Irska fantastično mjesto za start-upove: Država pruža finansijsku i stručnu pomoć

Kada se Mladen Cvetković preselio u Dablin 2000. godine, imao je obezbijeđen posao u telekomunikacionoj kompaniji koja je tražila radnike širom Evrope jer Irska nije imala dovoljno obrazovane radne snage da zadovolji potrebe brzo rastuće ekonomije.

Multinacionalne kompanije koje su u Irskoj počele da otvaraju svoja sjedišta sredinom 1990-ih godina danas zapošljavaju više od 300.000 ljudi, što je oko 11% radne snage, među kojima je znatan procenat stranaca, piše Dnevni evropski servis.

MANJAK KADRA

Mladen Cvetković i njegova supruga Olivera Milenković, koja je takođe tada dobila posao, kažu da je te 2000. i naredne godine u Irsku došao veoma veliki broj ljudi iz Srbije.

"Imali su ogroman manjak kadrova, jer irsko školstvo nije moglo da omogući toliko resursa da popuni sva radna mjesta i jedina opcija je bila da se nalaze kadrovi u drugim zemljama, posebno u IT i telekomunikacionom sektoru", rekao je Cvetković.

Foto: Dnevni evropski servis

Irska je danas članica Evropske unije s najvećim procentom stanovnika koji imaju završeno tercijarno obrazovanje.

Prema podacima Eurostata, gotovo polovina stanovnika Irske ima završen treći nivo obrazovanja, koje obuhvata sve stepene obrazovanja poslije srednje škole. Među građanima između 25 i 34 godine taj udio je čak 62%.

Visoko kvalifikovana, dobro obrazovana mlada radna snaga koja govori engleski jezik bio je jedan od ključnih faktora u razvoju "keltskog tigra", zajedno sa činjenicom da kao članica EU ima pristup jedinstvenom evropskom tržištu, finansijskom podrškom države i povoljnom korporativnom poreskom politikom.

Takvi uslovi nisu privlačili samo strane direktne investicije nego i mlade preduzetnike koji su ovde vidjeli šansu da započnu svoj biznis.

DIREKTNE INVESTICIJE I DOMAĆE PREDUZETNIŠTVO

Svjesne da tehnološki giganti kao što su Google, Apple i Meta, mogu u svakom trenutku da se presele u drugu zemlju ako im se ponude bolji uslovi, irske vlasti su istovremeno radile na razvoju sopstvenog tehnološkog sektora, ulažući u kompanije koje će ostati u zemlji i koje će irski brend izvoziti u svijet.

Tako su strane direktne investicije i domaće preduzetništvo postali dva stuba irske ekonomije, jedne od najbrže rastućih u EU.

Dok je za dovođenje stranih kompanija u Irsku zadužena Agencija za strane direktne investicije (IDA), državna agencija za podršku preduzetništvu Enterprise Ireland (EI) pomaže domaćim preduzećima da se razviju, prodaju proizvod i prošire se na strana tržišta.

Savjetnik za razvoj u toj agenciji Michael O'Di je rekao da, iako strane investicije generišu daleko više poreskih prihoda, irsko preduzetništvo je "dugoročna igra".

"Irska je fantastično mjesto za start-upove", rekao je O'Di.

On je objasnio da EI startapovima i malim i srednjim preduzećima pruža finansijsku i stručnu pomoć, ali pod određenim uslovima, među kojima su da imaju sjedište u Irskoj, da prave novi proizvod ili uslugu koja može da se izvozi u druge zemlje i da imaju potencijal da kreiraju 10 radnih mjesta.

Foto: Dnevni evropski servis

Njihov cilj je da podrže 90 velikih i 70 manjih investicija godišnje, ali nemaju okvir za visinu novčanih sredstava koja daju, jer to zavisi od potreba kompanija. Prošle godine su, na primjer, imali 30 miliona eura direktnih investicija u 90 start-upova.

VISOK PROCENAT USPJEŠNOSTI

Procenat uspješnosti start-upova koje dobiju podršku EI je oko 63%, ali O'Di ističe da je važno prihvatiti neuspjeh i da je radio sa mnogo osnivača startapova koji su doživjeli neuspjeh, ali su ponovo pokušali kada su dobili novu ideju.

"To je ono što želimo, da probaju, da se vrate i ponovo pokušaju, da se ne plaše neuspjeha, jer imaju vještine i iskustva", rekao je O'Di novinarima koji su boravili u Dablinu u okviru projekta "Puls Evrope – medijske posjete EU".

Irska, s nešto više od pet miliona stanovnika, ipak i dalje ima ograničene ljudske resurse, kazao je O’Di i istakao da je jedini način da se razvijaju da dovode ljude iz drugih zemalja.

Da je Irska dobro mjesto za pokretanje biznisa, potvrdio je i 38-godišnji Ning Na u najstarijem irskom inkubacionom preduzetničkom centru Guinness Enterprise Centre (GEC).

Ning Na je iz Kine došao u Irsku sa 16 godina, zahvaljujući sportskoj stipendiji kao profesionalni igrač stonog tenisa. Došao je da bi učio engleski jezik, u Dablinu je nastavio školovanje, zatim radio u međunarodnim kompanijama, a prošle godine je odlučio da pokrene svoj start-up.

U Irskoj nije rijetkost da zaposleni u multinacionalnim kompanijama, gdje steknu veliko znanje i iskustvo, pokušaju da osnuju svoju kompaniju.

"U Irskoj je prilično lako dobiti finansije ako imate dobru ideju, jer imamo pomoć vlade, tehničku pomoć GEC-a, a takođe od Enterprise Ireland možete za pokretanje biznisa lako dobiti grant od 20.000 do 30.000 eura koji se može povećati i do 300.000-400.000 eura", rekao je Ning Na.

Foto: Dnevni evropski servis

On sa svojim timom radi na razvoju aplikacije za računovodstvo koja koristi vještačku inteligenciju, a u tome veliku podršku dobija od GEC-a.

FINANSIJE I MENTORSTVO

Pored prostora za privatne kancelarije, GEC svojim klijentima nudi mentorstvo, pomoć u razvijanju ideje, prikupljanju sredstava, pravljenju biznis planova, omogućava povezivanje s univerzitetima, klinikama za ispitivanja, kao i saradnju s drugim korisnicima centra.

Direktorica GEC-a Niv Kolins rekla je da je u tom centru, otvorenom 2000. godine u zgradi koja je nekada bila dio pivnice Guinness, danas smješteno 160 start-up kompanija.

Najveći broj njih je u sektoru digitalne i medicinske tehnologije, a sve je više i klijenata u kreativnoj industriji, kao što su film ili video igre.

Među njima ima i onih koji su, kao i Ning Na, došli iz drugih zemalja – Italije, Francuske, Singapura.

Od zemlje iz koje su ljudi masovno emigrirali zbog siromaštva i nezaposlenosti, Irska je danas postala multietničko društvo, otvoreno i prijateljsko prema strancima.

Cvetković je tokom više od dvije decenije života u Irskoj vidio kao se struktura stanovništva promijenila, ali kaže da su Irci veoma gostoljubivi i spremni da pomognu.

Ipak, brzi ekonomski rast nije bio bez izazova, pa su danas u Dablinu najveći problemi visoki troškovi života, nedovoljno kuća i stanova čije su cijene astronomske i gradski saobraćaj koji je, prema riječima Cvetkovića, gori nego u Beogradu.