Hrvatska izmjenama Zakona za strance uvodi obavezno učenje jezika za strane radnike

Vlada Hrvatske je na sjednici održanoj u četvrtak uputila u saborsku proceduru prijedlog izmjena Zakona o strancima, kojima se, između ostalog, uvodi obaveza učenja hrvatskog jezika za strane radnike kao uslov za produženje dozvole boravka, ali i omogućava jednostavnija promjena poslodavca.

Kako je saopćeno, izmjene Zakona predložene su radi usklađivanja s propisima Europske unije, prvenstveno Direktivom o jedinstvenom postupku za izdavanje dozvole boravka i rada, kao i s Paktom o azilu i migracijama. Ovim aktima uvode se nova pravila za upravljanje migracijama i uspostavlja zajednički sistem azila na nivou EU-a, uz ostavljanje prostora državama članicama da primijene mjere prilagođene vlastitim potrebama i izazovima.

U okviru zakonskih izmjena predviđena je mogućnost provođenja detaljne sigurnosne provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama EU-a, uspostavljanje nezavisnog mehanizma za praćenje poštivanja temeljnih prava tokom tog postupka, kao i provođenje postupka povratka na granici za osobe kojima azil nije odobren. Ove informacije iznio je potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Iz Ministarstva ističu da je cilj izmjena brže i efikasnije odgovaranje na potrebe tržišta rada, uz administrativno rasterećenje svih učesnika u postupku izdavanja dozvola. Također se očekuje unapređenje zaštite prava radnika - državljana trećih zemalja, kao i zadržavanje postojeće strane radne snage, uz poštivanje sigurnosnih standarda.

Jedna od ključnih novina odnosi se na obavezno učenje hrvatskog jezika, odnosno polaganje ispita na nivou A1.1 nakon godinu dana boravka u Hrvatskoj, što će biti uslov za produženje dozvole za boravak i rad.

Zakonske izmjene predviđaju i olakšanu promjenu zanimanja kod istog poslodavca, ne samo u deficitarnim zanimanjima, uz provođenje testa tržišta rada. Također je omogućena promjena poslodavca nakon šest mjeseci rada kod prvog poslodavca, bez potrebe za izdavanjem nove dozvole. Istovremeno, dozvola izdana za deficitarno zanimanje neće važiti na područjima policijskih uprava u kojima to zanimanje nije proglašeno deficitarnim, niti tamo gdje test tržišta rada nije proveden.

Rok za donošenje odluke o izdavanju dozvole za boravak i rad produžen je na 90 dana, dok je dozvoljeni period nezaposlenosti tokom važenja dozvole produžen na tri mjeseca, odnosno na šest mjeseci za strane radnike koji dozvolu imaju duže od dvije godine.

Administrativno pojednostavljenje predviđeno je i kod sezonskog zapošljavanja. Umjesto dosadašnjeg roka važenja od godinu dana, dozvole za sezonski rad vrijedit će tri godine, pod uslovom da se radi o istom radniku i istom poslodavcu. Takva dozvola omogućavat će rad do 90 dana u kalendarskoj godini ili do devet mjeseci godišnje. Privremeni boravak u svrhu studiranja produžava se s jedne na tri godine.

Poslodavcima koji se nalaze na tzv. crnoj listi neće biti omogućeno dobijanje novih dozvola za boravak i rad u periodu od godinu dana od utvrđivanja nepravilnosti od strane inspektorata. Obaveza obavještavanja policijske uprave o prestanku radnog odnosa više neće biti na stranom radniku, već na poslodavcu, i to elektronskim putem sistema e-Građani. Strani radnik dužan je obavijestiti Hrvatski zavod za zapošljavanje u roku od pet dana od prestanka ugovora, a u slučaju odbijanja ponuđenog posla, gubi dozvolu.

Božinović je naveo i da se rok za prijavu boravišta državljana trećih zemalja produžava s tri na 15 dana, te da poslodavac ne smije imati blokiran račun duže od 30 dana. Također, dokaz o prilivu sredstava na transakcijski račun mora se odnositi na period od posljednjih 12 mjeseci, umjesto dosadašnjih šest.

Minimalni propisani priliv po transakcijskom računu za pravne osobe iznosi 100.000 eura, dok je za fizičke osobe taj iznos 40.000 eura.

Izmjenama Zakona preciznije se definiše i nadležnost Državnog inspektorata u vezi s nadzorom smještaja sezonskih radnika. Prema podacima Ministarstva, nakon prošlogodišnjih izmjena zabilježen je blagi pad broja izdanih dozvola za boravak i rad – u prvih devet mjeseci 2025. godine izdato je 136.194 dozvole, dok je u istom periodu prethodne godine taj broj iznosio 158.837, prenosi Hina.