Novi mandat isti sporovi: Predviđa se nastavak neslaganja Plenkovića i Milanovića

Hrvatski politički analitičari ocijenili su nakon pobjede Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima da će se i u njegovom novom mandatu nastaviti sporenja i nesaradnja između predsjednika i premijera, a glavni razlog za izborni debakl kandidata Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragana Primorca nalaze u njegovoj neautentičnosti.

Aktualni hrvatski predsjednik Zoran Milanović 12. janara je osvojio novi mandat sa osvojenih 74,68% glasova i razlikom od oko 49% u odnosu na Primorca, koji je bio kandidat HDZ i nekoliko partnerskih stranaka, podsjeća agencija Hina.

Višeslav Raos ističe izvanredan Milanovićev rezultat jer je ostvario najveću razliku u postotku od svih dosadašnjih predsjedničih izbora, prenio je Dnevni evropski servis​.

"Primorac se mogao nadati izbornom rezultatu bivše premijerke i HDZ-ove kandidatkinje Jadranke Kosor 2005. kada je Stipe Mesić s dve trećine, odnosno gotovo 66% glasova, osvojio drugi predsjednički mandat. No, Primorac nije uspio da dođe ni do tog rezultata (gotovo 33%), što Milanovića dovodi do najboljeg rezultata ikada", rekao je Raos Hini.

Dodao je da ni prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman nije uspio da ostvari takav rezultat.

"Razlika je velika, ali ključno je da je Milanović uspio da osvoji veći broj apsolutnih glasova nego prije pet godina, što se u hrvatskoj politici ne događa često. Ne samo da je zadržao svoje birače nego je dobio povjerenje i nekih novih birača", istakao je analitičar Dragan Bagić.

Davor Gjenero kaže kako je postotak velik, ali da su apsolutni brojevi i dalje skromni, pa je tako Milanović osvojio više glasova od Kolinde Grabar-Kitarović 2014., ali manje od Ive Josipovića 2009. godine.

"Retorika o tome kako je Milanović maltene plebiscitarni predsjednik i kako je dobio strašno čvrsti izborni legitimitet jednostavno ne drži vodu", ocenio je Gjenero.

Kada je riječ o saradnji između Milanovića i premijera Andreja Plenkovića u idućih pet godina, Dragan Bagić misli da je na potezu Plenković.

"On je taj koji treba da odluči da li će ući u saradnju u onim pitanjima na kojima po Ustavu mora sarađivati", rekao je.

Raos pak smatra da Milanović, bez obzira na pruženu ruku nakon prvog izbornog kruga, zapravo nema nikakav motiv da bude kooperativan, jer ima ogromnu podršku i može da kaže - birači su upravo nagradili moj stil, pristup i odnos prema vladi.

"Milanoviću je to i posljednji predsjednički mandat te ne mora brinuti oko reizbora pa gotovo da može da radi što god hoće", smatra Raos.

Dodaje da se mogu okivati sporenja oko zakona o odbrani i da se predsjednik i premijer i dalje neće dogovoriti oko ambasadora.

Gjenero smatra da Milanović u narednom razdoblju nema namjeru da radi radi ono što su se nadali neki u opoziciji, prije svega u njegovom socijaldemokratskom SDP, a to je da gradii političku poziciju umesto opozicije i SDP.

"Očito ima namjeru da prije svega destabilizuje poziciju premijera i utiče na to da se unutar HDZ potisne proevropska umjerena opcija. Imali smo već izjave o tome kako on ima dvije ruke, a desnu pruža HDZ-u, što je zapravo najava pritiska koji će ići u narednom razdoblju", ocijenio je Gjenero.

"Taj pritisak bit će vezan uz dalju relativizaciju hrvatskog euroatlantskog identiteta, što je već uspijevao da radi u prošlom razdoblju, i imat će velike ambicije da utiče na hrvatsku europsku politiku i u tom kontekstu zagovara svoj kvazi-suverenizam", dodao je Gjenero.

Gjenero smatra da će Milanović raditi na tome da političko tijelo koje u BiH kontroliše predsjednik HDZ BiH Dragan Čović odvuče iz sfere uticaja Plenkovića, što bi bilo alarmantno s obzirom na njegove stavove prema međunarodnoj politici.

"Bojim se da će odatle proizaći negativne konzekvence, da ćemo dobiti bitno slabiju i pregovaračku poziciju i poziciju Hrvatske u regionalnim odnosima nego što smo imali u prošlom razdoblju", rekao je.

Govoreći o neuspehu Primorca, Bagić je ocijenio da on nije uspio da mobiliše birače dalje od "najuže jezgre HDZ" i da je to glavni faktor koji je uticao na ovako veliku razliku u korist Milanovića.

"Rezultat je posljedica razlike u autentičnosti dvojice kandidata. Milanović je imao svoju politiku koja je često bila iznenađujuća, zauzimao je stavove koje nismo očekivali, ali ih se relativno konzistentno držao. S druge strane, od Primorca nismo mogli čuti bilo kakvu autentičnu, novu političku ideju, već je samo reciklirao poruke Plenkovića i HDZ u posljednjih nekoliko godina", ocijenio je Bagić.

I Raos je ocienio da dio birača HDZ i članova stranke nije prepoznao Primorca kao autentičnog kandidata budući da je nestranački i da je svojevremeno izbačen iz stranke upravo zbog kandidature protiv zvaničnog HDZ-ovog kandidata. Napomenuo je da je dosta niska izlaznost zabilježena upravo u onim krajevima gde HDZ inače dominira, a baš tamo ima i dosta nevažećih listića.

S druge strane, dodao je Raos, Milanović nije bio samo kandidat lijevog centra, jer je kroz pet godina prošlog mandata svojom suverenističkom politikom privukao jako puno birača na desnom centru i desnici.

On je ocijenio da će premijer Plenković pokušati da u medijski prostor što prije ubaci neke druge sadržaje uz nadu da će fokus javnosti biti na lokalnim izborima da će se predsjedničke zaboraviti.

Gjenero je procijenio da se premijer Plenković našao u ozbiljnoj političkoj defenzivi.

"Paradoksalno je da je pobjeda Plenkovićeva nad Milanovićem na parlamentarnim izborima na kraju ispala kao manja, iako je važnija. To, nažalost, nije zadnji problem s kojim će se vodstvo HDZ sukobiti jer su napravili veliku grešku s lošim izborom kandidata", ističe Gjenero.