi dopuštati putovanje bez provjere identiteta svakome ko uđu u EU do trenutka dok ne izađe.

Prošle godine je trećina od milion tražilaca azila, izbjeglica i ilegalnih migranta uspješno ušla u EU preko njenih vanjskih granica i tada su - prema šengenskim pravilima - mogli putovati gdje god su htjeli unutar bloka.

Pojačane su kontrole na granicama s Austrijom, Švajcarskom, Češkom i Poljskom, a i Njemačka je objavila svoj plan prema kojem bi se ubrzala deportacija ilegalnih migranata i azil tražio prije ulaska u EU. Italija je poručila kako će migrante poslati u albanske prihvatne centre gdje će se odlučivati kome treba odobriti, a kome odbiti ulazak.

Represivne mjere na granicama naišle su na oštre kritike zbog ograničavanja prava putovanja za 400 miliona Evropljana koji žive unutar unije.

Po cijelom gradu Banyuls-sur-Mer u južnoj Francuskoj postavljeni su plakati koji zahtijevaju ponovno otvaranje četiri ceste koje prelaze preko obližnje granice sa Španijom.

Razlog njihovog zatvaranja je taj što ih koriste trgovci ljudima koji ilegalno dovode migrante na sjever Evropske unije, ali ih koristi i lokalno stanovništvo koje sada mora putovati satima da bi stigli na posao ili posjetili rodbinu.

Stručnjak za migracije Alberto-Horst Neidhardt upozorio je ranije ovog mjeseca da pooštravanje granica pokazuje koliko je krhka šengenska zona.

Zahvaljujući Šengenu, tvrdi, brojni migranti koji dođu u južnu Evropu slobodno se kreću kontinentom te stižu u zemlje poput Njemačke koja je prošle godine zabilježila nagli porast zahtjeva za azilima.

Njemačka vladajuća koalicija oglasila je uzbunu zbog policijskih podataka koji pokazuju da je samo u septembru u zemlju ušlo 20.000 ilegalnih migranta, dok je od januara do kraja avgusta ta brojka iznosila 92.119 migranata.

Njemačke vlasti predviđaju da će broj migranata koji stižu bez dokumenata biti najveći od 2016. godine kad je tadašnja kancelarka Angela Merkel primila Sirijce koji su bježali od građanskog rata u svojoj domovini.

Njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer rekao je da su dosegli prelomnu tačku zbog toga što se od poreznih obveznika očekuje da osiguraju smještaj, hranu i beneficije za pridošlice iz balkanskih zemalja, Bliskog istoka i subsaharskih zemalja.

Danska za sad nadzire kopnene i morske granice s Njemačkom, no tvrde da su suočeni s prijetnjama unutrašnjoj bezbjednosti od terorista, organizovanog kriminala i ilegalnih migracija.

Najavili su da bi uskoro mogli proširiti provjere na putnike koji avionima stižu iz drugih zemalja EU.

Švedska pak upozorava da provjerava sve svoje granice zbog islamskog terorizma i ozbiljne prijetnje nacionalnoj bezbjednosti koju predstavlja.

Andrej Plenković takođe je pozdravio strože panevropske granice.

"EU je okružena najvećim krizama u posljednjih 30 godina", rekao je premijer Hrvatske.

Plenković je dodao da su pojačane kontrole signal političara da im je stalo do naroda te je pozvao na rigorozniju zaštitu vanjskih granica EU.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni obnovila je granične prelaze sa Slovenijom nakon obavještajnih izvještaja koja su pokazala da postoji visok rizik od ulaska terorista u zemlju u migrantskim grupama s Balkana.

Predvidjela je da bi cijeli šengenski projekt mogao biti uništen u nastojanju da se očuva bezbjednost.

Zakon o šengenskim granicama EU navodi da kontrole moraju biti ‘posljednja mjera‘ u slučaju ozbiljne prijetnje bezbjednosti pojedine nacije, prenosi Jutarnji list.