Rumunija sve privlačnija za druge Evropljane

U trenutku kada se neki u Velikoj Britaniji plaše "invazije" Bugara i Rumuna usljed potpunog otvaranja tržišta rada EU za njih, ove dve zemlje i same privlače sve više stranaca. Stručnjaci i doseljenici ukazuju da one nude mnoge pogodnosti, od nezasićenog tržišta, preko projekata za razvoj uz podršku EU fondova, do jeftine cijene zemljišta. Prema podacima Evropskog statističkog zavoda Eurostat i nacionalnih statistika, 145.000 stranaca, od kojih najmanje 52.000 iz drugih država članica, trenutno živi u ove dvije zemlje.

Nakon što su radili u Briselu i Brazilu, Španci Rafaela i Rikardo Alkajne su osnovali konsultantsku kuću u Bukureštu i pomažu svojim sunarodnicima da ovde započnu posao. Španija polako izlazi iz dvogodišnje recesije sa slabim rastom, dok je u prvih devet mjeseci Rumunija zabilježila privredni rast od 2,7%, a u 2014. se očekuje 2,2%, u poređenju sa očekivanih 1,1% u zoni evra. "Od početka krize broj Španaca koji dolaze u Rumuniju nije prestao da raste i to se nastavlja", navela je gospođa Alkajne. Prema njenim rečima nedavno su došle hiljade Španaca, ali i Francuza.

Prema njenim riječima, oni rade u svim oblastima - infrastrukturi, inženjerstvu, obnovljivim izvorima energije, nekretninama... Kako je istakla, treba imati na umu da je riječ o zemlji koja dobija evropske fondove da bi smanjila svoje zaostajanje u razvoju za prosjekom EU. "Jednostavan prevoz ka Španiji, industrijska tradicija i jeftina radna snaga", uz jezik romanskog porijekla, takođe predstavljaju adute Rumunije, objasnila je ona. Ove migracije su dvosmijerne, jer u Španiji već više godina živi oko milion Rumuna, koji su se veoma dobro integrisali", navela je Alkajne.

Među strancima koji žive u Rumuniji je britanski advokat Nikolas Hamond, koji je u Bukorest došao nakon pada komunističkog režima, krajem 1989. godine. Njegova poruka sunarodnicima je jasna: "ukoliko imate ideje, dođite u Rumuniju, ovo je zemlja u kojoj možete da ih ostvarite, mogućnosti su brojne".

Britanac Metju Vilis je sa diplomom iz književnosti odabrao Sofiju da bi ostvario svoj san, što, kako kaže, u svojoj zemlji ne bi mogao. On je otvorio knjižaru polovnih knjiga.

"U Engleskoj to ne bih mogao da uradim jer je (internet prodavnica) Amazon ubila trgovinu polovnih knjiga i nezavisne knjižare", objasnio je on.

Rumunija, peta zemlja EU po površini poljoprivrednog zemljišta, privukla je brojne francuske, holandske i italijanske poljoprivrednike.  "Dolaze zbog niske cijene zemljišta, njegovog kvaliteta, kao i jeftine radne snage", objasnio je generalni sekretar sindikata Agrostar Tudor Dorobanru.