Slovenija: Europska unija treba u BiH biti aktivnija posebice ekonomski

Zadnji nemiri u BiH uzrokovani su socijalnim prilikama, ali i političkom postdaytonskom arhitekturom u toj državi, ocjenjuju u ponedjeljak slovenski komentatori koji navode da bi Europa u BiH trebala biti aktivnija, posebno na gospodarskom području.

Poruka prosvjednika u Sarajevu i drugim gradovima je da žele i sadašnjost, ali i budućnost. No, za to neće biti dovoljna cjelovita reforma ili radikalne promjene u upravljanju državom. BiH, ali i cijela regija, trebaju nov ekonomski impuls, jednu vrstu novog europskog "new deala", a prosvjedi govore upravo o tome jer prosvjednici očekuju perspektivu i mogućnosti zapošljavanja, naveo je za ljubljansko "Delo" analitičar Borut Šuklje dodajući da prosvjednici uz to očekuju i promjene kako bi BiH postala pravno uređena zemlja u kojoj se mogu osloniti na "državni aparat i institucije".

"Tragikomično je da je BiH država s 13 vlada i oko 140 ministara na različitim razinama te da novac koji šalje međunarodna zajednica često curi na sve strane, osim onamo kamo bi trebao", navodi u posebnom komentaru namijenjenom prilikama u BiH vodeći slovenski list.

 "Nemiri u BiH su višeslojni, s jedne strane u njima se skriva socijalna bomba i nezadovoljstvo ljudi koji iz dana u dan žive sve slabije, a s druge su strane posljedica činjenice da je zemlja Daytonom razdijeljena, a politika raskomadana na proste faktore, što izaziva političku i ekonomsku paralizu", navodi list te dodaje da se pokazalo kako u BiH politika "mrkve i štapa" Europe i međunarodne zajednice na daje rezultate.

"U birokratskim ladicama leži skoro 190 prijedloga o tome kako povećati funkcionalnost države, no činjenica je da neki promjene niti ne žele. Daytonska podjela odgovara Srbima jer je to voda na njihov separatistički mlin pa tumače da u takvoj državi ne mogu djelovati. Bošnjaci razmišljaju unitaristički i smatraju da bi Daytonski sporazum broj dva stvorio učinkovitu i funkcionalnu državu, dok bi Hrvati htjeli svoj entitet, ali znaju da to nije moguće pa zagovaraju rješenja koja im tog trenutka odgovaraju", navodi "Delov" komentator Dejan Vodovnik.

 "BiH kroz osam mjeseci čekaju opći parlamentarni izbori, a po mišljenju mnogih sadašnji nemiri znače čak početak predizborne kampanje. Nitko ne želi izračunati kvadraturu bezizlaznog BiH kruga, a zemlja sve više pada u životarenje i apatiju. Može se čak dogoditi da će stvari u svoje ruke preuzeti pauperizirani narod i da će to učiniti odlučnije nego sada kada gore samo požari upozorenja", zaključuje "Delo".

Ljubljanski "Dnevnik" nemire prikazuje kao u prvom redu posljedicu velikog siromaštva i socijalnih problema u BiH te nezadovoljstvo mlade generacije koja je, kako se navodi, sve sklonija odlasku iz zemlje u kojoj ne vidi perspektivu za normalan život pa bi, zaključuje list pozivajući se na izjave nekih sudionika prosvjeda, BiH mogla postati "zemlja staraca" i potpuno bez perspektive.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec rekao je u ponedjeljak u Bruxellesu, uoči sastanka ministara vanjskih poslova EU na kojem će se razgovarati i o stanju u BiH, da je stabilnost BiH ključna za stabilnost u cijeloj regiji te da je potrebna veća aktivnost Europske unije pred izbore u BiH založivši se za to da EU toj državi pristupi prema modelu sličnom onome kakav je osmišljen za normalizaciju odnosa između Srbije i Kosova.